INTERVJU
Đuro Tomljenović, urednik portala Turizmoteka.hr iz Zagreba: Korona će desetkovati hrvatski turizam

Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog prihoda
MONITOR: Kakva je situacija u Hrvatskoj kad je riječ o pandemiji korona virusa?
TOMLJENOVIĆ: Hrvatska je bila ponosna na borbu s pandemijom koja je poharala svijet. Rezultat je to dobrog rada Državnog stožera, ali i discipliniranog ponašanja građana. To je omogućilo da je Hrvatska otvorila među prvima granice. Premda su neki tome prigovarali, ekonomska logika je prevagnula. Mjesečno je Vlada, na primjer, u svibnju isplaćivala 5.000 kuna za čak 600. 000 radnika, čije su tvrtke, ili njihova djelatnost, bile onemogućene da rade zbog korone. Otvaranjem prema Europi, a pogotovo otvaranjem Europe prema članicama EU Hrvatska počinje koristiti svoje dobre rezultate borbe s pandemijom. Svakog vikenda u Hrvatsku uđe više od 50 tisuća gostiju iz inozemstva. Trenutno ih je više od 200. 000.
Međutim, posljednjih dana, a pogotovo pojavom žarišta u Zadru na teniskom turniru, koji je organizirao Novak Đoković, bilježi se porast oboljelih. I prije tog teniskog turnira počeli su se pojavljivati oboljeli od COVIDA-19 i to uglavnom ljudi koji su boravili u BiH ili Srbiji. Od ove nedjelje u Hrvatsku iz BiH i Srbije mogu ući samo oni koji imaju uplaćen boravak u hotelima, službeni sastanak ili oni koji imaju nekretninu u Hrvatskoj.
MONITOR: Da li je Hrvatska dobila pomoć od EU kao njena članica?
TOMLJENOVIĆ: Još krajem ožujka EU je pripremila Investicijski plan kao odgovor na krizu s COVID-19. Taj fond težak je 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 1,16 milijardi. Europska komisija predstavila je ambiciozni plan pod nazivom ,,EU sljedeće generacije”, koji je namijenjen ublažavanju posljedica koje je prouzročila pandemija COVID-19. Plan pomoći sastoji se od 500 milijardi eura nepovratne pomoći svim članicama, te 250 milijardi eura koje bi se dodjeljivale članicama u obliku ,,jeftinih” zajmova. Hrvatskoj je namijenjeno oko 10 milijardi eura, od čega sedam milijardi u obliku direktnih transfera, a tri milijarde u obliku ,,jeftinih” zajmova.Istodobno EU uskoro će izići i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira a odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Hrvatska od tih novaca može očekivati približno 11 milijardi eura.
MONITOR: Kakve će posljedice imati turizam od pandemije?
TOMLJENOVIĆ: Hrvatska se na brojnim tržištima pozicionirala kao sigurna i poželjna destinacija. Unatoč globalnoj pandemiji i zahtjevnim tržišnim okolnostima uspješno je ojačana snaga nacionalnog turističkog brenda, pa se Hrvatska u svjetskim okvirima nalazi među top 20 turističkih destinacija, dok je na europskoj razini ušla među top 10.
No, uz sve to, Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog turističkog prometa, očekuje se smanjenje od oko 40 posto predviđenih prihoda.
Zbog pandemije COVID-a turizam je najpogođenija hrvatska industrija. Vlada je dala direktnu pomoć za zaposlenike u turizmu, kao i niz olakšica za poslovne subjekte. Zahvaljujući tim mjerama do sada su očuvana gotovo sva radna mjesta u turizmu.
MONITOR: Kako vidite turizam nakon doba korone?
TOMLJENOVIĆ: Iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo oporavlja nakon prestanka ugroze. Turizam će se sigurno oporaviti nakon pronalaska lijeka i izuma cjepiva protiv korona virusa. No, pitanje je kakav će biti turizam nakon doba korone. Možemo li očekivati povratak na staro ili se trebamo pripremiti za pandemijom potaknute promjene? Iskustvo s pandemijom trajno će utjecati na naše vrijednosti i promijeniti aspekte naših života te u turizmu može rezultirati pomakom ka prostorno, okolišno i društveno odgovornijem ponašanju. Turizam nakon doba korone biti će drugačiji, mogao bi i trebao bi biti bolji.
MONITOR: Kako gledate na činjenicu da je turizam grana koja održava hrvatsku privredu, posebno u ovom poprilično nesigurnom vremenu?
TOMLJENOVIĆ: Pametne države rade svoju strukturu industrije, a Hrvatska se preorijentirala na ono što nam je ‘dano od Boga’, a to je turizam. Danas se hrvatsko društvo suočava s mnogim bolnim istinama i mislim da je vrijeme da turizam u nas prestane biti mit, već da se o njemu počne realno razgovarati kao o poljoprivredi, brodogradnji, drvnoj industriji… Devize i zaposlenost su glavni argument za promicanje turizma u zemlji poput naše. Iako se nikada nije pokušalo izračunati, niti se točno izračunalo koliki je dio turističkog novca uistinu ostao u zemlji.
Nedopustivo je da pored toliko studija turizma i instituta, Hrvatska nema input-output matricu nacionalne ekonomije koja bi pokazala koliki su njegovi pravi devizni neto učinci (postoje procjene da više od 30 odsto turističke potrošnje čine robe iz uvoza, najviše hrana).No, čak i takav turizam ipak ima perspektivu, jer je preostalo malo toga na što se hrvatska ekonomija još može osloniti.
Čarobna riječ je: položajna renta. A kod nas je nepoznata.Kada prodajete maslinik i na njoj Zagrepčanin, Nijemac ili neki drugi sagradi kuću, koju potom renta, vi ste prodali i zauvijek izgubili vrijednost koju ste naslijedili, a ne sami stvorili. Mnogi od naših ljudi prodali su svoj maslinik, kuću, vinograd za malo jednokratne, kratkotrajne sreće, i tako stvorili konkurenciju u vlastitom mjestu, gradiću, uvali… Hotele smo prodali, uglavnom strancima i prepustili im da ubiru plodove naše položajne rente.
Ako ćemo sada, kada postajemo sve važnije europsko i svjetsko turističko odredište prepustiti da netko drugi ubire korist od te činjenice, preuzimajući naše zračne i morske luke, smještaj, trgovinu, financijski i telekomunikacijski sektor, proizvodnju hrane i goriva, te svu tu dobit ostvarenu od naše položajne rente iznese iz zemlje, onda smo narod bez budućnosti. A upravo u korištenju i zadržavanju u svojim rukama svega toga, i puno toga više, krije se ključni odgovor na pitanje, na koje nijedna hrvatska vlada nije znala dati odgovor – kako se razvijati? Ušli smo u EU nakon što smo prodali državama s kojima smo danas u zajednici svoje najprofitabilnije tvrtke. Počnimo se barem sada ponašati kao oni, ako želimo biti i bogati kao oni. Upravljajmo mi svojim dobrima i razvojem!
MONITOR: Zalažete se za razvoj turizma na načelima održivosti.
TOMLJENOVIĆ: Turizam nije izdvojena ekonomska aktivnost, već važan čimbenik revitalizacije cjelokupne ekonomije, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti te kvalitetnijeg života stanovnika i turista koji nas posjećuju.Od turizma se u našem društvu očekuje da postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Turizam predstavlja rezultantu naših sveukupnih gospodarskih, kulturnih, infrastrukturnih i uopće civilizacijskih dostignuća, preko kojeg predstavljamo ukupnu produktivnost naše države.
Hrvatska je baštinila mnoge jedinstvene vrednote… od gradova, pojedinih objekata, pa do umjetničkih slika i predmeta.Ova generacija malo je toga na pravi način očuvala i ponudila svjetskoj javnosti, a još manje je stvorila nove vrijednosti, atrakcije po kojima će se u budućnosti prepoznati ovo vrijeme.
Najpoželjnija nekretnina Evrope
MONITOR: Veliki ste protivnik masovnog turizma…
TOMLJENOVIĆ:Moderni turizam moramo sagledati kao masovnu migraciju iz grada u prirodu, kao privremeni „bijeg iz grada u prirodu”. Buduće zadovoljavanje masovne potrebe za odmorom nailazi na čvrsto postavljenu granicu: veličina slobodnog prostora ograničena je. Ovdje dolazimo do temeljnog problema današnje turističke politike: kako spasiti objekt turističke potražnje, krajolik, od poplave turista i uništenja, a istodobno zadovoljiti sve veću potražnju?
Kod turističko-komercijalnog korištenja krajolika dvije se stvari sve više zaboravljaju: prirodne ljepote jesu slobodna dobra, ali to ne znači da su neograničeno raspoloživa. Buduće vojske turista, ali i vlasnika apartmana i vila, „osvojit” će i zadnje raspoložive krajolike.
Svi polažu pravo na sunce, nezaklonjen pogled, mjesto na sunčanoj plaži. Svi žele mir, zrak nezagađen ispušnim plinovima, veću slobodu kretanja nego kod kuće.Svi znakovi, posebice nuđenje stranim investitorima gradnju tzv. resorta, a u stvari apartmana, ukazuju na približavanje oluje koja je opustošila mnoge predjele i uzmorja Mediterana.Hrvatska, s veseljem se hvale turistički djelatnici, postaje najpoželjnije odredište, a ja dodajem ili prevodim, nažalost, to znači Hrvatska postaje najpoželjnijom nekretninom Europe.
Najviše stranih gostiju
MONITOR: Ima li turista na hrvatskom dijelu Jadrana?
TOMLJENOVIĆ: Dok se epidemiolozi i liječnici bore s korona virusom, turistički radnici bitku biju da na Jadran ipak stigne nešto gostiju. Kako se granice otvaraju, brojke – iako virus nije nestao – uistinu i rastu. Prije tjedan dana u Hrvatskoj je registrirano 115.000 turista, a proteklog vikenda 205.000. Najviše je stranaca, kojih je prošli vikend bilo 154.000. Većina ih je stigla iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Češke. Najviše stranih gostiju je na sjevernom dijelu Jadrana, u Istri, Hrvatskom primorju i u zadarskoj regiji. Većina je turista odsjela kod domaćina u obiteljskom smještaju, potom i u kampovima i hotelima.Kako gosti pristižu, svakodnevno se u Hrvatskoj otvaraju novi hoteli, kampovi, turistička naselja, noćni klubovi, zabavni parkovi i ostali turistički sadržaji. Sve hrvatske marine su otvorene Iako ne postoje nikakva ograničenja, pa ni obaveza nošenja maski (preporučuje se nošenje maski u zatvorenim prostorima), standardi sigurnosti su visoki, a hrvatski epidemiolozi su napravili vrlo detaljne smjernice za sve tipove objekata i turističkih usluga koje su implementirane diljem zemlje.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
INTERVJU
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Teret nasljeđa i nasljednika

Pravosuđe je još prilično zarobljeno nasljeđem Đukanovića i Medenice. Na žalost, oni koji su umjesto Đukanovića došli na vlast nijesu pokazali želju da to promijene. Većina od njih želi da pravosuđem upravlja neko ko će za njih biti ono što je Medenica bila za prethodnu vlast
MONITOR: Kako komentarišete objavljene transkripte, odnosno prepiske između Petra Lazovića i Ljuba Milovića vezano za crnogorsko pravosuđe i slučaj državni udar?
RADULOVIĆ: Objavljeni transkripti sa sky aplikacije između Petra Lazovića i Ljuba Milovića potvrđuju višegodišnje sumnje da je crnogorsko pravosuđe u značajnom dijelu bilo pod nedozvoljenim uticajem kriminalnih grupa. Na žalost, pravosuđe još uvijek nije oslobođeno od uticaja kriminala, ali ni od uticaja politike koju je često veoma teško razlikovati od kriminala. Sky prepiska je dodatno pokazala kakvi su ti uticaji i bilo bi veoma korisno ako tužilaštvo adekvatno iskoristi materijal dobijen od strane Europola. Simptomatična je bila i reakcija g-dina Mandića i g-dina Kneževića sa populističkim izjavama o „pravosudnom zemljotresu“ koji je izazvala sky prepiska u ovom slučaju. Međutim, ne tako davno nijesu imali takav stav o sky prepisci u predmetu koji se vodi protiv Mila Božovića. Zato je veoma važno da tužilaštvo profesionalno radi svoj posao u svakom predmetu i da pokaže da među kriminalcima nije bilo, niti ih sada ima, ideoloških, političkih, religijskih ili bilo kojih drugih razlika na kojima i političari i kriminalci godinama profitiraju.
MONITOR: Kako vidite ocjenu sutkinje Mugoše da je drugostepena presuda u slučaju “državni udar” kupljena i šta su institucionalni koraci nakon takve ocjene?
RADULOVIĆ: Veoma je važno što je Specijalno tužilaštvo saopštilo da je ovim povodom ranije pokrenulo postupak. Od izuzetnog je značaja da se sve činjenice potpuno i nesporno utvrde i da, u slučaju da je bilo koja presuda “kupljena”, sva odgovorna lica budu krivično procesuirana i kažnjena. U tom kontekstu moram reći da je, najblaže rečeno, neprimjerena izjava g-dina Mandića da je uvjeren da je kupljena presuda u prvostepenom postupku iako dodaje da nema dokaze za to, isto kao što je neprimjerena i reakcija sutkinje Suzane Mugoše da je kupljena drugostepena presuda. Očekujem da Specijalno tužilaštvo utvrdi da li je neko, i ako jeste ko i na koji način, kupio bilo koju presudu. Presude se ne smiju kupovati, ali se ni sudije ne smiju javno optuživati bez dokaza na osnovu ličnog uvjerenja.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
IVAN MARINOVIĆ, REDITELJ: Pet dobrih filmova može da promijeni život

Moj prvi film Igla ispod praga je imao skroman, ali sasvim lijep uspjeh za jedan debitantski crnogorski film. Živi i zdravi imaju veću snagu, veće znanje i veću dramsku napetost u sebi. Mislim da je intenzivniji i zabavniji film i da će biti mnogo popularniji od prvog
Film Živi i zdravi crnogorskog sineaste Ivana Marinovića premijerno je prikazan pred punom salom u okviru takmičarskog programa prestižnog 27. međunarodnog Filmskog festivala Black Nights u Talinu.
Većinski crnogorski film, Živi i zdravi je kopodukcija sa još pet zemalja. Partneri su Adriatic Western iz Crne Gore, Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Sjevrne Makedonije i Spok Film iz Slovenije, kao i Radio Televizija Crne Gore. Film su podržali Filmski centar Crne Gore, RTCG, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Severne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.
Već u toku faze razvoja projekta, film Živi i zdravi osvojio je dvije nagrade: Krzysztof Kieslowski za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala. Domaća premijera filma se očekuje početkom 2024. godine.
MONITOR: Selektor festivala u Talinu Edvinas Pukšta opisao je film „Živi i zdravi“ kao dirljivu i eksplozivnu komediju. Mediji su izvještavali da su karte za projekcije bile rasprodate. Za početak razgovora, volio bih da nam prenesete utiske, kako je publika reagovala, stručna javnost, filmska ekipa?
MARINOVIĆ: Selektor Edvinas Pukšta se izborio za to da jedna punokrvna komedija sa ovih prostora uđe u zvanični takmičarski program, što zaista nije tipično. Naš film je samom selekcijom dobio i priznanje da u njemu ima i dubljih slojeva i kvaliteta, iako cilja na najširu moguću publiku. Sale su bile rasprodate, što ni u Talinu, ni na većim festivalima često i nije slučaj, pa smo mogli da imamo pravi test kako jedna publika koja je mnogo hladnija i zatvorenija od balkanske, reaguje na naš humor i na film koji je utemeljen u vrlo specifičnom mentalitetu. Komedije inače teško putuju upravo jer zavise od elastičnosti jezika i humora prostora gdje se priča dešava. Po svim reakcijama mi se čini da smo uspjeli u namjeri da sve te prepreke prevaziđemo i da istopimo inače veoma hladna i suzdržana baltička srca.
MONITOR: Već tokom razvoja projekat je osvojio značajna priznanja, ali snimanje je bilo otežano – pandemija, globalna finansijska kriza. Kako danas gledate na taj proces stvaranja filma?
MARINOVIĆ: Gledam unatrag sa velikim osjećajem zahvalnosti prema svima koji su gradili ovaj film. Iznad svega prema producentkinji Mariji Stojanović, jer smo nas dvoje mnogo i lično rizikovali radeći Žive i zdrave u svim turbulencijama koje su se tokom godina dešavale. Potom prema pomoćniku režije Bojanu Pivašu – pomoćnici su inače tihi i skriveni heroji svakog filma, a mene je Bojan sve vrijeme održavao na površini i spašavao od brojnih grešaka. A dabome i čitavom ansamblu koji je spektakularan.
I to nije samo moja procjena – komentar montažera iz Češke – Mihala Reicha je da se ovako dobar ansambl kod njih ne bi mogao sklopiti. Montažerima treba vjerovati, jer dok prostudiraju materijal i sve snimljene tejkove, jasno vide i kvalitet procesa i rediteljskog i glumačkog. A od čitavog ansambla teško je ne uvidjeti kakvi su glumci Tihana Lazović i Goran Slavić. Njihova igra, odnos, instinkt, posvećenost i disciplina su dar za svakog reditelja. Zaista je bila privilegija raditi ovaj film, i tu mislim na svakog glumca ponaosob.
Od predivnih naturščika poput Sejda Alijaja i Zora Martinetija, preko efektnih malih epizoda Miloša Pejovića, Tamare Dragičević, Lare Dragović, Stefana Vukovića i Omara Bajramspahića, pa do uzbudljivih, atipičnih uloga Nikole Ristanovskog, Dejana Đonovića, Dragane Dabović, Gorana Bogdana, Snježane Sinovčić i šampiona crnogorskog filma Moma Pićurića koji je zablistao kao nikad do sad. Radili su svi uz zaista mnogo iskrene ljubavi i prema projektu i prema saradnicima i veoma sam ponosan na to šta smo skupa postigli.
Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
ZLATKO DIZDAREVIĆ, NOVINAR I DIPLOMATA: Da bi Palestinci dobili državu – unutar Izraela mora sazrijeti odluka

Ekstremni cionisti nikada nisu krili da im je glavni i bezmalo jedini cilj protjerati i posljednjeg Palestinca iz Palestine, a ne od njih praviti služinčad. I to se prepoznaje evo decenijama. Diskriminacija je najmanje zlo u lepezi legalizovanog obespravljivanja sa ciljem zatiranja i same uspomene na Palestinu i Palestince
MONITOR: Uz zagovaranje prava Izraela na odbranu, SAD i EU sada više insistiraju na „humanitarnim pauzama“ da bi se olakšao položaj palestinskih civila u Gazi. Da li je situacija sa IDF (Izraelskim odbrambenim snagama) izmakla kontroli Zapada?
DIZDAREVIĆ: Ne mislim da je išta u vezi sa IDF-om “izmaklo kontroli Zapada“. To “izmicanje kontroli” traje decenijama. Neupitno je da su, za početak, neophodni urgentni potezi da bi se “olakšao položaj palestinskih civila” ali, suština cijelog problema nije u aktuelnom položaju civila. Taj je položaj samo nastavak, de facto, suštinskog problema kojeg svijet evo sedam i po decenija naziva “palestinskim problemom”. A riječ je, za svo to vrijeme, o “izraelskom problemu”, a čak i prije toga o “problemu” kompletne međunarodne zajednice, svjetske organizacuije i politike, sprdnje sa proklamovanim vrijednostima, institucijama, odlukama, rezolucijama itd.
Igubljen je elementarni digniteta UN, EU, o činjenici, recimo, da je Izrael do sada prekršio blizu šezdeset rezolucija formalnio najrelevantnije svjetske organizacije…a odgovor na sve to je – So What? Irak je, recimo, prekršio dvije pa su mu namjestili lažnu optužbu za hemijsko oružje a rezultat je milion mrtvih! Danas se u ovakvom svijetu ne može evo postići ni minimum sa prekidom vatre, a kamo li početi od onoga što je zapravo suština storije: Svijet se raspada na razne načine, a nema snage za otvaranje tog problema. To ne dozvoljavaju interesi u proizvodnji smrti ,jer je ta proizvodnja –monstruozni biznis sa oružjem, pa ratovi sa tim ciljem, pa proizvodnja neprijatelja da bi se ratovalo, pa ulaganje u mržnju. Eto zašto. Propaganda, mitovi – sve je postalo ciljano važno i uspješno.
MONITOR: Ovih dana je Jozep Borelj bio u petodnevnoj posjeti Bliskom istoku. Izgleda, međutim, da EU nije bila uključena u dogovore o primirju. EU se i nije zalagala za to već za „humanitarne pauze“ – kako je i Olaf Šolc ponovio Redžepu Erdoganu u Berlinu. Da li bi za oklijevanje razlog trebalo tražiti u „kompleksu Holokausta“ ili u nečem drugom?
DIZDAREVIĆ: Kompleks Holokausta u određenoj mjeri postoji, ali ne mislim da je on dominantan. Na čelu Njemačke bio je i Vili Brant koji je vremenski bio “bliži” tome, ali je uradio što veliki, hrabri i moralni lider može da uradi –kleknuo je i stekao pravo da nastavi sa politikom na neupitnim principima uz znanje, dignitet i karakter. Naravno, i rezultate. Njemačka je i sa Merkelovom bila mnogo jača i principijelnija na svjetskoj sceni nego što su to Šolc i društvo oko njega danas. Problem je što ni EU pa ni Njemačka, nisu ni sjena onoga što su bili nekad. U EU je puno pa i temeljno različitih linija. Glasa se različito, ujedinjuje se različito, navija se različito…Pa eno imamo i zemlju sa naših prostora, Hrvatsku, koja je glasala u UN-u protiv “humanitarnog prekida vatre”, BiH i Hrvatska svojevremeno nisu htjele da daju glas ni traženju Palestine da pređe u status “države posmatrača”, Mađarska se svrstava među rijetke koji prije neki dan nisu htjeli da glasaju u UN-u, za ukidanje okupiranih teritorija na Zapadnoj obali, itd.
MONITOR: Po ko zna koji put kao rješenje sukoba pominju se „dvije države“. Taj prijedlog je ponovila Usrula fon der Lajen u Kairu, a Džozef Bajden u autorskom tekstu u Vašington postu. Oni se slažu da bi i Gazom trebalo da upravlja Palestinska uprava. Netanjahu to ne prihvata. Da li bi on bio ne samo politički već i „istorijski“ poražen ako bi odmah prihvatio staro-novo rješenje?
DIZDAREVIĆ: Prvo, prijedlozi Ursule fon der Lajen u Kairu (lijepo mjesto za podizanje popularnosti ovakvim izjavama – zašto prijedlog nije dat u ovakvoj Evropi, kod kuće), stižu sada kada su rezultati katastrofe strašni. A sve je što se politike tiče bilo isto kao kroz minulih 75 godina. Osim novog upaljača i do sada neviđenog stepena genocidnog odgovora protiv “životinja” u Gazi, kako reče ministar vojske u Tel Avivu.
Drugo, opet isti redoslijed stvari: prijedloge dijele, bezmalo kao nešto novo spram one ‘47-e i Nakbe ‘48-e, moćnici u svijetu čije su “kuće” – SAD i EU – o tome šutile decenijama. Sluti, dakle, da motiv nije rješenje za Palestinu, već uspjeh dvoje pomenutih na njihovom, domaćem terenu. Kako to da se Bajden prosvijetlio nakon prvih nekoliko sedmica katastrofe ? I naivac vidi da su izbori u SAD ključ te priče, i procjena da dizanje svijeta na noge nije baš naivna storija nebitna u tim izborima.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom