Povežite se sa nama

INTERVJU

Đuro Tomljenović, urednik portala Turizmoteka.hr iz Zagreba: Korona će desetkovati hrvatski turizam

Objavljeno prije

na

Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u  ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog prihoda

 

MONITOR: Kakva je situacija u Hrvatskoj kad je riječ o pandemiji korona virusa?

TOMLJENOVIĆ: Hrvatska je  bila ponosna na borbu s pandemijom koja je poharala svijet. Rezultat je to dobrog rada Državnog stožera, ali i discipliniranog ponašanja  građana. To je omogućilo da  je Hrvatska otvorila među prvima  granice. Premda su neki tome prigovarali, ekonomska logika je prevagnula. Mjesečno je Vlada, na primjer, u svibnju isplaćivala 5.000 kuna za čak 600. 000 radnika, čije su tvrtke, ili njihova djelatnost, bile onemogućene da rade zbog korone. Otvaranjem prema Europi, a pogotovo otvaranjem Europe prema članicama EU Hrvatska počinje koristiti svoje dobre  rezultate borbe s pandemijom. Svakog vikenda u Hrvatsku uđe više od 50 tisuća gostiju iz inozemstva. Trenutno ih je više od 200. 000.

Međutim, posljednjih dana, a pogotovo pojavom žarišta u Zadru na teniskom turniru, koji je organizirao Novak  Đoković, bilježi se porast oboljelih. I prije tog teniskog turnira počeli su se pojavljivati oboljeli od COVIDA-19 i to uglavnom ljudi koji su boravili u  BiH ili Srbiji.  Od ove nedjelje u Hrvatsku iz BiH i Srbije mogu ući samo oni koji imaju uplaćen boravak u hotelima, službeni sastanak ili oni koji imaju nekretninu u Hrvatskoj.

MONITOR: Da li je Hrvatska dobila pomoć od EU  kao njena članica?

TOMLJENOVIĆ: Još krajem ožujka EU je pripremila Investicijski plan kao odgovor na krizu s COVID-19. Taj fond težak je 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 1,16 milijardi. Europska komisija predstavila je ambiciozni plan pod nazivom ,,EU sljedeće generacije”, koji je namijenjen  ublažavanju posljedica koje je prouzročila pandemija COVID-19. Plan pomoći sastoji se od 500 milijardi eura nepovratne pomoći svim članicama, te 250 milijardi eura koje bi se dodjeljivale članicama u obliku ,,jeftinih” zajmova. Hrvatskoj je namijenjeno oko 10 milijardi eura, od čega sedam milijardi u obliku direktnih transfera, a tri milijarde u obliku ,,jeftinih” zajmova.Istodobno EU uskoro će  izići  i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira a odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine.  Hrvatska od tih novaca može očekivati približno 11 milijardi eura.

MONITOR: Kakve će posljedice imati turizam od pandemije?

TOMLJENOVIĆ: Hrvatska se na brojnim tržištima pozicionirala kao sigurna i poželjna  destinacija. Unatoč globalnoj pandemiji i zahtjevnim tržišnim okolnostima uspješno je ojačana snaga nacionalnog turističkog brenda, pa se Hrvatska u svjetskim okvirima nalazi među top 20 turističkih destinacija, dok je na europskoj razini ušla među top 10.

No, uz sve to, Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u  ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog turističkog prometa, očekuje se smanjenje od oko 40 posto predviđenih prihoda.

Zbog pandemije COVID-a  turizam je  najpogođenija hrvatska industrija. Vlada je dala direktnu pomoć za  zaposlenike u turizmu, kao i niz olakšica za poslovne subjekte. Zahvaljujući tim mjerama do sada su očuvana gotovo sva radna mjesta u turizmu.

MONITOR: Kako vidite turizam nakon doba korone?

TOMLJENOVIĆ: Iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo oporavlja nakon prestanka ugroze.  Turizam će se sigurno oporaviti nakon pronalaska lijeka i izuma cjepiva protiv korona virusa.  No, pitanje je kakav će biti turizam nakon doba korone. Možemo li očekivati povratak na staro ili se trebamo pripremiti za pandemijom potaknute promjene? Iskustvo s pandemijom trajno će utjecati na naše vrijednosti i promijeniti aspekte naših života te u turizmu može rezultirati pomakom ka prostorno, okolišno i društveno odgovornijem ponašanju. Turizam nakon doba korone biti će drugačiji, mogao bi i trebao bi biti bolji.

MONITOR: Kako gledate na činjenicu da je turizam  grana koja održava hrvatsku privredu, posebno u ovom poprilično nesigurnom vremenu?

TOMLJENOVIĆ: Pametne države rade svoju strukturu industrije, a Hrvatska se preorijentirala na ono što nam je ‘dano od Boga’, a to je turizam. Danas se hrvatsko društvo suočava s mnogim bolnim istinama i mislim da je vrijeme da turizam u nas prestane biti mit, već da se o njemu počne realno razgovarati kao o poljoprivredi, brodogradnji, drvnoj industriji… Devize i zaposlenost su glavni argument za promicanje turizma u zemlji poput naše. Iako se nikada nije pokušalo izračunati, niti se točno izračunalo koliki je dio turističkog novca uistinu ostao u zemlji.

Nedopustivo je da pored toliko studija turizma i instituta, Hrvatska nema input-output matricu nacionalne ekonomije koja bi pokazala koliki su njegovi pravi devizni neto učinci (postoje procjene da više od 30 odsto turističke potrošnje čine robe iz uvoza, najviše hrana).No, čak i takav turizam ipak ima perspektivu, jer je preostalo malo toga na što se hrvatska ekonomija još  može osloniti.

Čarobna riječ je: položajna renta. A kod nas je nepoznata.Kada prodajete maslinik i na njoj Zagrepčanin, Nijemac ili neki drugi sagradi kuću, koju potom renta, vi ste prodali i zauvijek izgubili vrijednost koju ste naslijedili, a ne sami stvorili. Mnogi od naših ljudi prodali su svoj maslinik, kuću, vinograd za malo jednokratne, kratkotrajne sreće, i tako  stvorili konkurenciju u vlastitom mjestu, gradiću, uvali… Hotele smo prodali, uglavnom strancima i prepustili im da ubiru plodove naše položajne rente.

Ako ćemo sada, kada postajemo sve važnije europsko i svjetsko turističko odredište prepustiti da netko drugi ubire korist od te činjenice, preuzimajući naše zračne i morske luke, smještaj, trgovinu, financijski i telekomunikacijski sektor, proizvodnju hrane i goriva, te svu tu dobit ostvarenu od naše položajne rente iznese iz zemlje, onda  smo narod bez budućnosti. A upravo u korištenju i zadržavanju u svojim rukama svega toga, i puno toga više, krije se  ključni odgovor na pitanje, na koje nijedna  hrvatska vlada nije znala dati odgovor – kako se razvijati? Ušli smo u EU nakon što smo prodali državama s kojima smo danas u zajednici svoje najprofitabilnije tvrtke. Počnimo se barem sada ponašati kao oni, ako želimo biti i bogati kao oni. Upravljajmo mi svojim dobrima i razvojem!

 MONITOR: Zalažete se za razvoj turizma na načelima održivosti.

TOMLJENOVIĆ: Turizam nije izdvojena ekonomska aktivnost, već važan čimbenik revitalizacije cjelokupne ekonomije, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti te kvalitetnijeg života stanovnika i turista koji nas posjećuju.Od turizma se u našem društvu očekuje da postane aktivni generator razvoja  gospodarstva. Turizam predstavlja rezultantu naših sveukupnih gospodarskih, kulturnih, infrastrukturnih i uopće civilizacijskih dostignuća, preko kojeg predstavljamo ukupnu produktivnost naše države.

Hrvatska je baštinila mnoge jedinstvene vrednote… od gradova, pojedinih objekata, pa do umjetničkih slika i predmeta.Ova generacija  malo je toga na pravi način očuvala i ponudila svjetskoj javnosti, a još manje je stvorila nove vrijednosti, atrakcije po kojima će se u budućnosti prepoznati ovo vrijeme.

 

Najpoželjnija nekretnina Evrope

 MONITOR: Veliki ste protivnik masovnog turizma…

TOMLJENOVIĆ:Moderni turizam moramo sagledati kao masovnu migraciju iz grada u prirodu, kao privremeni „bijeg iz grada u prirodu”. Buduće zadovoljavanje masovne potrebe za odmorom nailazi na čvrsto postavljenu granicu: veličina slobodnog prostora ograničena je. Ovdje dolazimo do temeljnog problema današnje turističke politike: kako spasiti objekt turističke potražnje,  krajolik, od poplave turista i uništenja, a istodobno zadovoljiti sve veću potražnju?

Kod turističko-komercijalnog korištenja krajolika dvije se stvari sve više zaboravljaju: prirodne ljepote jesu slobodna dobra, ali to ne znači da su neograničeno raspoloživa. Buduće vojske turista, ali i vlasnika apartmana i vila, „osvojit” će i zadnje raspoložive krajolike.

Svi polažu pravo na sunce, nezaklonjen pogled, mjesto na sunčanoj plaži. Svi žele mir, zrak nezagađen ispušnim plinovima, veću slobodu kretanja nego kod kuće.Svi znakovi, posebice nuđenje stranim investitorima gradnju tzv. resorta, a u stvari apartmana, ukazuju na približavanje oluje koja je opustošila mnoge predjele i uzmorja Mediterana.Hrvatska, s veseljem se hvale turistički djelatnici, postaje najpoželjnije odredište, a ja dodajem ili prevodim, nažalost,  to znači Hrvatska postaje najpoželjnijom nekretninom Europe.

 

Najviše stranih gostiju

MONITOR: Ima li turista na hrvatskom dijelu Jadrana?

TOMLJENOVIĆ: Dok se epidemiolozi i liječnici bore s korona virusom, turistički radnici bitku biju da na Jadran ipak stigne nešto gostiju. Kako se granice otvaraju, brojke – iako virus nije nestao – uistinu i rastu. Prije tjedan dana  u Hrvatskoj je registrirano 115.000 turista, a proteklog vikenda 205.000. Najviše je  stranaca, kojih je prošli vikend bilo 154.000. Većina ih je stigla iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Češke. Najviše stranih gostiju je na sjevernom dijelu Jadrana, u Istri, Hrvatskom primorju i u zadarskoj regiji. Većina je turista odsjela kod domaćina u obiteljskom smještaju, potom i u kampovima i hotelima.Kako gosti pristižu, svakodnevno se u Hrvatskoj otvaraju novi hoteli, kampovi, turistička naselja, noćni klubovi, zabavni parkovi i ostali turistički sadržaji. Sve hrvatske marine su otvorene Iako ne postoje nikakva ograničenja, pa ni obaveza nošenja maski (preporučuje se nošenje maski u zatvorenim prostorima), standardi sigurnosti su visoki, a hrvatski epidemiolozi su napravili vrlo detaljne smjernice za sve tipove objekata i turističkih usluga koje su implementirane diljem zemlje.

    Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKE SLOBODE:  Svi se plaše izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbora se plaše svi. Oni koji pokušavaju održati postojanje 43. Vlade žele da raznim oblicima partijskih djelovanja poboljšaju svoju poziciju, a onda i zadobiju što veću podršku. Neki podgrijavanjem nacionalizma žele povratiti svoje biračko tijelo, dok drugi populizmom, zadobijaju sve veće simpatije onih koji su u raznim rascjepima odavno zaboravljeni, najviše u ekonomskom smislu

 

MONITOR: Uz političku i institucionalnu krizu koje se ne rješavaju, sve je manje ministara u tehničkoj Vladi, nakon što je ministarka evropskih integracija podnijela ostavku. Kako to komentarišete?  

POPOVIĆ KALEZIĆ: Institucionalna, pravna i politička kriza dovodi do rasipanja pa i unutar 43. Vlade, koju ne bismo mogli nazvati tehničkom, ali bi bilo dobro da u neko dogledno vrijeme, dođe do formiranja takve, koja će služiti za prevazilaženje trenutnih, najnužnijih problema, i koja će uspjeti pripremiti valjano pravno i institucionalno tlo za raspisivanje i održavanje izbora.

Trenutna Vlada je najviše zadobila povjerenje i mogućnost djelovanja, upravo zbog obećanja da će izvršavati zadatake iz evropske agende, a sve u cilju zatvaranja poglavlja i što bržeg priključenja EU. Nažalost, nijesmo imali prilike vidjeti da se krenulo u tom pravcu, pa se umjesto reformi izbornog zakonodavstva i pravosuđa, krenulo ka drugim ciljevima, poput zaključenja Temeljnog ugovora, predstavljanja plana (bez plana) Otvorenog Balkana, a onda i pripreme zarad održavanja popisa stanovništva. Podnošenje ostavke ministarke evropskih integracija, gospođe Marović, koja je zauzimala tri visoke pozicije unutar vladajuće skupine, od već navedene  funkcije, preko glavne pregovaračice do potpredsjednice Vlade, budi sumnju na skretanje sa evropskog puta, pogotovo što je u svojim navodima i objavljenoj analizi bila eksplicitna u stavu da se ne slaže oko ideje Otvorenog Balkana, smatrajući da nije jasno šta Crna Gora dobija tom inicijativom. Nijesmo uspjeli čuti argumentovanu reakciju čelnika Vlade na tvrdnje gospođe Marović. Ako jednoj ministarki evropskih poslova ova inicijativa nije jasna i do kraja demistifikovana, šta mogu očekivati građanke i građani ove zemlje. O inicijativi Otvoreni Balkan se zna tek toliko da će pospiješiti regionalnu saradnju, dok sve ostalo ostaje pod znakom pitanja. Umjesto da se bavimo dugogodišnjim težnjama ispunjavanja mjera i aktivnosti iz otvorenih poglavlja, mi smo skrenuli ka inicijativi Otvoreni Balkan o kojoj vrlo malo znamo. Krajnje loše je osipanje ministara/ki  i to dodatno otežava situaciju, sa posebnim akcentom na Ministarstvo evropskih integracija.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LEV KREFT, PROFESOR LJUBLJANSKOG UNIVERZITETA: Ne radi se o tome ko će da ovlada svijetom nego da li će svijeta biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnos prema proruskim osjećajima na Balkanu treba staviti u odnos sa protivljenjem sadašnjim mjerama u EU, uz izražavanje antiameričkih pogleda na nesamostalnost EU u sukobu imperija

 

MONITOR: U Sloveniji su održani referendumi koji su partije na vlasti nazvale „tri puta ZA“. Za potvrđivanje u Parlamentu usvojenih zakona kojima se, kako je u kampanji rečeno, obezbjeđuje nezavisnost javnog servisa, dostojanstvena starost i efikasna vlada. Kako ocjenjujete kvalitet ovih zakona i da li će oni biti sprovodivi?

KREFT: Ti su zakoni različitih izvora, zajednički im je kontekst odbacivanja rešenja koja su donesena za vreme vladavine Janeza Janše odnosno desne koalicije. Lako sprovodiv je zakon o vladi koji donosi rešenja potrebna da bi se udomila koalicija zajedno sa njezinim predstavama o zajedničkom programu, posebno na strani Levice. Zakon koji govori o državnoj brizi za starije nepotpun je kao i onaj kojeg zamenjuje, a glavna poenta mu je da se rešenja dosada važećeg zakona neće sprovoditi još godinu dana jer dovode stariju populaciju u lošiju potporu nego što je bila ranije. Znači, kupuje se vreme da se doradi zakonodavstvo za populaciju koja postaje većinska. Treći zakon je politički najznačajniji, pa je i pobudio najviše pozornosti, jer se odnosi na RTV Slovenije kao javni servis, i na njezinu depolitizaciju, dakle protiv rešenja kojim su dovedeni u rukovodstvo ljudi verni i potčinjeni Slovenačkoj demokratskoj stranci i njezinom predsedniku Janši. Potvrda sva tri zakona na referendumu u korist sadašnje vlade i njezino koalicije bila je moguća jer se biračko telo još uvek deli na osnovi animoziteta prema ranijoj vladavini.

 

MONITOR: Slovenija od juna ima novu vladu premijera Roberta Goloba, koju čine pobjednici aprilskih izbora – Pokret Sloboda, Socijaldemokrate i Ljevica. Kako ocjenjujete njihov učinak u ovih nekoliko mjeseci?

KREFT: Za sada radi se o dve glavne preokupacije. Prva je iskoristiti početak, dok je koalicija još popularna, za odstranjivanje rezultata ranije koalicije Slovenačke demokratske stranke i Nove Slovenije, uz uspostavljanje vlastitih načina ovladavanja situacijom bez nedemokratskih alata i postupaka, ali dovoljno efikasnih; druga je – praćenje krize uslovljene ruskim napadom na Ukrajinu i angažmanom Evropske unije u tom ratu na strani napadnutog, što dovodi i Sloveniju u poteškoće, za sada pre svega vezane za moguću nestašicu i već uspostavljenu skupoću svih energenata. A to dovodi u pitanje sve privredne ciljeve vezane za rast nacionalnog bruto proizvoda kao i za potrošnju stanovništva. Vlada subvencioniše koliko može i jedno i drugo kako bi smanjila strah od recesije; više od toga zavisi od kraja i uslova okončanja rata u Ukrajini.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

MONITOR: Da li je dobro rješenje, koje se predlaže kao minimum – izbor makar jednog sudije u taj sud?

PERIĆ: Jedino kvalitetno rješenje je izbor četiri kvalitetna kandidata kako bi se Ustavni sud kompletirao. Taj sud već sada ima ogroman broj zaostalih slučajeva i čak da ga odblokirate odmah, moguće da bi trebale godine da se taj zaostatak smanji na podnošljivu mjeru koju sud čini elementarno dostupnim da odluke u odnosu na nove žalbe, odnosno podneske donosi u razumnom roku. Značaj ovog suda je posebno važan iz dva razloga: prvi, on bi mogao staviti van snage neustavno zakonodavno ponašanje bilo koje većine, i drugi – on je krajnja instanca u rješavanju izbornih sporova bez čega po zakonu ne mogu biti proglašeni odnosno utvrđeni konačni rezultati izbora. Bojim se da je ovakvo stanje instrument u rukama svih većina nakon 30. avgusta i da se oni bez velikog pritiska njega neće odreći. Da li je to vrhunac neodgovornosti – jeste, stoga i treba insistirati da od njihovih političkih interesa oslobađamo institucije, ovog puta Ustavni sud.

MONITOR: Danas govorimo o mnogim kontroverznim, odnosno neusaglašenim,odlukama u pravosuđu. Od pritvora Vesne Medenice, koji sudovi različito vide, ili ignorišu upute viših instanci, do, recimo, presude o Solani, kojom se odluka Savjeta za privatizaciju da se radi o državnom zemljištu poništava. Kako vidite stanje u pravosuđu?

PERIĆ: Očigledno je da prethodna vlast  još ima kontrolu u pravosuđu. Nova vlast nije razumjela da vladavina prava podrazumijeva i vladavinu znanja – onog pravnog. Jednako je važno i poznavanje kadrovske baze sa kojom raspolaže crnogorsko pravosuđe da bi iz nje mogli selektovati najbolja rješenja, ali je tu pokazana više nego zabrinjavajuća površnost.

Nijedna većina u prethodne dvije godine nije pokazala interesovanje da okupi pravnu pamet, napravi smislenu dugoročnu strategiju kako do pune vladavine prava u praksi, već se pribjeglo „Twitter vojevanju”. S takvim postavkama, stanje ne može biti drugačije. Čini se da je potrebna drugačija konstelacija političkih odnosa koja bi vrhunila i tu vrstu spremnosti za drugačiji pristup, ozbiljniji svakako, i da dobijemo strukture koje imaju u isto vrijeme i znanja i riješenosti za ovu borbu, jer jedno bez drugog je besmisleno – što bi opet vodilo neučinkovitosti.

MONITOR: Ko sve ne želi izbore i zašto?

PERIĆ: Parlamentrne strukture ne želi na izbore koje neće prilagoditi trenutku koji njima ne odgovara. Ponavaljam, značajan dio građana ne želi da glasa niti jednu od postojećih parlamentarnih partija. Dakle, problem političkog legitimiteta je očit.

Sada već ustanovljena samovolja novih vlastodržaca je dovela do toga da mi više nemamo jasnih pravila u izbornom procesu: nemamo Ustavni sud u punom kapacitetu, izborne jedinice možete mijenjati usred izbornog procesa, Zakonom o lokalnoj samoupravi možete mijenjati ono što bi se smjelo mijenjati samo izbornim zakonima, do mile volje možete produžavati mandate odbornicima i sljedstveno tome i poslanicima, a na kraju imate i instrumente blokade da nikada ne priznate izbore. Kada imate ovako moćan, a pritom neustavan arsenal opstrukcionih mogućnosti i intenzivno ga koristite, jasno je da ćete učiniti sve da tajming izbora prilagodite trenutku koji je najpovoljniji za vaš rejting.

Datum izbora će određivati istraživanje javnog mnjenja, a ne Ustav ili potreba građana. Ovu praksu su ustanovile potonje dvije većine. Prvo jedna, a potom i druga.

MONITOR: Kako vidite rezultate lokalnih izbora i svega što se nakon toga desilo, od Šavnika do Podgorice?

PERIĆ: Lokalni izbori su pokazali da prethodna vlast bez obzira na darove nove ima problem ogromnog odliva podrške. Pitanje je samo gdje će ona završiti. Ujedno građani su poslali snažnu poruku da ne žele besmislene rasprave već nove političke mogućnosti.

U Šavniku situacija nije crno-bijela. Izvinite, ali birački spisak kontroliše MUP koji opet kontroliše nova vlast, odnosno većina, a onda predstavnici djelova te nove vlasti na terenu žele da ponište pravo onih koji su upisani u taj isti birački spisak. Ako je neko fiktivni birač ili nema osnov da bude upisan, to treba utvrditi odmah i brisati tu osobu iz ove zbirke ličnih podataka, a ne da upisujete pod vrlo sumnjivim okolnostima ljude u birački spisak i onda ih sprečavate da glasaju.

Moramo znati šta znači vladavina prava – to je poštovanje zakona, i kada vam odgovara i kada ne odgovora. Jasno je da je DPS ovdje radio izborni inžinjering – ali ga nije mogao uraditi sam, jer on ne kontroliše MUP. Makar nam tako govore iz aktuelne vlasti.

MONITOR: „Preokret“ nije uspio da pređe cenzus u Podgorici. Šta vidite kao razlog?

PERIĆ: Više je faktora, ali bih krenuo s druge strane. Ukupno oko 2 posto birača u dva grada na kojima smo učestvovali na izborima su dali podršku sasvim drugačijoj političkoj artikulaciji. Prvi koraci su po pravilu malih gabarita, ali moguće značajne simbolike. Pokazali smo da može drugačije.

Razmotrili smo organizacione momente u kojima smo mogli više a koji su skopčani i sa ograničenim finansijama. Kada je riječ o programu, vjerujem da je on zaista potreban Podgorici, Danilovgradu i Crnoj Gori i cijenim da smo ga artikulisali na pristojan način.Nije nam pomogao ni ambijent izrazito polarizovane scene u kojoj su oba pola bazirali svoju strategiju na podgrijavanju straha da nećemo preći cenzus. Kao i u mnogim drugim slučajevima u ove dvije godine – pokazali su da imaju raskošan destruktivni potencijal na koji mi nismo uspjeli odgovoriti ovog puta. Tu je naša odgovornost, prvo moja, ali nadam se da su neke lekcije savladane.

Istinski žalim što moram konstatovati i da smo, uz nekoliko izuzetaka, u 2022. godini doslovno prvi put u našem višestranačju imali problem da ostvarimo ono što nam zakon garantuje a na što novinarski kodeks obavezuje medije – elementarno ravnopravan tretman. Obrazloženje medija, među kojima ima i onih čiji rad poštujem i u kojima rade kredibilni i ljudi i novinari, da je to bila posljedica malog fizičkog prostora, govori da se moramo vratiti postulatima demokratije: svaka lista koja se potvrdi pred izbornom komisijom predstavlja politički iskaz određenog broja građana i ako ne možete da ih tretirate ravnopravno makar u sučeljavanjima – nemojte da ih organizujete. Argumenti da ste komercijalan medij onda ruši postavku da ste podređeni javnom interesu. Nemam nikakav problem ni da kažem da smo imali nekad eksplicitno, a nekada implicitno saopštenu poruku da smo nepoželjni u nekoliko medija.

Imam obavezu čuvati dignitet onih koji su nam dali podršku i ne pristajati na njihovo bagatelisanje, tim prije jer smatram da se radi o samosvjesnim i na više ravni veoma vrijednim građankama i građanima. Do tada, oglašavaćemo se onamo gdje imamo mogućnost. Nažalost, partitokratija je dobrim dijelom zagospodarila našim prostorom, čak i onamo gdje je ne bi smjelo biti. Kako drugačije objasniti činjenicu da se logika političkih feuda uzima kao datost? U ovoj borbi treba mnogo takta i još više istrajnosti. Riješenosti za oboje imamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo