Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DO KADA ĆE TRAJATI V.D. STANJE U TUŽILAŠTVU I SUDSTVU: Bez dvije trećine nema ozbiljnijih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu

 

Borba protiv organizovanog kriminala, endemske korupcije i procesuiranje ratnih zločina iz devedesetih godina obećanja su lidera tri, do skoro, opozicione koalicije, a koje su na parlamentarnim izborima osvojile većinu, potrebnu za formiranje vlasti. Međutim, za svako od navedenih obećanja potrebna je saradnja sa trećom granom vlasti, u koju nova skupštinska većina ne može da ima uticaja bez dvije trećine (55 poslanika) ili tri petine (49 poslanika). Nova vlast bi, ukoliko se formira, u Skupštini imala 41 poslanika.

Prema najvećem pravnom aktu u državi – Ustavu Crne Gore, Skupština bira vrhovnog državnog tužioca (VDT) i četiri člana Sudskog savjeta (iz reda uglednih pravnika), koji kasnije bira predsjednika Vrhovnog suda . Za izbore rukovodstva u tim institucijama, prema Ustavu, potrebna je veća podrška od dvije trećine u prvom krugu glasanja, odnosno od tri petine u drugom krugu.

„U prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, navodi se u Ustavu.

Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu.

Tužilaštvo je od oktobra prošle godine u VD stanju nakon što je istekao mandat vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. U Skupštini do sada nije postojala potrebna većina da se izabere novi VDT. Isti problem postoji sa izborom četiri člana Sudskog savjeta. Međutim, Skupština je izmijenila Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, kako bi članovi tog tijela, kojima je istekao mandat vršili tu funkciju do izbora novih članova. Takav savjet je Vesni Medenici dao sporni treći mandat za mjesto predsjednice Vrhovnog suda, dok je sporne mandate dao i mnogim sudijama osnovnih sudova.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da se „glupim i štetnim“ izmjenama Ustava blokirao sistem. Tako, tvrdi, kao što prethodna vladajuća većina nije mogla birati ključne kadrove u pravosuđu bez podrške opozicije, tako neće moći ni nova vladajuća većina. On smatra da bi nova vlast, umjesto da traži potrebnu većinu za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta, trebala iznaći dvije trećine za izmjenu ustavnih odredbi.

„Još jedna mogućnost da se ide na ustavne promjene i da se tu traži dvotrećinska većina. Koliko ja vidim, i u DPS-u su shvatili da im ta priča nije bila dobra. Prosto blokirate sistem i šta imate od toga? Koja je korist od toga što nam na čelu tužilaštva stoji čovjek koji je penzioner, koji je u VD stanju i ne može ništa da uradi? I šta ćemo sad? Ako neko zaista misli o državi – a svi kažu da misle o državi, onda se mora obezbijediti da institucije funkcionišu. Eto, to je suština moje priče“, pojasnio je Šoć za Monitor.

Međutim, kao i Vrhovno državno tužilaštvo, većina državnih tužilaštava su bez rukovodioca. Više državno tužilaštvo i Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici, nadležni na teritoriji sa najvećim brojem građana, od aprila prošle godine su u VD stanju. Tada je istekao madnat na mjestima rukovodioca tužiteljkama Vesni Jovićević (Više) i Ljiljani Klikovac (ODT). Višim tužilaštvom u glavnom gradu trenutno rukovodi VD Lepa Medenica, ujedno i portparol te institucije, dok je VD u ODT Podgorica Miroslav Turković.

Pored ovih, u VD stanju je još devet crnogorskih osnovnih tužilaštava. Do početka ove godine u VD stanju bila su i osnovna tužilaštva u Baru i Kotoru, ali je Tužilački savjet u januaru izabrao rukovodioce tih institucija, od kada im teče mandat. Trenutno su u VD stanju osnovna državna tužilaštva u Nikšiću, Herceg Novom, Ulcinju, Pljevljima, Beranama, Kolašinu, Rožajama, Plavu i Cetinju. Pljevaljsko tužilaštvo je bez rukovodioca od septembra 2019, dok su ODT Kolašin i ODT Berane u VD stanju od juna prošle godine. Ostala tužilaštva čekaju na rukovodioca, kao i podgorička, od aprila prošle godine.

Za razliku od tužilaštava, u sudovima je samo Osnovni na Cetinju u VD stanju i to nakon što je predsjednica tog suda Jelena Perović nedavno izabrana za drektoricu Agencije za sprječavanje korupcije. Sudstvo, međutim, muči drugačija boljka – dugovječnost čelnika sudova. Treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice čini se i skromnim u odnosu na osmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića ili na sedmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Rožajama Zahita Camića. Kada se to pretvori u godine na čelu sudova, dolazi se do rezultata da je Vučković 31 godinu na  čelu jednog osnovnog suda, dok je Camić na njegovoj funkciji 26 godina. Međutim,  još sedam predsjednika osnovnih sudova na funkciji su više od dva mandata, koliko predviđa zakon. Riječ je o osnovnim sudovima u Baru, Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Kolašinu, Danilovgradu i na Žabljaku. Predsjedniku Osnovnog suda na Žabljaku Mihailu Anđeliću u februaru je počeo da teče peti mandat, dok  predsjednicima ostalih navedenih sudova traje treći mandat.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku za pregovaračka poglavlja 23 i 24 (vladavina prava) iskazala zabrinutost zbog VD stanja u tužilaštvu i novih mandata za predsjednike sudova. Ministar pravde Zoran Pažin je, nakon tog izvještaja, pozvao predsjednike sudova sa više od dva mandata da se povuku sa funkcija, zbog čega je dobio oštru zamjerku Medenice da izvršna vlast ne smije da se miješa u sudsku.

Zabrinutost postoji i kod građana koji, prema svim istraživanjima javnog mnjenja, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno. Prema istraživanju koje je 2018. godine radila agencija Ipsos uz podršku Svjetske banke, većina građana, njih 56 odsto kao i dvije trećine ispitanika iz poslovnog, odnosno privatnog sektora, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno, kao i da je korupcija u toj oblasti veoma ili uglavnom prisutna.

Zabrinutost, međutim, ne postoji kod sudija i tužilaca. Prema istom istraživanju 76 odsto sudija i 96 odsto tužilaca smatra da su njihovi resori efikasni. Istraživanje koje je nedavno objavljeno na zvaničnom sudskom portalu pokazalo je da samo dva odsto sudija i tužilaca smatra da u pravosuđu ima korupcije.

 

Šoć: Pravne improvizacije nijesu dobre

Dragan Šoć smatra da bi nova vlast mogla na razne načine improvizovati i izmjenama tužilačkih ili sudskih zakona uticati na promjene u tim institucijama. On, međutim, smatra da to nije dobro za funkcionisanje cjelokupnog sistema.

„Improvizovati se može na razne načine, ne znam šta bi se time dobilo. Ne mogu da razmišljam o tim kategorijama. Razmišljam o tome da se obezbijedi funkcionisanje sistema, bez obzira ko ima trenutnu većinu u Skupštini. Ako ćemo da nam država funkcioniše tako što ćemo svaki čas dovoditi u pitanje i osporavati funkcionisanje sistema, i osporavati legitimitet ovih institucija, kao što ih sada imamo, i imati nelegitimne institucije samo sa drugim političkim predznakom. Izvinite ne znam kome to treba“, kazao je Šoć

Skupština je 2015. godine donijela novi Zakon o državnim tužilaštvima i nakon donošenja zakona prestali su mandati svim rukovodiocima tužilaštava i po tom zakonu su birani novi. Stručna javnost tada je osudila taj princip, jer je, kako su tada kazali, suprotan međunarodnim konvencijama.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo