Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DO KADA ĆE TRAJATI V.D. STANJE U TUŽILAŠTVU I SUDSTVU: Bez dvije trećine nema ozbiljnijih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu

 

Borba protiv organizovanog kriminala, endemske korupcije i procesuiranje ratnih zločina iz devedesetih godina obećanja su lidera tri, do skoro, opozicione koalicije, a koje su na parlamentarnim izborima osvojile većinu, potrebnu za formiranje vlasti. Međutim, za svako od navedenih obećanja potrebna je saradnja sa trećom granom vlasti, u koju nova skupštinska većina ne može da ima uticaja bez dvije trećine (55 poslanika) ili tri petine (49 poslanika). Nova vlast bi, ukoliko se formira, u Skupštini imala 41 poslanika.

Prema najvećem pravnom aktu u državi – Ustavu Crne Gore, Skupština bira vrhovnog državnog tužioca (VDT) i četiri člana Sudskog savjeta (iz reda uglednih pravnika), koji kasnije bira predsjednika Vrhovnog suda . Za izbore rukovodstva u tim institucijama, prema Ustavu, potrebna je veća podrška od dvije trećine u prvom krugu glasanja, odnosno od tri petine u drugom krugu.

„U prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, navodi se u Ustavu.

Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu.

Tužilaštvo je od oktobra prošle godine u VD stanju nakon što je istekao mandat vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. U Skupštini do sada nije postojala potrebna većina da se izabere novi VDT. Isti problem postoji sa izborom četiri člana Sudskog savjeta. Međutim, Skupština je izmijenila Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, kako bi članovi tog tijela, kojima je istekao mandat vršili tu funkciju do izbora novih članova. Takav savjet je Vesni Medenici dao sporni treći mandat za mjesto predsjednice Vrhovnog suda, dok je sporne mandate dao i mnogim sudijama osnovnih sudova.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da se „glupim i štetnim“ izmjenama Ustava blokirao sistem. Tako, tvrdi, kao što prethodna vladajuća većina nije mogla birati ključne kadrove u pravosuđu bez podrške opozicije, tako neće moći ni nova vladajuća većina. On smatra da bi nova vlast, umjesto da traži potrebnu većinu za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta, trebala iznaći dvije trećine za izmjenu ustavnih odredbi.

„Još jedna mogućnost da se ide na ustavne promjene i da se tu traži dvotrećinska većina. Koliko ja vidim, i u DPS-u su shvatili da im ta priča nije bila dobra. Prosto blokirate sistem i šta imate od toga? Koja je korist od toga što nam na čelu tužilaštva stoji čovjek koji je penzioner, koji je u VD stanju i ne može ništa da uradi? I šta ćemo sad? Ako neko zaista misli o državi – a svi kažu da misle o državi, onda se mora obezbijediti da institucije funkcionišu. Eto, to je suština moje priče“, pojasnio je Šoć za Monitor.

Međutim, kao i Vrhovno državno tužilaštvo, većina državnih tužilaštava su bez rukovodioca. Više državno tužilaštvo i Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici, nadležni na teritoriji sa najvećim brojem građana, od aprila prošle godine su u VD stanju. Tada je istekao madnat na mjestima rukovodioca tužiteljkama Vesni Jovićević (Više) i Ljiljani Klikovac (ODT). Višim tužilaštvom u glavnom gradu trenutno rukovodi VD Lepa Medenica, ujedno i portparol te institucije, dok je VD u ODT Podgorica Miroslav Turković.

Pored ovih, u VD stanju je još devet crnogorskih osnovnih tužilaštava. Do početka ove godine u VD stanju bila su i osnovna tužilaštva u Baru i Kotoru, ali je Tužilački savjet u januaru izabrao rukovodioce tih institucija, od kada im teče mandat. Trenutno su u VD stanju osnovna državna tužilaštva u Nikšiću, Herceg Novom, Ulcinju, Pljevljima, Beranama, Kolašinu, Rožajama, Plavu i Cetinju. Pljevaljsko tužilaštvo je bez rukovodioca od septembra 2019, dok su ODT Kolašin i ODT Berane u VD stanju od juna prošle godine. Ostala tužilaštva čekaju na rukovodioca, kao i podgorička, od aprila prošle godine.

Za razliku od tužilaštava, u sudovima je samo Osnovni na Cetinju u VD stanju i to nakon što je predsjednica tog suda Jelena Perović nedavno izabrana za drektoricu Agencije za sprječavanje korupcije. Sudstvo, međutim, muči drugačija boljka – dugovječnost čelnika sudova. Treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice čini se i skromnim u odnosu na osmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića ili na sedmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Rožajama Zahita Camića. Kada se to pretvori u godine na čelu sudova, dolazi se do rezultata da je Vučković 31 godinu na  čelu jednog osnovnog suda, dok je Camić na njegovoj funkciji 26 godina. Međutim,  još sedam predsjednika osnovnih sudova na funkciji su više od dva mandata, koliko predviđa zakon. Riječ je o osnovnim sudovima u Baru, Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Kolašinu, Danilovgradu i na Žabljaku. Predsjedniku Osnovnog suda na Žabljaku Mihailu Anđeliću u februaru je počeo da teče peti mandat, dok  predsjednicima ostalih navedenih sudova traje treći mandat.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku za pregovaračka poglavlja 23 i 24 (vladavina prava) iskazala zabrinutost zbog VD stanja u tužilaštvu i novih mandata za predsjednike sudova. Ministar pravde Zoran Pažin je, nakon tog izvještaja, pozvao predsjednike sudova sa više od dva mandata da se povuku sa funkcija, zbog čega je dobio oštru zamjerku Medenice da izvršna vlast ne smije da se miješa u sudsku.

Zabrinutost postoji i kod građana koji, prema svim istraživanjima javnog mnjenja, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno. Prema istraživanju koje je 2018. godine radila agencija Ipsos uz podršku Svjetske banke, većina građana, njih 56 odsto kao i dvije trećine ispitanika iz poslovnog, odnosno privatnog sektora, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno, kao i da je korupcija u toj oblasti veoma ili uglavnom prisutna.

Zabrinutost, međutim, ne postoji kod sudija i tužilaca. Prema istom istraživanju 76 odsto sudija i 96 odsto tužilaca smatra da su njihovi resori efikasni. Istraživanje koje je nedavno objavljeno na zvaničnom sudskom portalu pokazalo je da samo dva odsto sudija i tužilaca smatra da u pravosuđu ima korupcije.

 

Šoć: Pravne improvizacije nijesu dobre

Dragan Šoć smatra da bi nova vlast mogla na razne načine improvizovati i izmjenama tužilačkih ili sudskih zakona uticati na promjene u tim institucijama. On, međutim, smatra da to nije dobro za funkcionisanje cjelokupnog sistema.

„Improvizovati se može na razne načine, ne znam šta bi se time dobilo. Ne mogu da razmišljam o tim kategorijama. Razmišljam o tome da se obezbijedi funkcionisanje sistema, bez obzira ko ima trenutnu većinu u Skupštini. Ako ćemo da nam država funkcioniše tako što ćemo svaki čas dovoditi u pitanje i osporavati funkcionisanje sistema, i osporavati legitimitet ovih institucija, kao što ih sada imamo, i imati nelegitimne institucije samo sa drugim političkim predznakom. Izvinite ne znam kome to treba“, kazao je Šoć

Skupština je 2015. godine donijela novi Zakon o državnim tužilaštvima i nakon donošenja zakona prestali su mandati svim rukovodiocima tužilaštava i po tom zakonu su birani novi. Stručna javnost tada je osudila taj princip, jer je, kako su tada kazali, suprotan međunarodnim konvencijama.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo