Povežite se sa nama

INTERVJU

DR FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR SOCIJALNE PSIHOLOGIJE: Protestima do smjene vlasti

Objavljeno prije

na

MONITOR: Osniva li se u Crnoj Gori nova partija i hoćete li joj biti na čelu?
KOVAČEVIĆ: Kada su me neki mediji stavili u kontekst osnivanja nove političke partije, jasno sam odgovorio da sam posvećen pripremama za formiranje širokog nadstranačkog demokratskog fronta. Dakle, nisam zainteresovan za formiranje nove političke partije. Moguće je da se radi na tome, ali ja nisam dio toga niti sam član Foruma 2010. MONITOR: Kako smijeniti vlast u Crnoj Gori?
KOVAČEVIĆ: Po mom mišljenju, recept za smjenu crnogorskog okoštalog autoritarnog režima je slijedeći. Prvo, formiranje širokog nadstranačkog demokratskog fronta u čijem su koordinacionom tijelu predstavljeni svi segmenti društva suprotstavljeni postojećem režimu – civilni sektor, nezavisni mediji, studenti i sindikati. Poslije bojkota Skupštine u ovo koordinaciono tijelo ulaze i predstavnici parlamentarnih opozicionih partija. Drugo, ovo koordinaciono tijelo poziva svoje simpatizere na ulične proteste sa ciljem traženja ostavke vlade Igora Lukšića i formiranja prelazne vlade koja će raditi na ,,oslobađanju” zarobljenih institucija i organizovanju autentično slobodnih izbora u periodu od godinu dana. Suočeni sa nelegitimnošću Lukšićeve vlade i ogromnim građanskim nezadovoljstvom izraženim kroz proteste, međunarodni faktori staju na stranu koordinacionog tijela, formira se nova vlada, i prva bitka za demokratizaciju Crne Gore biva dobijena.

MONITOR: Rekli ste nedavno da tajnu dugovječnosti vlasti u Crnoj Gori čine korupcija, kriminal i UDBA. Na koji način se izboriti sa tom trojkom?
KOVAČEVIĆ: Temeljnom rekonstrukcijom svih postojećih institucija. Do početka tog dugotrajnog procesa može se doći samo kroz organizovane građanske proteste, kroz radikalno odbijanje da nam ,,sutereni” određuju životne prioritete. U Crnoj Gori nisu zaživjele osnovne demokratske norme i zbog toga je bilo kakva priča o reformama postojećeg sistema znak političkog cinizma i korumpiranosti.

MONITOR: Zašto mislite da se Lider DPS-s Milo Đukanović boji Evrope – njegova partija i on se diče pohvalama koje im stižu sa tih strana.
KOVAČEVIĆ: Cinično-pragmatična politika evropskih i američkih zvaničnika je bazirana na traženju oslonaca političke stabilnosti na Balkanu. Sa jedne strane, Evropljani, a posebno Amerikanci, još uvijek vjeruju da je faktor stabilnosti u Crnoj Gori Milo Đukanović. Na nama je da ih razuvjerimo. Nadstranački demokratski front to može da uradi.

Sa druge strane, Đukanović zna da neće moći sačuvati svoje koruptivne monopole ako Crna Gora ozbiljno, a ne retorički kao do sada, pristupi izgradnji državnih institucija po evropskim standardima. Ratno i kriminalno porijeklo imovine njegovih i ostalih tajkunskih klanova u Crnoj Gori će biti razotkriveno. Slična stvar se desila u Hrvatskoj, i sada je jedan njegov prijatelj, takođe poznati ljubitelj skupocjenih satova, u zatvoru, a njegova imovina je zaplijenjena.

MONITOR: Od opozicionih parlamentarnih stranaka očekujete da od 9. decembra, bojkotuju rad crnogorske Skupštine? Zašto?
KOVAČEVIĆ: Sve je izvjesnije da toga dana Crna Gora neće dobiti datum za početak pregovara o pristupanju Evropskoj uniji. To je dokaz neiskrenosti i, u suštini, besmislenosti svih poteza koje je preduzela vlada Igora Lukšića da Crnu Goru približi Evropi. Iz opozicije se zbog toga mora čuti snažan revolt koji ne smije ostati samo na riječima kao do sada. Opozicioni lideri, zajedno sa predstavnicima antirežimske alternative u novoformiranom nadstranačkom koordinacionom tijelu, treba da pozovu na građanske proteste zbog poraznog državnog bilansa u svim oblastima, uključujući i oblast evropskih integracija. Uostalom, opozicija mora napraviti izbor: da li želi da igra epizodnu ulogu Lukšićevog hvalospjevnog hora (kako ih, da bi ih do kraja kompromitovali, savjetuju određeni međunarodni igrači) ili želi da se emancipuje kroz zajedničko djelovanje i postane autonomni politički subjekt. Ostankom u farsičnim institucijama čiji je smisao postojanja zaštita đukanovićevskog statusa quo, opozicija i sama postaje prepreka u procesu demokratizacije Crne Gore. Iz ličnih materijalnih interesa, dakle, ostaje ,,vječna” opozicija ,,vječnom” režimu, dok standard građana i kvalitet života postaju sve gori i gori, a mladi u velikom broju gledaju kako će napustiti zemlju.

MONITOR: Izgleda li Vam da je pritisak režima na djelove društva koji mu ne pripadaju sve jači. Šta mislite o tome? Pokazuju li sve teža retorika i sve grublje prijetnje snagu ili slabost režima?
KOVAČEVIĆ: Prema do sada ,,neintegrisanima”, režim trenutno primjenjuje dobro isplaniranu dvostruku strategiju. Prema jednoj grupi koju čine prvenstveno nezavisni mediji, novinari, sindikalni aktivisti, pravdoljubivi profesori i pojedini opozicioni političari, režim se odnosi agresivno-trovačkom retorikom (odatle ona opasna prijetnja ,,deratizacijom”) iz koje proizilazi čitav niz diskriminatorskih mjera i šikana koje direktno ugrožavaju imovinu i ličnu slobodu navedenih. Za drugu grupu, međutim, ima ,,šargarepu” – učešća u radnim grupama, komisijama, raznim saradnjama sa režimskim ministarstvima, itd. Jednom riječu, stvara od njih nove poslušnike po uzoru na vođstvo SDP-a koje se već stopilo i identifikovalo sa đukanovićevskim privilegijama. Terminalno stanje režima kontinuirano traje već neko vrijeme, ali se konačan kraj može desiti samo kroz odlučnu akciju demokratskog fronta.

MONITOR: DPS je na kongresu sebi dao u zadatak da riješi nedoumice oko crnogorskog nacionalnog identiteta. Brinu li oni stvarno o identitetu i kako Vam izgleda način na koji to rade?
KOVAČEVIĆ: Nema ništa ,,prirodno” u odrednicama nacionalnog identiteta. One su uvijek proizvod datog političkog odnosa snaga. Himna, grb, zastava, naziv i gramatika jezika, itd. su političke kategorije, nametnute masama, i reflektuju ono što odgovara elitama na vlasti. Dakle, crnogorski identitet može uključivati mnogo toga, on može imati mnogo verzija, ali se lider DPS-a, uz pomoć lidera SDP-a i grupe privilegijama korumpiranih i moralno osiromašenih novinara, književnika i profesora opredijelio za onu za građane najgoru iz mogućih verzija. Ta DPS-SDP nacionalistička verzija će stvoriti trajne podjele u Crnoj Gori, ali to je upravo njena suština – ona treba da omogući, kroz održavanje tenzija i atmosfere etničkog, primarno crnogorsko-srpskog nepovjerenja, što duži opstanak na vlasti jedne te iste kleptomanske garniture. DPS-SDP imaju i svoje pomagače tj. trojanske konje i sa ,,druge” strane, i te strukture sasvim fino profitiraju od crnogorsko-srpskih tenzija.

MONITOR: Ovih dana je u posjeti lideru DPS-a bio Tomislav Nikolić, lider Srpske napredne stranke – mijenja li to ponovo Đukanović prijatelje u Srbiji?
KOVAČEVIĆ: Njihov susret vidim kao posljedicu savjeta njihovih međunarodnih lobista i zajedničkih prijatelja, možda upravo bivšeg američkog ambasadora Montgomerija. Inače, Nikolić je posjetom Đukanoviću išao direktno na štetu njegovih dosadašnjih crnogorskih partnera iz NOVE. Čak je mirno odslušao teške uvrede i opasne prijetnje koje je Đukanović uputio svojim političkim neistomišljenicima. Očigledno je na sve spreman samo da se dokopa premijerske funkcije u Srbiji. Mislim da je Đukanoviću sasvim svejedno ko je na vlasti u Srbiji, on misli da uživa podršku mnogo jačih krugova.

MONITOR: Može li se Crna Gora porediti sa zemljama u okruženju -dugo se na neki način očekivao domaći Peti oktobar, sad je aktuelna ,,sanaderizacija”
KOVAČEVIĆ: Mislim da je crnogorski petooktobarski scenario još uvijek aktuelan, čak možda i više nego prošlih godina. Sindikalni lider Janko Vučinić je dobro definisao probleme sa kojima se suočavaju crnogorski građani, bilo da rade ili, što je sve češće, da su nezaposleni. Slažem se i sa njegovim stavom o neophodnosti široke akcije odbijanja da se prihvati iživljavanje privilegovane manjine – domaćih i stranih tajkuna i propalica – nad velikom većinom crnogorskih građana. Kao i u SAD-u i širom Evrope, ugnjeteni, eksploatisani i prevareni moraju uzeti stvari u svoje ruke. Po mom mišljenju, bez bunta, ,,sanaderizacija” ostaje želja pusta.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo