Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SCI MED. IGOR MIĆUNOVIĆ, PREDSJEDNIK OBRAZOVNOG KOMITETA SVJETSKE FEDERACIJE KINESKE TRADICIONALNE MEDICINE: Korona nije sezonski bezopasni grip

Objavljeno prije

na

Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke. Bilo je prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma, a uslijedilo je postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi

 

MONITOR: Crna Gora je postigla neslavan rekord: u regionu ima najviše zaraženih od korona virusa na 100.000 stanovnika. Zašto se to dogodilo?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je stanje u kojem se trenutno nalazi Crna Gora posljedica neodgovornosti, nerazumijevanja, kriminalnih aktivnosti kao i uvjerenja da je pandemija CoVid 2019 kod dobrog dijela građana Crne Gore shvaćena kao sezonski bezopasni grip.

Poznato je da je mnogo građana prelazilo granicu Crne Gore uprkos zabrani prelaska, te ponovno importovalo virus korone u Crnu Goru. Bez obzira na razloge prelaska granice, prijeko je potrebno identifikovati te građane, kao i pripadnike granične policije, ukoliko postoji naznaka da je tim osobama pomagano da ilegalno prelaze granicu Crne Gore, te ih adekvatno zbrinuti i sankcionisati. Glavni problem na Balkanu, a time i u Crnoj Gori, je objektivno sagledavanje učinjenog prestupa, te njegovo proporcionalno sankcionisanje. Već decenijama Crna Gora pokušava da se oporavi nakon raspada SFRJ-a, sankcija, bombardovanja 1999,  što je proizvelo polarizovanje građana, i od proglašenja nezavisnosti 2006. godine dodatno podijelilo crnogorsko društvo. Epilog tog procesa je da dobar dio građana ne vjeruje zvaničnim predstavnicima vlasti i oponira svemu što vlasti pokušavaju postići, pa makar imalo veze i sa pandemijom virusa korone.

MONITOR: Kako objašnjavate fenomen da se Crna Gora proglasila za prvu ,,korona free” državu u Evropi, proglasila kraj epidemije i otvorila granice da bi sad stigla do zabrinjavajućeg broja zaraženih?

MIĆUNOVIĆ: Crna Gora je prvi talas pandemije virusa korone shvatila veoma ozbiljno. Uz pomoć naše dijaspore, UN, Evropske unije, NR Kine, budžetskim preusmjeravanjima Vlade Crne Gore, kao i donacijama građana Crne Gore se nadomješćavao deficit respiratora i medicinske opreme. Postigao se zavidan uspjeh u tom procesu. Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke, što je sasvim adekvatno.

Problem nastaje nakon tog početnog uspjeha. Znate, najlakše je zatvoriti granice ukoliko imate neznatan broj zaraženih virusom korone. Mnogo teže je funkcionisati kada je u okruženju epidemiološki bum. Očigledno je bilo prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma Crne Gore. Balkanski mentalitet rada je sve samo ne postojan. Ono što je uslijedilo je zapravo postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi. Očigledno je da nam fali profesionalaca u raznim službama, a ne političkih kandidata, koji će radi svojih političkih ciljeva narušiti epidemiološko zdravlje građana Crne Gore. Ne zaboravite događaje okupljanja građana, tj. protesta u Budvi, te organizovanja litija, koji su dodatno usložili epidemiološku situaciju. Mišljenja sam da otvaranje granica nije bilo preuranjeno, već problem nalazim u strategiji. Naime, trebalo je iskoristiti ,,korona free” vrijeme za izradu funkcionalnijeg sistema epidemiološke zaštite, za što smo mogli da naučimo i implementiramo strategiju  od NR Kine, Koreje ili Japana, što se nažalost nije desilo.

MONITOR: Iz Sindikata doktora medicine upozoreno je da osobe koje su kontaktirale sa inficiranim slobodno šetaju i da je to razlog zbog koga se virus ovako brzo širi.

MIĆUNOVIĆ: Problem je definitivno u razmišljanju pojedinaca. Da li znate da je 2000. godine oko jedan odsto građana Crne Gore imalo pasoše? Od zavjera 90-ih godina, da su svi  protiv nas (SR J), do novog svjetskog poretka, čitanja publikacija Treće oko, Zona sumraka, Arka, desio se internet. Zaglavljeni u vremenu i svojim ubjeđenjima, taj dio našeg društva se informiše o virusu korone na društvenim mrežama, internet i TV kanalima koji još uvijek žive 90. godine, i idu ukorak dalje te proglašavaju sve ,,zapadne” vrijednosti neprijateljskim. Preko 70 odsto dezinformacija na medijskom prostoru Crne Gore plasirano je od strane medija van Crne Gore. Zbunjeni korisnik ima izbor ili da posluša dr Nestorovića ili NKT Crne Gore.

Drugi dio neodgovornog položaja ovih ljudi leži u totalnom odsustvu odgovornosti i poimanja što rade. Čak i kada u jednom trenutku razumiju svoje postupke, ne zabrinjavaju se previše, jer ne očekuju kaznu države koja nije sankcionisala ni mnogo važnije osobe od njih, kao npr. gospodina Svetozara Marovića.

MONITOR: Ubrzani rast broja zaraženih, bez uvođenja strožih mjera, kakve smo imali u prvom talasu epidemije, izazivaju sumnju da iza svega ima i politike?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je primarno ekonomski faktor determinisao razvoj događaja u Crnoj Gori, tj. olabavio prvobitno stroge mjere. Razlog je očigledan. Hiljade samostalno zaposlenih radnika pokušavaju da zarade plate i prežive. Opet je u pitanju strategija balansa, iliti pokušaj zaštite javnog zdravlja i ekonomije države.

MONITOR: Mnogi tvrde da je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podleglo politici, prije svega DPS-u. Šta Vi o tome  mislite?

MIĆUNOVIĆ: Nisam stekao utisak da je NKT podleglo politizaciji. Bilo je ranijih pokušaja diskreditacije i nipodaštavanja NKT-a od strane zvaničnika iz Srbije, npr. predsjednika Vučića, ministara Lončara i Dačića, te premijerke Brnabić. Trenutačno su time zaokupljeni politički oponenti vlasti u Crnoj Gori.

MONITOR: U parlamentu je prije nekoliko dana postavljeno pitanje  ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću da li preuzima odgovornost za to da tokom izborne kampanje neće doći do širenja zaraze? 

MIĆUNOVIĆ: Nisam upoznat ko je tražio odgovornost ministra Hrapovića, ali smatram da kod nas još nije zaživio institut lične odgovornosti. Nezavisno od pozicije ili opozicije. Da li je to gospodin Mandić koji iz Srbije pokušava da uđe u Crnu Goru preko Bosne, ili gospodin Kusovac koji je u periodu samoizolacije na plaži, rezultat je jasan, moral i odgovornost postoje sve dok se ne dokaže suprotno.

MONITOR: Kada se korona virus pojavio sve je podređeno očuvanju javnog zdravlja. Danas, kada je epidemiološki rizik očigledan, Milutin Simović, predsjednik NKT-a, izjavljuje da ,,sada izlazimo da bi se radilo, jer se i ekonomijom brani javno zdravlje“.

MIĆUNOVIĆ: Izjava ministra Simovića je adekvatna, ali iz sasvim drugog razloga. Naime, niko nije ni pokušao da obuhvati i ,,izmjeri” efekte strogih mjera karantina tokom prvog talasa pandemije virusa korone u Crnoj Gori. Prvenstveno mislim na efekat nekretanja za osobe sa kardiovaskularnim problemima, dijabetičare, psihijatrijske slučajeve…Prema dostupnim podacima iz Rusije, veliki je negativni efekat karantina na zdravlje građana, tako da samo u toj ravni podržavam izjavu ministra Simovića. Poznat je fiziološki fakat da se već poslije dvije nedjelje neaktivnosti značajno povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, imunih oboljenja, gojaznosti… Gubici snage mišića preko 30 odsto. Da li se ekonomijom brani zdravlje građana? U konačnom da. Da li je u suprotnosti sa ranijim mjerama – jeste.

MONITOR: Kakav je Vaš stav o tome da li građani treba da se vakcinišu kad se vakcina proizvede? 

MIĆUNOVIĆ: Izvjesno je da se ne nazire kraj pandemiji. Smatram da je jedino realno rješenje na vidiku sigurna vakcina. Ukoliko je buduća vakcina sigurna za upotrebu ne vidim razlog zašto je ne bismo primili.

MONITOR: Kakve  zaštitne mjere preporučujete građanima? 

MIĆUNOVIĆ: Za sada jedino distanca, zaštitno nošenje maski i naočara, kao i često pranje ruku ima smisla za preporučiti. Više ljekova kineske medicine se pokazalo efikasnim u smanjenju simptoma virusa korone, kao i  svakodnevni unos cinka od 25 mg.

MONITOR: O zaštitnim maskama postoje različita  mišljenja. Nošenje maske, kako prenose mediji, postao je katalizator političkog sukoba u SAD-u. Većina demokrata podržava nošenje maski, a većina republikanaca ne, i slijede primjer predsjednika Trampa.

MIĆUNOVIĆ: SAD su poseban svijet na planeti Zemlji. Svojevremeno je predsjednik Trump savjetovao da građani SAD-a koriste – piju dezinfekciona sredstva sa hlor-dioksidom. Kasnije je rekao da je to sarkazam.

Političari bi trebali da pušte ljekare da se bave svojim poslom. Maske imaju dvije uloge: prva je da nas ograniče u širenju produkata kašlja, i druga je da nas zaštiti od virusa korone. Jednokratne maske treba koristiti jedanput, ili kupiti višekratnu N95 masku.

 

Uslov za održavanje izbora

MONITOR: Da li postoje uslovi da se u ovakvoj situaciji bezbjedno održe parlamentarni izbori?    

MIĆUNOVIĆ: Smatram da ukoliko NKT, Ministarstvo zdravlja, MUP i lokalne samouprave budu radili sinhronizovamo, izbori se mogu slobodno održati. Vjerujem da je od strane navedenih tijela već počelo rigoroznije praćenje mjera NKT-a, kao i primjena rigoroznije kaznene politike. Veliki izazov će predstavjati neminovno otvaranje granice sa Rusijom, i/ili Srbijom.

 

Prenošenje virusa

MONITOR: O prenošenju virusa postoje kontroverzna mišljenja. Šta je istina, po Vašem mišljenju?

MIĆUNOVIĆ: Ne vjerujem u teorije zavjere. Virus korone se dominantno prenosi kapljičnim putem, kašljanjem, kao i dodirom afektiranih predmeta. Vazduhom se prenosi i do četiri metra, upravo kapljicama kašlja,  koliko je potrebno tjelesnim tečnostima da se rasprše. Zaraziti se možemo putem nosa, usta, očiju, te otvorenim ranicama na koži. Ja slijedim smjernice Ministarstva zdravlja NR Kine koje sam više puta publikovao na društvenim mrežama i veb sajtovima.

 

Epidemija može biti dragocjena lekcija

MONITOR: Šta predviđate da će se dešavati tokom drugog talasa epidemije?

MIĆUNOVIĆ: Smatram da će virus korone mutirati. Ekonomija će u većini zemalja svijeta biti teško pogođena. U Crnoj Gori će mnogi tradicionalni poslovi biti pogođeni. Smatram da će biti teža socijalna situacija. Moguće je da će se u bližoj budućnosti veliki broj mladih vratiti na selo željni zdravog života. U iščekivanju vakcine, moraćemo da izmijenimo svoje navike i sasvim smanjimo kontakte. Za Crnu Goru ovo može biti dragocjena lekcija o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti gdje ćemo usput naučiti i da vrednujemo tuđe mišljenje i živote. Možda će negativni efekti virusa korone konačno promijeniti naš stav i viđenje o crnogorskom društvu.

                                                   Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo