Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SVETOZAR JOVIĆEVIĆ, UNIVERZITETSKI PROFESOR: Vlast prepunila kontejner aferama

Objavljeno prije

na

MONITOR: Predsjednički izbori su trenutno najaktuelnija politička tema u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete predizbornu kampanju?
JOVIĆEVIĆ: Očekivao sam, s obzirom na karakter oba kandidata, da će ovo biti mirna, možda čak i dosadna kampanja. Ispala je neuporedivo oštrija nego što sam procjenjivao. Miodrag Lekić veoma teško podnosi, i tu ga potpuno razumijem, način političke borbe na koji nije navikao i još teže podnosi, najčešće neprimjerene i potpuno nestinite optužbe. Teško nalazi snage da se od njih brani, a protiv besmislenih optužbi najteže se braniti. Lekić je nezavisni kandidat bez obzira na to što mu se pripisuje da ga „iznajmljuju” opozicione partije. On nije ni čovjek „mekih” stavova niti podložan nečijem uticaju.

Strana oko Vujanovića ne pokazuje neki veliki entuzijazam, nije to ona nekadašnja masovna i samouvjerena kamarila. Po mom mišljenju ni u DPS-u Vujanovića ne smatraju ni ustavnim ni naročito dobrim kandidatom. Tu je izuzetak predsjednik DPS-a koji pokazuje najviše entuzijazma i izriče najviše teških i uglavnom netačnih riječi o protivkandidatu.

MONITOR: Zašto je onda DPS kandidovao Vujanovića?
JOVIĆEVIĆ: Mislim da je za DPS i njegov vrh Vujanović iznuđeni kandidat da se u žabokrečini koju je ova vlast stvorila ne bi što slučajno poremetilo. I taj entuzijazam DPS-a ne proizilazi iz uvjerenja da je Vujanović dobar kandidat, to je prosto odbrana samih sebe. Odbrana od mogućeg makar i malog gubitka vlasti. To je ono što najviše inspiriše i predsjednika DPS-a, jer je njegov ulog u mogućem gubitku daleko najveći.

MONITOR: I šta je preostalo biračima?
JOVIĆEVIĆ: Izbor nije, čini mi se, nikad bio lakši. Onima koji smatraju da je kod nas situacija normalna i koji žele da se takva ,,normalnost” zadrži što duže, i koji predsjednika vide kao figuru koja ima svoje nadređene i radi shodno partijskim stavovima, neka biraju Vujanovića. Neka stanu u kolonu sa famoznim Udruženjem Saveza boraca i rukovodstvom Saveza penzionera, pa neka brane ,,tekovine” stečene ovih dvadeset i kusur godina. Oni koji misle da je ovoga sa čim živimo bilo premnogo i žele makar da se nešto izmijeni, ma koliko funkcija predsjednika za to ne pružala prevelike mogućnosti, glasaće za opozicionog kandidata.

MONITOR: Da li konačno možemo očekivati da ovi izbori budu demokratski?
JOVIĆEVIĆ: Mislim da ni na ovim kao i na mnogim ranijim izborima nećemo saznati pravo raspoloženje građana. Bojim se da će se pokazati ono što je bilo bjelodano i prije – rezultati svih izbora najčešće su ili su u velikoj mjeri posljedica vještih mahinacija i krajnje sofisticiranih manipulacija javnim mnjenjem i građanima.

MONITOR: U novije vrijeme desilo se nekoliko afera u kojima su glavni akteri visoki funkcioneri iz DPS-a.
JOVIĆEVIĆ: Ako bih oponašao vlast odmah bih postavio pitanje – kakvih afera, o čemu vi pričate? Nema afera. Nisu to ni Telekom, ni Snimak… Poznato je da se u ovakvim tranzicionim uslovima, a i inače, dešavaju razne afere. Ako su to pojedinačni slučajevi onda se vlast sa njima razračunava na adekvatan način. Nakon toga društvo izlazi i zdravije i jače. Crnogorska vlast decenijama na neviđen način pokušava da zataška i zadrži u kontejneru svaku aferu. Od kako su se afere umnožile i počelo mnogo toga da izlazi na vidjelo, taj kontejner je počeo da zaudara i curi na sve strane, a vlast preko institucija sistema pokušava da nas ubijedi da je to što vidimo i čujemo nešto sasvim drugo. To je normalnom čovjeku nepodnošljivo.

MONITOR: Šta ove afere govore o vlasti i društvu uopšte?
JOVIĆEVIĆ: One pokazuju koliko je ovo društvo u svojim osnovama, moralnim pogotovo, odavno u stanju truleži i metastaze. No, to ne može vječno da traje. Odgađanje adekvatnog suočavanja sa tim aferama ne može izaći na dobro. Uzmimo kao primjer čuvenu duvansku aferu. Umjesto da se kaže da je u jednom trenutku bilo nužno krijumčarenje cigareta, a bilo je, da se otvoreno govori o ogromnim zloupotrebama pojedinaca koji su u tome učestvovali, pa i o političkim zloupotrebama i unutar i van Crne Gore, i da se ta afera jednom za svagda stavi ad akta, pri čemu bi naravno pojedinci morali odgovarati, vlast nastoji da nas ubijedi da tog krijumčarenja uopšte nije ni bilo. Očekujem da će uskoro tvrditi da u to vrijeme nije bilo ni pušenja. Problem je što su se afere toliko namnožile da je to postalo sistem i karakteristika društva. Aferama najviše pogoduje to što su isti ljudi ili jedan isti čovjek i njegovo okruženje toliko dugo na vlasti i skoro da izgleda prirodno što se nagomilalo toliko afera.

MONITOR: Da li će to uticati na ishod predsjedničkih izbora?
JOVIĆEVIĆ: Normalno bi bilo da zbog afere Snimak, koja je očigledno dokazala ono što smo svi znali, predsjednički kandidat vladajuće stranke katastrofalno izgubi, kao i njegova partija na prvim predstojećim izborima. No, u ovakvim okolnostima, gdje se manipulacijama raznih vrsta može pokriti skoro sve, nisam u stanju da predvidim šta će donijeti ovi izbori.

MONITOR: Šta je alternativa, kako izaći iz ovakvog stanja?
JOVIĆEVIĆ: Mnogo puta to što sam predlagao pokazalo se nerealno u sudaru sa brutalnom političkom stvarnošću u kojoj najčešće nije ni bilo mjesta za prava rješenja nego se pribjegavalo političkoj pragmi da se ostane na vlasti po svaku cijenu. U Grupi za promjene predlagali smo, a čini mi se da je to danas još aktuelnije, da se za kompleksne probleme u Crnoj Gori traže kompromisi različitih političkih subjekata, da se ostave po strani političke i lične netrpeljivosti i da se tim nevelikim snagama traže najbolja rješenja, barem u jednom periodu. Tu sam i tada i danas vidio moguću ulogu malih stranaka, iako o nekima ne mislim naročito dobro, kakve su u drugim državama odigrale u prelaznim periodima značajnu ulogu. Nemam iluziju da će do toga doći.

Zloupotreba državnog statusa

MONITOR: Ova kampanja ponovo je aktuelizovala staru dilemu – da li je prvo trebalo demokratizovati Crnu Goru, pa onda rješavati njen državni status ili obrnuto?
JOVIĆEVIĆ: Liberali, kojima se valjda ne može osporiti suverenistička orijentacija, zastupali su tezu da prvo treba demokratizovati društvo, pa u takvim uslovima rješavati državni status. Imajući u vidu unutrašnje okolnosti, a pogotovo međunarodni kontekst, smatrao sam da se ne smije zakasniti sa rješavanjem državnog statusa, pa makar za trenutak i zaboravili na karakter ove vlasti. Ta je dilema bila i u pozadini razlaza u Grupi za promjene. Vjerovao sam da u ovom narodu ima dovoljno svijesti da će nakon rješavanja državnog statusa smoći snage da promijeni vlast. Iako i danas isto mislim, poslije ovog iskustva imam više razumijevanja za prvu varijantu. Pokazalo se da ova vlast počiva na zloupotrebi državnog statusa i u tome joj pomaže opozicija. To vlast zloupotrebljava na svim izborima. Nema dovoljno spremnosti ni kod opozicije da promijeni samu sebe i prilagodi se okolnostima da je Crna Gora država i da treba da ostane država, a još manje ima spremnosti kod vlasti da podjele na toj osnovi prevaziđe i počne da gradi svoju poziciju na rješavanju stvarnih problema svih građana, a ne na njihovoj podjeli.

Još nešto. Što se tiče neosporne uloge Mila Đukanovića u ostvarivanju državnog statusa, najmudrije mu je bilo da je 22. maja 2006. godine odstupio sa vlasti. Da je to učinio, mnogo toga danas bi bilo drugačije.

Spasavanje vlasti, a ne Kombinata

MONITOR: U toku je traženje rješenja za Kombinat aluminijuma. Vlada od parlamenta traži podršku za planove oko nacionalizacije KAP-a, a nije tražila saglasnost kada ga je privatizovala…
JOVIĆEVIĆ: Kombinat je vrlo kompleksan problem. To je bio dobro zamišljen koncept, ali je njegovo rušenje počelo i prije devedesetih kada se rasipalo parama umjesto da se ulaže u novi izvor energije i u još veću preradu. Glavni problem je ipak nastao nakon devedesetih kada su mnogi u opštoj jagmi gledali da uzmu što više. Poslije svega što je učinjeno i što nije učinjeno – za KAP nema dobrog rješenja. U takvoj situaciji normalna vlast mora da traži pomoć. I od stručnjaka, ali i od političkih protivnika. To je krupan problem za koji se može naći samo najmanje loše rješenje i na kojem se ne može politički profitirati. Neprihvatljivo je što Vlada kaže: evo to je rješenje koje mi nudimo, platite 40 miliona, one dugove ćemo malo odložiti, naravno da bi se sve zataškalo, a vi ako nemate nešto bolje preuzmite odgovornost. Prebacivanjem tereta na parlament ne može vlada skinuti sa sebe odgovornost za stanje u Kombinatu. Ako Vlada nije u stanju da nađe koliko toliko prihvatljivo rješenje onda mora da podnese ostavku. To je jedino ispravno.

MONITOR: Jedno rješenje nudi i opozicioni SNP?
JOVIĆEVIĆ: SNP, ako sam dobro shvatio, pokušava da na mala vrata uvede ono isto što predlaže Vlada. Pojedinci iz SNP-a nameću rješenja koja su prije rješenja za spasavanje Vlade nego za spasavanje Kombinata. Ne mogu da shvatim vezu između toga što će se oprostiti dug Kombinatu i dug privatnicima. To je čista socijalna demagogija. Ili, šta znači državna revizija KAP-a? To je isto što je svojevremeno radio Ekonomski fakultet, kao, navodno, stručna institucija, koja je konstatovala crno na bijelo da ruski partner ispunjava sve uslove, a nije ispunjavao nijedan! Ovo je spasavanje vlasti, a ne Kombinata. Vlada time što će prenijeti ovlašćenja na parlament ne može skinuti sa sebe odgovornost za sadašnje stanje u Kombinatu.

Brend se ne prodaje

MONITOR: Kakav je Vaš generalni stav o privatizacijama u Crnoj Gori?
JOVIĆEVIĆ: U privatizaciji su napravljene katastrofalne greške. Ko bi prodao Pivaru za onolike pare koje su bačene u vjetar? Ko bi prodao svoj brend i perspektivnu firmu? Ili hotel Maestral u koga su Slovenci tobož uložili 50 miliona. Da ne govorim o tragikomičnoj situaciji sa Svetim Stefanom, za koji se ne zna ni ko ga je uzeo ni preuzeo, a još manje kada će biti otvoren. Ni u jednoj privatizaciji nijesu zaštićeni državni interesi. I vlast se sada sjetila da preispituje privatizaciju. Sve u svemu, moraćemo, htjeli ne htjeli, napraviti bilans šta smo sve izgubili za proteklih dvadeset godina. To će biti porazno kao što je porazno da je danas u blokadi blizu dvije i po hiljade firmi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo