Povežite se sa nama

Izdvojeno

DR ŽARKO TREBJEŠANIN, PSIHOLOG, TIHI ČOVJEK KOJI SE GLASNO BUNI PROTIV NEPRAVDI: Ideje koje nose nešto novo uvijek su bile u manjini

Objavljeno prije

na

Bio je žestoki i glasni protivnik režima Slobodana Miloševića, I prema režimu Aleksandra Vučića nije manje kritičan.” Ne mislim da je danas režim u Srbiji bolji ,ali promijenila su se sredstva.Nema više one politike strahovlade koju je provodio Milošević i pogotovo njegova žena Mira Marković. Danas se vlada  manipulacijom i potkupljivanjem i što je najgore čini mi da je taj metod  efikasniji.Vlast se na ovaj način lakše učvršćuje“ , objašnjava Žarko Trebješanin

 

Blag, tih i prijatan. Profesor, dr Žarkom Trebješanin,  psiholog iz Beograda. Sreli smo se u Tivtu, na svečanom zatvaranju Tivatskog književnog ljeta. dr Trebješanin specijalni je gost na promociji knjige dr Ivice Hausmeistera  Susret sa Jungom- psihološka interpretacija hrišćanstva. Rijetko je govorio za crnogorske medije jer su pozivi rijetko dolazili.

Razgovor teče lako i spontano. Starinom, Trebješani su iz nikšićke Trebjese. Godinama je Žarko provodio  ljeta u Crnoj Gori, dok su mu  bili živi stričevi, braća i sestre od stričeva. Danas, je samo  još sestra, Božidarka Nikolić, ovdje. Rodio se 1950.godine  u Beogradu, odrastao  izmedju Studentskog parka, Kalemegdana i dunavskih pješčanih dina. Sjećanje na te dane, na igre kauboja i indijanaca , detektiva po Kalemegdanskoj tvrdjavi, na one ” bande” koje su kao dječaci na Dorćolu osnivali, pa ih nadijevali po ulicama ,  Jevremova ili  Jovanova i danas izazazovu sjetni osmjeh na Žarkovom licu. Nažalost, primjećuje Žarko, nema više dječije igre po tim ulicama, ni sankanja niz Kapetan Mišinu ulicu…

Ljudska lica rano su postala predmet njegovog interesa.Posmatrao ih je, pratio promjene u izrazima , otkrivao osjećanja. Crtao, proučavao i pamtio… Da li je ovdje počeo njegov interes za psihologiju, ne tvrdi.Zanimala ga je i fizika, mogao je nastaviti studij likovne umjetnosti. Upisuje književnost i psihologiju, ali razmišlja,  čitati može i sam, a  predavanja  iz književnosti po potrebi može posjećivati. Studij  psihologije ostaće njegov izbor, put da se, kaže Trebješanin, ” udje u  zanat, upozna metodologija, statistika, biologija, fiziologija…

Školske 1969. – 1970. počeo je studij, četiri godine kasnije diplomirao, a 1982. magistrirao radom  Fromovo shvatanje uticaja društva na formiranje ličnosti.Tema doktorskog rada, odbranjenog 1990. bila je ” Shvatanje deteta i razvoj ličnosti u tradicionalnoj kulturi Srba.Prosječna ocjena 9, 7 upisala ga je medju najbolje studente beogradskog Filozofskog fakulteta.

Trebješanin je bio predsjednik Saveza psihologa Jugoslavije, član Upravnog odbora Politike od 2009.  do 2011. g., član UO RTS-a, od 2011. do 2016. i glavni urednik Psiholoških novina 1983. do 1984.

Studij književnosti je napustio,  ali književnost je bila i ostala Trebješaninova velika ljubav. U Pljevljima,  gradu koji tokom ljetnih mjesecima okuplja satiričare, aforističare, književnike, pjesnike, esejiste i dramske umjetnike,  dodijeljena mu je ovog ljeta  nagrada za doprinos tumačenju  savremene književne satire. Duže od tri decenije tumačio je satiru u njenim različitim žanrovima.Napisao je više studija, eseja i književnih prikaza, satiričnih priča i pjesama.” Uvijek su mi bili simpatični satiričari. Mislim da su oni mnogo  zadužili srpsko društvo, ali i region. Kada je na ovim prostorima bio potpuni mrak, satiričari se nisu dali. Bili su  svijetla tačka.” Trebješanin je pisao i predgovor za zbirku antiratnih aforizama autora Slobodana Simića, psihijatra i sjajnog aforističara. Bavio se i melanholijom u djelu Antuna Pavlovića Čehova.

Bio je žestoki i glasni protivnik  režima Slobodana Miloševića.Izbačen je iz nastave jer je kritikovao Zakon o univerzitetu iz 1998.g. Godinu kasnije vraćen je u nastavu sudskom odlukom. Uoči izbora 2000, vrijeme demokratskih promjena u Srbiji, aktivno je učestvovao na brojnim tribinama širom Srbije u kampanji  Spasi Srbiju i glasaj. Pitali su ga često da li se tada plašio. ” Naravno da jesam”, odgovara, ”Ko se ne bi plašio da ostane sa ženom i decom bez posla.Tužio sam ih tada sudu, iako nisam verovao da ću dobiti parnicu, jer za istu stvar mnogi se nisu vratili na posao, mnogi su oboljeli, neki otišli iz zemlje. Ja sam eto, imao imao sreću da moj slučaj završi kod sudinice koja je bila objektivna.”

I prema režimu Aleksandra Vučića nije manje kritičan.” Ne mislim da je danas režim u Srbiji bolji ,ali promenila su se sredstva.Nema više one politike strahovlade koju je provodio Milošević i pogotovo njegova žena Mira Marković. Koliko se samo ubistava desilo u tom opasnom režimu.Danas se vlada  manipulacijom i potkupljivanjem i što je najgore čini mi da je taj način  efikasniji.Vlast se na ovaj način lakše učvršćuje.“ .

Novinari ga često zovu. Gostuje u brojnim emisijama u kojima se očekuje da ” iz rukava” izbaci profil nekog ubice, silovatelja, ili uspješnog sportiste poput Novaka Djokovića.” Psihologiju ne treba precjenjivati, jer ona može objasniti stvari tek u sadejstvu sa drugim naukama”, kaže dr Trebješanin. Decenijama se „ bori“ da se osvijeste i probude građani. Ne uvijek sa velikim uspjehom.” Ali, nisam zbog toga ni očajan, ni obeshrabren. Sve ideje u istoriji koje su bile progresivne i nosile nešto novo, uvek su bile u manjini”

Prof dr Žarko Trebješanin autor je 20 knjiga i više od 100 naučnih i stručnih radova, brojnih predgovora. Njegovi radovi, naučne studije, ogledi, intervjui  prevodjeni su na engleski, francuski, njemački, madjarski, makedonski i slovenački jezik. Medju brojnim naslovima nalaze se  Fromove dihotomije,  Šta Frojd zaista nije rekao,  Šta Jung zaista nije rekao, Rečnik Jungovih pojmova i simbola,  Rječnik psihologije,  Nikola Tesla ličnost, neuroza, poslanje.  Osnivač je i urednik biblioteke  Psihologija za radoznale,Leksikon psihoanalize…

Učestvovao je kao saradnik i rukovodilac projekata Instituta za psihologiju kao što su  Socijalizacija dece u Srbiji,  Kako deca Srbije vide rat i mir, ” Psihosocijalne posledice rata po decu i roditelje… Saradjivao je na projektima edukacije mladih u organizaciji Gradjanskih inicijativa, predavač na tematskim seminarima o ličnom i kolektivnom identitetu, stavovima, predrasudama i stereotipima…

Danas živi,  kaže, ” pomalo dosadno”. Voli da izadje sa društvom, ali ti susreti su sve rjedji. Piše neprestano,  jer to je bio i ostao dijelom smisao njegovog postojanja. Života koji je posvetio dubljoj spoznaji čovjeka, njegovih potreba, želja, svijesti i podsvijesti, ponašanja… Nagrade za naučni doprinos psihologiji koju dodjeljuje Društvo psihologa Srbije  Dušan Stevanović, Žiža Vasić za popularizaciju savremene psihologije, Vitez poziva, za časno obavljanje svoje profesije, ili  Stojan Novaković, za najbolji školski udžbenik, tek su kruna na ovom dugogodišnjem velikom pregalaštvu.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo