Povežite se sa nama

INTERVJU

DRAGAN BAGIĆ, PRODEKAN FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Birači u Hrvatskoj poručili da im je dosta “desnih skretanja”

Objavljeno prije

na

Zoran Milanović je dobro pogodio ono što birači ljevice i lijevog centra žele, te ih je uspio uvjeriti da je njegov karakter dobra stvar za taj cilj i za funkciju predsjednika, iako su možda smatrali da je jako štetan za funkciju premijera

 

MONITOR: Hrvatska je dobila novog predsjednika. Jeste li očekivali da će pobijediti Zoran Milanović?

BAGIĆ: Puno prije prvog kruga smatrao sam da postoje određene šanse da on pobijedi, ali ih nisam smatrao posebno velikima. Nakon prvog kruga sam bio uvjeren da će on pobijediti, ali me iznenadila tako premoćna pobjeda, očekivao sam da će to biti s manjom razlikom.

MONITOR: Šta je presudilo da pobijedi Milanović?

BAGIĆ: Mislim da su presudile tri stvari:

  1. Kolinda Grabar-Kitarović je imala jako lošu kampanju, griješila je puno ona sama, ali je puno strateških grešaka napravio i njezin stožer. Primjerice, strategija za drugi krug je bila potpuno promašena, jer se ona obraćala u drugom krugu samo desno orijentiranim biračima, čime je izgubila centar. Krenuli su od pogrešne pretpostavke da je većina birača Miroslava Škore desne orijentacije i da moraju raditi na pridobivanju njih. Njezini gafovi u kampanji su dodatno srozali njezin imidž,te su zapravo bacilli novo svjetlo na cjelokupan njezin mandat. Birači su počeli percipirati njezine gafove tijekom mandata puno ozbiljnije nego što suih možda doživljavali tada kada su se dogodili.
  2. Ljevica i lijevi centar nisu pobijedilina izborima već osam godina. U međuvremenu u javni prostor prodrlo je puno poruka i simbola (primjerice normalizacija pozdrava “Za dom spremni”) koji su njima neprihvatljivi. Tako da su ljevicai lijevi centar samo čekali priliku da se mobilizirajui da pokušaju stvari vratiti “u normalu”. S druge strane, desnica i desni centar su demotivirani s jedne strane negativnim ocjenama aktualne vlade HDZ-a, a s druge strane unutrašnjim previranjima. To je dovelo do toga da je na ovim izborima bilo puno lakše mobilizirati birače lijevog centra, pa čak i običnog centra.
  3. Zoran Milanović je imao dobro složene glavne poruke kampanje – ključna poruka njegove kampanje je bila ja mogu vratiti zemlju “u normal” (glavni slogan mu je bio “Normalno”) i to mogu napraviti zbog svog (prgavog) karaktera (što mu je bio drugi glavni slogan “Predsjednik s karakterom”). Dobro je pogodio ono što birači ljevice i lijevog centra žele, te ih je uspio uvjeriti da je njegov karakter dobra stvar za taj cilj i za funkciju predsjednika, iako su možda smatrali da je jako štetan za funkciju premijera.

MONITOR: Kakvu su poruku poslali birači ovakvim izborom? 

BAGIĆ: Birači lijevog centra i centra su poslali poruku da im je dosta “desnih skretanja”. A općenito činjenica da je Grabar-Kitarović izgubila, kao    i Josipović pet godina prije toga, po meni pokazuje da birači baš ne cijene političare koji nemaju autentičan politički sadržaj, nego se na ovaj ili onaj način samo žele svidjeti građanima.

MONITOR: Jesu li ovi izbori pokazali da je došlo do ideološkog rascjepa u Hrvatskoj demokratskoj zajednici?  HDZ je na vlasti, a još jednom pobjeđuje kontrakandidat?

BAGIĆ: Ja bi rekao da je na djelu kriza identiteta unutar HDZ-a. Ona traje već neko dulje vrijeme I ja bi rekao da je za nju kriv  Tomislav Karamarko. Karamarko je preuzeo stranku u jako teškom trenutku i u nedostatku bilo kakvih smislenih politika za rješavanje stvarnih društvenih problema, on se počeo baviti imaginarnim ideološkim problemima te pretvorio HDZ u radikalnu desnu stranku. Neki ljudi koje je on doveo u vrh HDZ-a sada žele povratak HDZ-a na te pozicije. No, te pozicije su osuđene na propast na izborima …

MONITOR: Šta Hrvatska treba da očekuje sa novim predsjednikom?

BAGIĆ:Kao što je i sam rekao, ništa revolucionarno. Mislim da će to biti politika malih simboličkih koraka. Imam osjećaj da će Milanović pokušati biti “higijeničar” javnog prostora.

MONITOR: Da li će poslije ovakvog ishoda predsjedničkih izbora jačati ljevica u Hrvatskoj?

BAGIĆ: Ne nužno. Naime, predsjednički izbori su jedno, a parlamentarni nešto sasvim drugo. Za parlamentarne izbore je potrebno ponuditi rješenja za konkretne društvene probleme, te uvjerljivo vodstvo i kadrove koji ta rješenja mogu provesti. Pobjeda na predsjedničkim izborima automatski ne daje odgovore na te probleme i ta pitanja. A SDP po tim pitanjima stoji loše i napredak nije na vidiku.

MONITOR: Jednom ste rekli da naši političari nisu ni bolji ni gori od naroda, oni se naprosto ponašaju kao i ostatak naroda…

BAGIĆ:Tada sam, ako se dobro sjećam, govorio o tome zašto dio birača opetaovano glasa za političare za koje se sumnja da su korumpirani ili upleteni u razna pogodovanja. Iznio sam tezu da dio birača nužno ne smatra takva ponašanja apsolutno neprihvatljivima, te da možda i sami sudjeluju u nekim sličnim stvarima na nižoj razini. Primjerice, svi znamo da se u socijalizmu masovno “nosilo” iz poduzeća … od sredstava za čišćenje do samih proizvoda, alata itd. Ne vjerujem da je to posve prestalo i da su se norme i navike u tom smislu sasvim promijenile. Lako je napadati samo političare kao neki zli izuzetak od naroda … valja istini pogledati u oči pa shvatiti da su političari zapravo jedno od nas, a ne neki vanzemaljci.

MONITOR: Kako je moguće zaustaviti proces dugoročne stagnacije Hrvatske, a političari su obećavali da će Hrvatska biti balkanska Švajcarska.

BAGIĆ: To je jako složeno pitanje i bojim se da okvir ovog razgovora prelazi mogućnost da se navedu svi značajni čimbenici. Ali ,ukratko, mislim da u Hrvatskoj nema dovoljno nagrada za poseban trud, napor, kreativnost i uspjeh. Zbog toga što nema tih nagrada, materijalnih ili simboličkih, ljudi nemaju poticaj se posebno truditi …

MONITOR: Koji su najaktuelniji problemi Hrvatske?

BAGIĆ: Ovo što sam naveo na prethodnom pitanju je zapravo najvažniji društveni problem po meni.

MONITOR: Prema informacijama iz medija, iz Hrvatske se,od kada je postala članica EU, iselilo više od trista pedeset hiljada građana. Koji su glavni uzroci takvog masovnog iseljavanja?

BAGIĆ:Izostanak perspektive i optimizma. Upravo ta stagnacija je, rekao bi, ključni poticaj za iseljavanje. Ali važno je i shvatiti da su sada potpuno nestale sve barijere za iseljavanje. Nestale su sve pravne barijere, ali i mnoge druge. Primjerice, danas vam je autobusna karta do Njemačke 25 eura! Svatko si to može priuštiti i otići “na probu”. Tu je i činjenica da u mladim generacijama je veliki udio onih koji znaju barem jedan strani jezik, tako da je danas doista lako, jefitno i jednostavno otići iskušati sudbinu negdje drugdje. No, mnogi se i razočaraju i vrate.

MONITOR: Jesu li neodgovornost, korupcija i klijentelizam građanima u Hrvatskoj, a i u našem regionu, postalI toliko uobičajene pojave da na njih građani više i ne reaguju?

BAGIĆ:Nebih rekao da ne reagiraju. Ali svakako imaju visoku stopu tolerancije.

MONITOR:  U cijelom našem regionu jačaju desne snage, nacionalizmi, vraća se retorika iz ratnih devedesetih, odnosi između Hrvatske i BiH, Hrvatske i Srbije, a evo ovh dana i između Crne Gore i Srbije, daleko su od normalnih. Prijete li nam novi sukobi?

BAGIĆ: Mislim da ne u neposrednoj budućnosti. Ipak su danas bitno različiti globalni politički okviri u odnosu na 90-te. No, valja imati na umu i da se ti globalni plitički okviru brzo mijenjaju, što može dovesti do situacije da neki regionalni sukob u nekoj duljoj perspektivi ponovo postane realnost.

                                             Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

Kristof Bender – potpredsjednik Evropske stabilizacione inicijative: Mijenjati sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Danas većina političara i građana ne vjeruje da je članstvo u EU nešto što je realno bez obzira koliko vrijedno neko radi na tome. Stoga je puno teže mobilizirati državnu administraciju i građane da nešto učine po tom pitanju i to se jasno vidi i na primjeru Crne Gore

 

ESI je vodeća strateška analitička grupa za jugoistočnu Evropu i politiku EU proširenja. Kristof Bender je dio ESI ekspertskog tima od početka 2000.god. i živio je dugo vremena u Srbiji, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori. Trenutno živi u rodnoj Austriji. Tečno govori naš jezik.

MONITOR: Nedavno je ESI objavio analizu pristupnih pregovora sa prijedlozima kako da se ubrza proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana. Šta je glavna zamjerka sa vaše strane na dosadašnji tok pregovora? 

BENDER: Ključni problem u dosadašnjem procesu pristupanja je nepostojanje realnog i ostvarivog cilja od strane zemalja kandidata.

Crna Gora je, kao i većina zemalja zapadnog Balkana u određenim momentima pokazala da može odraditi dobar posao u smislu zahtjevnih reformi u razumnom vremenskom roku. To se ranije desilo kada je trebalo ispuniti kriterije za bezvizni režim sa Šengenom, onda u slučaju ispunjavanja Upitnika EU ili u slučaju ispunjavanja kriterija za početak pristupnih pregovora.

Problem je u tome da kada određena država otpočne pristupne pregovore nema pred sobom realni i ostvarivi cilj. Članstvo u Evropskoj Uniji je više kao neki cilj u dalekoj budućnosti koji je izvan domašaja Crne Gore. Francuski predsjednik Makron je jasno stavio do znanja da EU može primiti nove članice tek kada se sama EU reformiše a to već ne zavisi samo od Crne Gore.

MONITOR: Često se navodi da je Crna Gora lider u EU integracijama, ali sudeći po ESI analizi sa ovakvom dinamikom CG će doći sa sadašnjih 98 na zadata 33 boda potrebna za članstvo tek za 30 godina. Takođe CG ima nakon 8 godina pregovora skoro isti broj bodova kao S.Makedonija koja nije ni počela pregovore. Kakvo je vaše viđenje Crne Gore i da li mislite da je sadašnja vladajuća garnitura sposobna da napravi suštinski progres ka članstvu u EU ili se radi o simuliranju reformi? 

BENDER: Protekle godine su pokazale da pristupni pregovori nisu rezultirali ispunjenjem ključnog cilja a to je transformacija i reforma. Čak i takozvani predvodnici, Crna Gora i Srbija, se suštinski nisu promijenile. To je nešto što tvrdi Evropska komisija u svojim analizama i ocjenama.

Naravno, možemo se, a i trebamo se žaliti na državno rukovodstvo. Ali ovdje je poenta nešto drugo. Kada pogledate na nove članice EU iz istočne Evrope vidite da su nekoliko njih prošle kroz process pridruživanja sa liderima koji su bili ili korumpirani ili nezainteresirani za prave reforme. Ali sa druge strane postojala je dinamična energija u tim državama koja ih je tjerala da slijede evropsku agendu. Zabušavanje sa EU integracijama bi za njih bilo ravno političkom samoubistvu.

Danas su stvari veoma drugačije i političarima je mnogo lakše da skrenu pažnju sa reformi i vladavine prave na priče o nacionalnim identitetima, granicama i simbolima.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr sci. med. Igor Mićunović, predsjednik Obrazovnog komiteta Svjetske federacije kineske medicine – WFCMS: Protiv korona virusa organizovano i bez panike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i kod drugih respiratornih bolesti, infekcija virusom 2019-nCoV može izazvati blage simptome, uključujući curenje iz nosa, grlobolju, kašalj i groznicu.  Kod nekih osoba mogu biti teži simptomi i može dovesti do upale pluća ili otežanog disanja.  Rjeđe, bolest može biti fatalna

 

Dr Igor Mićunović je kao stipendista vlade NR Kine završio osnovne, doktorske i postdoktorske studije na fakultetu Tradicionalne kineske medicine u Tianjinu, NR Kina. Predsjednik je akupunkturologa Crne Gore i direktor Centra za akupunkturu – Budva,

Za početak razgovoraza Monitor zamolili smo gospodina Mićunovića da prokomentariše stav  više naučnika iz svijeta da za korona virus, koji izaziva tešku akutnu respiratornu infekciju,  ne postoji poseban lijek ili vakcina i da naučnici smatraju da nema razloga za paniku.

Podsjetili smo ga i na izjavu Džunga Nanšana, poznatog kineskog stručnjaka za respiratorne bolesti: „Da bismo se izborili sa epidemijom, moramo iskoristiti dvije ključne tačke – rano otkrivanje i pravovremeni karantin. To su najprimitivnije i najefikasnije metode”.

MIĆUNOVIĆ:Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje poseban lijek koji bi spriječio ili liječio novi korona virus. Međutim, osobe zaražene 2019-nCoV trebale bi dobiti odgovarajuću medicinsku njegu u cilju ublažavanja i liječenja simptoma. Trenutno se razvija vakcina od strane Ministarstva zdravlja Narodne Republike Kine i smatra se da će biti spremna za upotrebu početkom 2023. godine. U zdravstvenom sistemu NR Kine za liječenje pacijenata od koronovirusa ravnopravno sa savremenom medicinom se koristi i Tradicionalna kineska medicina – TKM. Prema preporuci akademika dr Džang Bolija, dekana Univerziteta Tradicionalne kineske medicine iz Tianjina, kineska medicina je izvrstan način za jačanje imuniteta i liječenje simptoma korona virusa, ali ne samog virusa. Iskustva SARS-a iz 2003.godine su dragocjena za liječenje novonastalog korona virusa, jer je tadašnje liječenje podrazumijevalo liječenje preparatom TKM kada su patentirana četiri lijeka prema dijagnostici sindroma koje poznaje TKM.

Do sada je deset pacijenata zaraženih koronavirusnom (2019-nCoV) pneumonijom izliječeno Tradicionalnom kineskom medicinom (TKM), ili kombinacijom TKM i savremene medicine u bolnici Đinjintan u Vuhanu, epicentru epidemije koronavirusa.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DŽEMAL PEROVIĆ, POKRET ODUPRI SE: Masovni protesti kao jedini izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Opozicija je slaba ali opoziciono biračko tijelo je jače nego ikada. Kada to uvide političke partije, a to im je posao, opet će potrčati u jedinstveni front

 

MONITOR: Povodom 30 godina od osnivanja LSCG, kazali ste da  se taj pokret nije borio za ovakvu Crnu Goru  i  ,,režim nije preuzeo ništa od LSCG, pa ni izvornu ideju nezavisnosti”.  Kako je trebalo da izgleda Crna Gora po mjeri LSCG, a kako izgleda danas?

PEROVIĆ: Crna Gora za koju se zalagao Liberalni savez je sušta suprotnost od Crne Gore kakva je danas. LSCG se zalagao za državu kakvu je na velikim građanskim protestima tražio i pokret Odupri se, a to je država vladavine prava, sa autonomnim institucijama koje rade po zakonu, državu u kojoj je kriminal i korupcija eksces a ne redovno stanje, državu sa nadom i ekonomskim prosperitetom, državu u kojoj se vlast mijenja jer građani glasaju po slobodnim uvjerenjima a ne pod pritiskom, ucjenom ili za vreću brašna.

U demokratskom ambijentu mi bi gradili pomirenu Crnu Goru u kojoj ne bi bilo ni pobjednika ni poraženih. Tako smo bili i započeli sa Narodnom slogom.

MONITOR: Situacija danas, rast nacionalnih i vjerskih tenzija,  nerijetko se  vezuju  za devedesete godine. Liči li vam današnja Crna Gora na onu iz devedesetih? 

PEROVIĆ: U nekim segmentima liči. U sijanju međunacionalne i međuvjerske mržnje i podjela sa vrha režima. To, i pljačka državnih resursa uz blagoslov zarobljenih institucija su jedina sličnost.

Liči na 90-te u dijelu koji  nam servira ista vlast, ali ne i u odgovoru građana. Tada su u tišini gašene fabrike i pljačkana društvena preduzeća, a sada je odgovor građana mnogo svjesniji i savjesniji. Znaju da su žrtve onih koji su poharali državu, obogatili se do neslućenih razmjera i znaju da je u tome izvor nepravde. Od proljeća prošle godine znaju i formulu za osvajanje slobode. To su masovni protesti protiv režima i njihovih pomagača koji su se uhljebili unutar sistema.

MONITOR: Neki smatraju da je danas teže, da su na sceni  dva fašizma. Mislite li i vi da je teže?

PEROVIĆ: Mislim da se olaku poteže riječ fašizam. Svi oblici rasne, vjerske, nacionalne netrpeljivosti su odlike fašizma ali fašizam je ipak poredak. Mi živimo u autokratskoj poretku sa odlikama diktature malog broja ljudi koji se koriste svim metodama da održe vlast i pokornost građana, koristeći zarobljene institucije kao simuliranje državnih organa. A najviše rabe upravo antifašističku retoriku i neku multikulturanost kojom više ne mogu zavarati nikoga. Mržnju šire ciljano kako bi stvarali podjele i tenzije, jer samo u toj atmosferi mogu da lažu kako brane državu.

Dakle ne slažem se o fašizmu, mislim da je više dupli pas, hrane se međusobno, podigravaju. A oni koji im se protive su na ulici i pozivaju na solidarnost. Tamo su za razliku od 90-ih u jednom taboru, pored Srba i Crnogorci, i muslimani  i katolici. Nedovoljno ali biće ih sve više. Dužnost je svakog građanina da pruži solidarnost onome ko je ugrožen, kome se uskraćuju prava. U atmosferi kuju porukama kreira šef režima, tipa: da oni koji žele biti nezivisni ne treba da rade u državnim institucijama, a još bolje da ne žive u ovoj državi, samo tjera slobodne ljude na litije, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost. Ljudi su željni pravde i slobode. Jednakih prava i jednakih šansi za sve.

Toliko je branio prethodne države da je svima postao smiješan. U svaku se kleo. Mislim da sam sačuvao negdje krivičnu prijavu, protiv mene, zbog korišćenja sintagme ,,takozvana Jugoslavija”. Danas to više ne prolazi. Diktator je ogoljen, potrošio je sav arsenal gluposti. Loše ga savjetuju ili nije više ostalo izlaznih strategija. Otići će ove godine, ne ličeći na sebe. On već danas ne liči na sebe.

MONITOR:  Dijelite li pesimizam onih koji smatraju da je danas građanska Crna Gora dalje nego ikad?

PEROVIĆ: Prividno je tako, ali ja mislim da je samo previše u defanzivi. Ko prati litije iz režimskih medija, neće se složiti ali ja uočavam njihov građanski karakter. To su razumni pozivi i Mitropolije i vjernika na solidarnost Srba i Crnogoraca, pa čak i pozivi pripadnicima drugih vjera. Mislim da se polako prepoznaje da  je u XXI vijeku rješavanje pitanja crkve –   zamka. Da se tokom cijele 2020. dijelimo samo da bi diktator, proizvodeći stalnu tenziju, dobio još jedne izbore.

Po meni režim je usvojio Zakon o vjerskim zajednicama sa namjerom da ga drži kao veliko bure baruta čiji dugački fitilj potpaljuje i gasi po potrebi. I da će to potrajati, da na tome dobije još jedne izbore. Računa diktator da vjerska pitanja najviše raspaljuju strasti i dijele ali građani već razbijaju tu matricu.

MONITOR: Šta je sa protestima koje je pokret Odupri se pokrenuo u proljeće prošle godine. Rekli ste da oni moraju biti nastavljeni. Da li je to realno očekivati u današnjem ambijentu?

PEROVIĆ: Naravno, moraju biti nastavljeni. Vlast je upregla sve instrumente da ih prikaže sumnjivim, uperenim protiv države, beznadnim… I taman kada su se ponadali da su uspjeli desile su se litije. Želeći suprotno, opet je probuđena nada u protest, otpor. Osjećaj nepravde i težnja za smjenom režima i za osvajanjem slobode je tek uzela maha. To više niko ne zaustavi.

MONITOR: Bliže se izbori. Vrijeme za pripreme da oni budu fer i demokratski ističe. Mislite li da je moguće napraviti te uslove ?

PEROVIĆ: Zadato  vrijeme je već isteklo, zbog nesloge u opoziciji. Umjesto da se drže potpisanog Sporazuma o budućnosti, kada bi i pritisak Brisela za fer i poštene izbore bio neuporedivo snažniji, vukli su se pojedinačni potezi koji su išli na ruku, već poljuljanom režimu. To ću da ilustrujem događajem sa pregovora, prije potpisivanja Sporazuma – neki lideri, pobornici ostajanja u Skupštinu, kada su potrošili ,,argument” da to od njih traži međunarodna zajednica, izrekli su gotovo identičnu rečenicu:  Sve druge tačke su nebitne kada imate tačku koja nas sve obavezuje da nećemo izlaziti ni na kakve izbore bez ispunjavanja uslova iz uvodnog dijela Sporazuma (ostavke, Vlada građanskog jedinstva, usaglašeno izborno zakonodavstvo…) Uz časnu riječ da se neće ulaziti u Skupštinu, osim kod sudbonosnih pitanja, ovo je zvučalo sasvim razumno i nije se imalo što zamjeriti. Mi smo ipak tražili tačku koja kompenzira, dodali smo tačku 5. – Potpisnici Sporazuma će se dogovarati o svim oblicima zajedničkod vaninstitucionalnog djelovanja.  Znamo kako su se dogovarali. O svemu ovome ću podrobnije ako se Sporazum brutalno prekrši (izlaskom na izbore u Tivtu, recimo). Ne zbog namjere da oslabim opoziciju, već naprotiv, zbog toga što bi izlazak na izbore koji organizuje ovaj režim bio davanje legitimiteta još jednom (svom) porazu i oživljavanje mtvaca.

Opozicioni birači se moraju osnaživati.  Izlazak na takve izbore bi bio veliki grijeh prema građanima. Svima, ne samo onima koji su taj zahtjev sa protesta uputili upravo opoziciji. Zato mislim da se još uvijek može izvršiti pritisak na režim, za demokratske i fer izbore. Ali i na opoziciju. Urodilo je plodom prošle godine, urodiće i sada. Sada smo kao građani baš načisto, samo preuzimanje svoje sudbine u svoje ruke, samo masovnim protestima može se razbiti matrica sistema. I naravno biće ih opet. Masovnijih i odlučnijih. I što teže bude izvojevana sloboda, biće slađa. Moramo se priključiti normalnim društvima i državama. Upravo masovni protesti pokazuju da to i zaslužujemo. Ovo će biti godina ulice i godina slobodnih izbora.

MONITOR: Kako to uraditi? Opozicija je slabija nego ikad, a Zakon o vjerskim zajednicama prekrio je sve druge priče, pa i tu o slobodnim i fer izborima.

PEROVIĆ: Rekoh, samo masovnim protestima. Opozicija jeste možda slaba ali opoziciono biračko tijelo je jače nego ikada. Kada to uvide političke partije, a to im je posao, opet će potrčati u jedinstveni front. Protesti su pokazali i zavidan potencijal u svim slojevima društva: osim nezaposlenih, penzionera i ostalih žrtava sistema tu su još i intelektualci, studenti, grupe građana, NVO, pokreti za zaštitu prirode… Svako iz opozicije ko bude kočio zajednički, opštenarodni front, biće pročitan i samoisključen iz svake priče o budućoj slobodnoj Crnoj Gori. Iz obaveze prema građanima u onoj hladnoj podgoričkoj noći, koji su jedina nada za spas Crne Gore, ima nas koji ćemo istrajati u raskrinkavanju svih, pa makar to bila i opozicija.

MONITOR:  Kako vidite Crnu Goru u budućnosti? Kao evropsku uređenu državu ili…? 

PEROVIĆ: Vidim je kao svoj nepromjenjeni san, od pada jednopartijskog sistema, a danas je sasvim blizu ostvarenja. Vidim je kao državu vladavine prava, državu blagostanja u kojoj će biti mjesta za sve, jer imamo razvojni potencijal u materijalnim i ljudskim resursima. Državu u koju će se građani vraćati a ne bježati iz nje.  Državu koju ne treba braniti od bilo koga, jer će je kao takvu voljeti i braniti svi njeni građani.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo