Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NERADNA NEDJELJA U TRGOVINAMA NE RJEŠAVA KLJUČNE POVREDE RADNIH PRAVA ŽENA: Gore je šest dana stajanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko, trebalo bi da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena

 

,,Kakva crna neđelja, nijesmo u Titovo vrijeme, nego radimo kod kapitalista’’, komentariše jedna od radnica u trgovini pitanje novinara Monitora o tome da li očekuje da će se poštovati Vladina uredba o neradnoj nedjelji.

Poslanici u Skupštini Crne Gore jednoglasno su 20. juna usvojili izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se, između ostalog, propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko. Propisane su i kazne za poslodavce koji prekrše zakon  –  od 1.000 do 10.000 eura, a postoji i mogućnost zatvaranja objekta. Zakon koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena.

Brigu o radnicima podržala je i Privredna komora Crne Gore, odnosno poslodavci kroz Odbor za trgovinu, čiji članovi su, između ostalih, predstavnici najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

Bezuspješno, za sada, bunili su se veliki trgovački centri, prije svega Delta siti. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) najavila je da će uputiti  Ustavnom sudu inicijativu za ispitivanje ovog zakona. Oni su naveli da se crnogorska privreda sastoji od 95 odsto malih i srednjih preduzeća, pa su pitali: ,,Da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”. Realnost izrabljivanja radnika odavno smo prihvatili.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROCJENE SEZONE: Turista manje nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoteli su poluprazni, tvrde mnogi poznavaoci prilika, ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema je povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana

 

Po isteku višednevnog praznovanja državnog praznika, Budva je osvanula tiha i poluprazna, nalik prvim danima septembra, kada su popularni gradski kafei, terase i restorani gotovo prazni a na plažama ima dovoljno slobodnih ležaljki. Budva je centar crnogorskog turizma, na njenoj teritoriji ostvaruje se više od polovine ukupnog turističkog prometa Crne Gore, pa kao takva služi kao validan reper uspješnosti tekuće turističke sezone.

Protekli praznici spojeni sa vikendom pokazali su kako veliki broj posjetilaca Budve i nisu stranci, odnosno turisti koji se željno iščekuju, nego naš narod koji se iz Podgorice i ostalih crnogorskih gradova spušti na more. Većina njih ima i svoje stanove u Budvi, pa ne predstavljaju nikakvu brojku u bilansu turističke posjete, ali itekako prave privid velike posjećenosti i gužve na plažama i po restoranima. Tako je i sa većinom posjetilaca drugih nacionalnosti, iz Srbije na primjer ili ruskih državljana koji imaju kuće, stanove i apartmane na području budvanske opštine. Pretjerana stanogradnja u Budvi i okolini, kao uostalom i u drugim turističkim mjestima na primorju, ubira ove godine svoj danak crnogorskom turizmu, koji bilježi sve manju posjetu stranaca, pogotovu onih iz evropskih zemalja.

Uoči ovogodišnje sezone brojni mediji imali su obećavajuće naslove o nezapamćenom interesovanju stranaca za Crnu Goru, sa prognozama o najboljoj turističkoj sezoni koja se očekuje. To se, do sada, nije ostvarilo. Turistička sezona nije počela najbolje, izgubljena je predsezona zbog loših vremenskih uslova u maju i junu i teško da će gubitak biti nadoknađen u preostala dva mjeseca. Hoteli su poluprazni tvrde mnogi poznavaoci prilika ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema jeste povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UZALUD NOVI PRAVILNIK O KORIŠĆENJU PLAŽA: Svako po svome

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neprikladni i neuređeni kamenjar

 

Uoči turističke sezone Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je nova pravila o korišćenju plaža na Crnogorskom primorju. Pokušaji nadležnog Ministarstva i Javnog preduzeća Morsko dobro da riješe ozbiljne probleme oko korišćenja i uređenosti pretrpanih kupališta na moru, kao da su propali kroz vreli sitni pijesak. Zakupci plaza najčešće ne poštuju postavljene uslove za korišćenje preuzetih kvadrata morskog žala, što nailazi na osudu turista i mještana primorskih gradova.

Gužva na plažama je ogromna, pijesak se i ne vidi od ležaljki i suncobara, prilazi plažama su neuređeni, prepuni smeća i neprijatnih mirisa, svuda su rampe za naplatu parkinga po enormnim cijenama. Pojedini zakupci nekažnjeno betoniraju dijelove plaža ili postavlaju daščane podove na kojima otvaraju ugostiteljske objekte na pjeni od mora.

Najnoviji Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, donosi poboljšana rješenja sistema korišćenja plaža, ali se ona na terenu u većini slučajeva ne poštuju. Nesklad između propisanog i primijenjenog očigledan je na primjeru zauzetosti skupih pješčanih kvadrata, prema kojem zakupci najčešće ne poštuju pravilo da oslobode polovinu zakupljenog prostora od ležaljki i suncobrana za one posjetioce koji ne žele da ih iznajmljuju.

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Međutim, zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neki neprikladni i neuređeni kamenjar.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo