U „prvom talasu” korone oboljele su 324 osobe, a preminulo je devet. Ovog marta dva puta smo imali crni rekord od 18 umrlih u jednom danu. Izbori i masovna okupljanja zaslužni su što smo po broju oboljelih među prvima u Evropi
U srijedu je po drugi put u ovom mjesecu zabilježen rekordan broj smrti od korona virusa u jednom danu – 18. Na taj dan prije godinu u Crnoj Gori su registrovana prva dva slučaja oboljevanja od korona virusa. Do tada je Crna Gora bila jedina zemlja u Evropi bez registrovanog prisustva novog virusa. Uslijedio je strah i zaključavanje.
Prvi smrtni slučaj zabilježen je 22. marta 2020 – pacijent iz Herceg Novog, koji je imao 65 godina. Nakon 20 dana teške borbe sa virusom prvi izliječeni Baranin Mihailo Vukić javno je podijelio svoje iskustvo, zahvalio medicinskom osoblju na njezi, i upozorio građane na opasnost. Tada mnogi nijesu vjerovali da bolest uopšte postoji.
Tadašnja Vlada proglasila je rat „nevidljivom neprijatelju” i bila je rigorozna prema građanima. Na Vladinom sajtu 21. marta objavljeni su spiskovi osoba u samoizolaciji – ime, prezime i adresa stanovanja. Uz podsticanje dojavljivanja. „Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost“. Objavljeno je preko hiljadu imena. Ustavni sud je 23. jula presudio da je obljavljivanje ličnih podataka osoba u samoizolaciji stvorilo pretpostavku za njihovu stigmatizaciju. Preko 200 građana najavilo je tužbu protiv Vlade i države.
Tokom prvog mjeseca epidemije bilo je tri puta više građana koji su bili procesuirani ili uhapšeni zbog nepoštovanja mjera (900) nego oboljelih (290). Monitor je pisao da su smještani u neadekvatnim pritvorima uz rizik od oboljevanja od virusa.
Iako smo svi znali da nije tako, Vlada nas je ubjeđivala da je zdravstveni sistem spreman. Medicinari su se ubrzo susreli sa manjkom medicinskih sredstava i zaštitne opreme. Ubzrano je kupovana zaštitna oprema i respiratori, a veliki dio smo dobili iz donacija.
Krajem maja, nakon 69 dana od prvih zabilježenih slučajeva, Institut za javno zdravlje je proglasio da je Crna Gora prva „korona free“ država u Evropi. Zvanično, kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori objavljen je 2. juna. U „prvom talasu” oboljele su 324 osobe, a preminulo je devet.
Građani su odahnuli, vlast je imala čime da se pohvali. Anketa koja je rađena u junu govori da je tada svaki drugi građanin vjerovao da se korona virus neće vratiti tokom ostatka godine. Vlada je optimistički predvidjela pad prihoda od turizma za oko 40 odsto. Na kraju sezone, prema zvaničnim podacima, pad je bio preko 86 odsto. Uglavnom, zahvaljujući i odluci Vlade da ne otvori granice za građane susjednih zemalja.
Litije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti su nastavljene i nakon što je proglašena epidemija koronavirusa i uvedene stroge preventivne mjere. Uslijedile su njihova česta kršenja. Policija je hapsila i kažnjavala učesnike i sveštenike. Zbog kršenja mjera privođen je i mitropolit Amfilohije. A nakon što je u maju priveden episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, u Nikšiću su se desili neredi nakon kojih je ljekarsku pomoć, zbog lakših povreda, zatražilo 14 građana i 21 policajac.
Da se sve vrati u „normalu” potrudio se i predsjednik Milo Đukanović koji krajem juna zakazuje izbore za 30. avgust. Od tada je sve podređeno izbornim kampanjama. Iako su zdravstveni i politički strčnjaci uvjeravali da izbori mogu proći bez epidemiološkog rizka, pozivajući se na iskustva drugih zemalja, tako nije bilo.
„Od avgusta prošle godine, brojke potvrđuju da je Crna Gora u kontinuitetu u samom vrhu zemalja mjereno kumulativnom četrnaestodnevnom incicencom oboljevanja. Situacija je, bez sumnje, zabrinjavajuća“, izjavila je nedavno Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.
Statistika govori da je broj oboljelih počeo da raste sa predizbornom kampanjom. U julu i avgustu prošle godine registrovano je preko 4.000 oboljelih i 100 preminulih. Nakon izbora broj preminulih je porastao za preko 60 odsto – 315 umrlih.
Podsjetimo se slavlja u izbornoj noći, pa patriotskih skupova na Cetinju i Podgorici. Hiljade građana se okupilo i na sahrani mitropolita Amfilohija 1. novembra. Slike ljubjenja tijela i pričešća iz iste kašičice obišle su svijet. Sve to je rezultiralo da smo u novembru i decembru bili u samom svjetskom vrhu po broju oboljelih u odnosu na broj stanovnika od korona virusa. U novembru je Crna Gora imala preko 10.000 aktivno zaraženih i ukupno 500 žrtava korone. Od decembra do kraja februara umrlo je još toliko oboljelih. A u ovom mjesecu bilježimo rekordne slučajeve umrlih u jednom danu – 18.
Nakon godinu dana epidemije, virus je prebolovalo preko 75.000 ljudi, imamo preko 8.500 oboljelih i 1.169 preminulih.
Na Cetinju, gdje je od početka epidemije oboljelo više od 2.800 ljudi, a umrlo 57 osoba, u prvih 14 dana marta čak 10 – 16. marta je proglašen Dan žalosti.
U Nikšiću, u kojem je situacija najcrnja, sa blizu 1.500 oboljelih, održani su izbori. Nakon izbora slavili su jedni, pa par dana poslije svoju brojnost na ulicama pokazivali drugi. Mjere su već tradicionalno masovno kršene. Epidemiolozi upozoravaju da će se u ovom gradu, u kome se dnevno bilježi preko 100 pozitivnih slučajeva, u naredne dvije sedmice stanje pogoršati zbog izbornog i poslijeizbornog orgijanja.
„Vrlo je depersivna činjenica da 15 umrlih u jednom danu nije značajna vijest. Uz to, kako tek samo apsurdno djeluje tumačenje ko je pobjednik nikšićkih izbora! Da, svi ste pobjednici i svima čestitam, sram vas bilo“, poručio je nedavno u Vijestima specijalista sudske medicine Nemanja Radojević.
I drugi ljekari upozoravaju na alarmantnu situaciju. Uzalud. Ivan Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, protekle nedjelje je kazao da spidemiju ne kontrolišu. Predočio je da već duže imamo, od ukupnog broja testiranih, pozitivnih između 25 i 30 odsto, a da bi se epidemija mogla kontrolisati, taj procenat treba da bude pet odsto. On je izjavio i da je u Crnoj Gori tokom prošle sedmice na svaka 2,5 minuta bila zaražena po jedna osoba, a da je na svakih 2,5 sata po jedna umrla!
Kada su članovi tadašnjeg NKT-a krajem prošle godine prisustvovali patriotskom skupu, to je bio šok za javnost. Sada javnost redovno šokira premijer – 28. februara je uslikan i Hramu Hristovog vaskrsenja kako prilikom pričesta krši mjere, 6. marta vladina delegacija na čelu sa premijerom opet se uslikava kako krši mjere na sahrani spiskopa Atanasija u Trebinju. Prvo su se izvinjavali, pa onda napali javnost da ne razumije njihovu religioznost.
Zabrinjavajuće je što Institut za javno zdravlje već drugu nedjelju predlaže zaključavanje, ali politika to ne uslišava. Donose se polumjere. Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić je nedavno ponovila, ono što je ranije kazala i za Monitor, da je neophodno potpuno zatvaranje države i kratke, efektivne mjere u suzbijanju epidemije, a ne „polumjere“ koje se evaluiraju na sedam dana: „Imam osjećaj da smo se opustili i prepustili politikanstvu“.
Iz Vlade su obećavali da će poštovati ne samo struku nego i oslušivati šta građani kažu, ali su nastavili sa starom praksom. Tako tvrde da su donesene najbolje moguće mjere u ovom trenutku, a da sve zavisi od građana. Posebno istuču da je pridržavanje mjera presudno za predstojeću turističku sezonu.
Državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja Janko Odović saopštio je za RTCG da bi zaključavanje uzrokovao gubitke od oko 150 miliona eura. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prognozira da će Crna Gora do 15. juna imati 75 odsto stanovništva koje je ili preležalo kovid, ili je vakcinisano što će, smatra, biti dobro za turizam. Do sada je vakcinisano samo 6.000 ljudi, dok nam sa zaražavanjem ide mnogo brže i efikasnije.
U međuvremenu, Đukanović je za 9. maj zakazao izbore u Herceg Novom.
Predrag NIKOLIĆ
Stav2 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice