Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GODINA ŽIVOTA SA KORONOM: Od najboljih do najgorih u Evropi

Objavljeno prije

na

U „prvom talasu” korone oboljele su 324 osobe, a preminulo je devet. Ovog marta dva puta smo imali crni rekord od 18 umrlih u jednom danu. Izbori i masovna okupljanja zaslužni su što smo po broju oboljelih među prvima u Evropi

 

U srijedu je po drugi put u ovom mjesecu zabilježen rekordan broj smrti od korona virusa u jednom danu – 18. Na taj dan prije godinu u Crnoj Gori su registrovana prva dva slučaja oboljevanja od korona virusa. Do tada je Crna Gora bila jedina zemlja u Evropi bez registrovanog prisustva novog virusa. Uslijedio je strah i zaključavanje.

Prvi smrtni slučaj zabilježen je 22. marta 2020 – pacijent iz Herceg Novog, koji je imao 65 godina. Nakon 20 dana teške borbe sa virusom prvi izliječeni Baranin Mihailo Vukić javno je podijelio svoje iskustvo, zahvalio medicinskom osoblju na njezi, i upozorio građane na opasnost. Tada mnogi nijesu vjerovali da bolest uopšte postoji.

Tadašnja Vlada proglasila je rat „nevidljivom neprijatelju” i bila je rigorozna prema građanima. Na Vladinom sajtu 21. marta objavljeni su spiskovi osoba u samoizolaciji – ime, prezime i adresa stanovanja. Uz podsticanje dojavljivanja. „Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost“. Objavljeno je preko hiljadu imena. Ustavni sud je 23. jula presudio da je obljavljivanje ličnih podataka osoba u samoizolaciji stvorilo pretpostavku za njihovu stigmatizaciju. Preko 200 građana najavilo je tužbu protiv Vlade i države.

Tokom prvog mjeseca epidemije bilo  je tri puta više građana koji su bili procesuirani ili uhapšeni zbog nepoštovanja mjera (900) nego oboljelih (290). Monitor je pisao da su smještani u neadekvatnim pritvorima uz rizik od oboljevanja od virusa.

Iako smo svi znali da nije tako, Vlada nas je ubjeđivala da je zdravstveni sistem spreman. Medicinari su se ubrzo susreli sa manjkom medicinskih sredstava i zaštitne opreme. Ubzrano je kupovana zaštitna oprema i respiratori, a veliki dio smo dobili iz donacija.

Krajem maja, nakon 69 dana od prvih zabilježenih slučajeva, Institut za javno zdravlje je proglasio da je Crna Gora prva „korona free“ država u Evropi. Zvanično, kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori objavljen je 2. juna. U „prvom talasu” oboljele su 324 osobe, a preminulo je devet.

Građani su odahnuli, vlast je imala čime da se pohvali. Anketa koja je rađena u junu govori da je tada svaki drugi građanin vjerovao da se korona virus neće vratiti tokom ostatka godine. Vlada je optimistički predvidjela pad prihoda od turizma za oko 40 odsto. Na kraju sezone, prema zvaničnim podacima, pad je bio preko  86 odsto. Uglavnom,  zahvaljujući i odluci Vlade da ne otvori granice za građane susjednih zemalja.

Litije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti su nastavljene i nakon što je proglašena epidemija koronavirusa i uvedene stroge preventivne mjere. Uslijedile su njihova česta kršenja. Policija je hapsila i kažnjavala učesnike i sveštenike. Zbog kršenja mjera privođen je i mitropolit Amfilohije. A nakon što je u maju priveden episkop budimljansko-nikšićki Joanikije,  u Nikšiću su se desili neredi nakon kojih je ljekarsku pomoć, zbog lakših povreda,  zatražilo 14 građana i 21 policajac.

Da se sve vrati u „normalu” potrudio se i predsjednik Milo Đukanović koji krajem juna zakazuje izbore za 30. avgust. Od tada je sve podređeno izbornim kampanjama. Iako su zdravstveni i politički strčnjaci uvjeravali da izbori mogu proći bez epidemiološkog rizka, pozivajući se na iskustva drugih zemalja, tako nije bilo.

„Od avgusta prošle godine, brojke potvrđuju da je Crna Gora u kontinuitetu u samom vrhu zemalja mjereno kumulativnom četrnaestodnevnom incicencom oboljevanja. Situacija je, bez sumnje, zabrinjavajuća“, izjavila je nedavno Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.

Statistika govori da je broj oboljelih počeo da raste sa predizbornom kampanjom. U julu i avgustu prošle godine registrovano je preko 4.000 oboljelih i 100 preminulih. Nakon izbora broj preminulih je porastao za preko 60 odsto – 315 umrlih.

Podsjetimo se slavlja u izbornoj noći, pa patriotskih skupova na Cetinju i Podgorici. Hiljade građana se okupilo i na sahrani mitropolita Amfilohija 1. novembra. Slike ljubjenja tijela i pričešća iz iste kašičice obišle su svijet. Sve to je rezultiralo da smo u novembru i decembru bili u samom svjetskom vrhu po broju oboljelih u odnosu na broj stanovnika od korona virusa. U novembru je Crna Gora imala preko 10.000 aktivno zaraženih i ukupno 500 žrtava korone. Od decembra do kraja februara umrlo je još toliko oboljelih. A u ovom mjesecu bilježimo rekordne slučajeve umrlih u jednom danu – 18.

Nakon godinu dana epidemije, virus je prebolovalo preko 75.000 ljudi, imamo preko 8.500 oboljelih i 1.169 preminulih.

Na Cetinju, gdje je od početka epidemije oboljelo više od 2.800 ljudi, a umrlo 57 osoba, u prvih 14 dana marta čak 10 – 16. marta je proglašen Dan žalosti.

U Nikšiću, u kojem je situacija najcrnja, sa blizu 1.500 oboljelih, održani su izbori. Nakon izbora slavili su jedni, pa par dana poslije svoju brojnost na ulicama pokazivali drugi. Mjere su već tradicionalno masovno kršene.  Epidemiolozi upozoravaju da će se u ovom gradu, u kome se dnevno bilježi preko 100 pozitivnih slučajeva, u naredne dvije sedmice stanje pogoršati zbog izbornog i poslijeizbornog orgijanja.

„Vrlo je depersivna činjenica da 15 umrlih u jednom danu nije značajna vijest. Uz to, kako tek samo apsurdno djeluje tumačenje ko je pobjednik nikšićkih izbora! Da, svi ste pobjednici i svima čestitam, sram vas bilo“, poručio je nedavno u Vijestima specijalista sudske medicine Nemanja Radojević.

I drugi ljekari upozoravaju na alarmantnu situaciju. Uzalud. Ivan Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, protekle nedjelje je kazao da spidemiju ne kontrolišu. Predočio je da već duže imamo, od ukupnog broja testiranih, pozitivnih između 25 i 30 odsto,  a da bi se epidemija mogla kontrolisati, taj procenat treba da bude pet odsto. On je izjavio i da je u Crnoj Gori tokom prošle sedmice na svaka 2,5 minuta bila zaražena po jedna osoba, a da je na svakih 2,5 sata po jedna umrla!

Kada su članovi tadašnjeg NKT-a krajem prošle godine prisustvovali patriotskom skupu, to je bio šok za javnost. Sada javnost redovno šokira premijer – 28. februara je uslikan i Hramu Hristovog vaskrsenja kako prilikom pričesta krši mjere, 6. marta vladina delegacija na čelu sa premijerom opet se uslikava kako krši mjere na sahrani spiskopa Atanasija u Trebinju. Prvo su se izvinjavali, pa onda napali javnost da ne razumije njihovu religioznost.

Zabrinjavajuće je što Institut za javno zdravlje već drugu nedjelju predlaže zaključavanje, ali politika to ne uslišava. Donose se polumjere. Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić je nedavno ponovila, ono što je ranije kazala i za Monitor, da je neophodno  potpuno zatvaranje države i kratke, efektivne mjere u suzbijanju epidemije, a ne „polumjere“ koje se evaluiraju na sedam dana: „Imam osjećaj da smo se opustili i prepustili politikanstvu“.

Iz Vlade su obećavali da će poštovati ne samo struku nego i oslušivati šta građani kažu, ali su nastavili sa  starom praksom. Tako tvrde da su donesene najbolje moguće mjere u ovom trenutku, a da sve zavisi od građana. Posebno istuču da je pridržavanje mjera presudno za predstojeću turističku sezonu.

Državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja Janko Odović saopštio je za RTCG da bi zaključavanje uzrokovao gubitke od oko 150 miliona eura. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prognozira da će Crna Gora do 15. juna imati 75 odsto stanovništva koje je ili preležalo kovid, ili je vakcinisano što će, smatra, biti dobro za turizam. Do sada je vakcinisano samo 6.000 ljudi, dok nam sa zaražavanjem ide mnogo brže i efikasnije.

U međuvremenu, Đukanović je za 9. maj zakazao izbore u Herceg Novom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo