Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK ISTRAŽIVANJA NAFTE U CRNOGORSKOM PODMORJU: Posljedice dugoročne, profit neizvjestan

Objavljeno prije

na

Još jedno istražno bušenje nafte na podmorju predstoji Crnoj Gori. Argumenata ,,za i protiv” ne manjka. Eko-aktivisti i NVO tvrde da je to put ka uništenju prirode i turizma, a nadležni se nadaju oporavku državnih finansija

 

Treba li Crnoj Gori istražno bušenje nafte na podmorju, koje bi trebalo da počne 25. marta, pitanje je oko kojeg se ovih dana spore nadležni i eko-aktivisti. Argumenata ne manjka. Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) tvrde da započete radove ne mogu obustaviti, ali da će organizovati javne rasprave, a u budućnosti – i referendum.

,,Ovakav vid diverzifikacije crnogorske ekonomije, kako je to objasnio ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, nije u saglasnosti sa idejom o ekološkoj Crnoj Gori, oko koje su se svi koalicioni partneri nove Vlade dogovorili”, smatra Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine i osnivačica društva Dr Martin Schneider-Jacoby.

Prema njenim riječima, od samog početka je taj poduhvat bio netransparentan i građani Ulcinja su se našli u čudu kada su saznali da će njihova obala opet biti na meti istraživača koji tragaju za naftom. ,,Nisu se pitali ni sedamdesetih godina i isti manir ignorisanja građana je nastavila i prethodna vlast”, navodi Lika.

Crna Gora je do sada, pod vođstom bivše DPS vlasti, zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s italijansko-ruskim konzorcijumom Eni – Novatek 2016. godine, a drugi godinu kasnije s grčkom kompanijom Energean. Te 2017. Vlada je potpisala i Ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, Ugovor o zajedničkim operacijama i Ugovor o računovodstvenim evidencijama za dva istražna bloka u moru kod Ulcinja.

Kako za Monitor objašnjava generalni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija za rudarstvo i energetiku Marko Perunović konzorcijum Eni – Novatek je dobio koncesiju za četiri istražna bloka, na lokaciji između Bara i Ulcinja, dok je Energean dobio priliku da istraži još dva. Trenutno je aktivan samo jedan blok, 28 kilometara od obale, na krajnjem jugu Crne Gore, u moru između Bara i Ulcinja. Topaz-Driller, postrojenje koje će vršiti njegovo istraživanje, stiglo je u Crnu Goru i priprema se za rad.

,,Eni – Novatek je, u skladu sa obavezama iz Ugovora, izvršio 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tokom 2019. godine izvršena je i obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije, a potom i Elaborat o zaštiti životne sredine, pod uslovima koje je odredila Agencija za zaštitu životne sredine. Posao je vrijedan oko 100 miliona dolara, a od toga bi od 62 do 67 odsto prihodovala država, a ostatak koncesionar. Do kraja 2021. godine biće poznato da li u Crnoj Gori postoji nalazište ugljovodonika”, navodi Perunović.

Lika podsjeća da je Crna Gora potpisnik Pariškog sporazuma, i da se time obavezala da će postepeno napustiti korišćenje fosilnih izvora. ,,Bušenjem Jadrana mi činimo suprotno. Evropska komisija je Evropskim zelenim dogovorom poslala jasnu poruku svim članicama, pa i Crnoj Gori – moraju promovisati efikasnije upotrebe resursa, kroz prelazak na čistu i cirkularnu ekonomiju za obnavljanje biodiverziteta i borbu protiv zagađenja životne sredine. EU želi da bude klimatski neutralna do 2050. godine”, ističe Lika.

Nesporno je, kaže ona,  da je prethodna vlast zaključila niz katastrofalnih ugovora i time radila protiv građana, kao i da je sadašnja pred velikim finansijskim izazovom jer je ekonomija devastirana i opljačkana. No, tvrdi, par miliona koje dobijamo samo za istraživanja neće Crnoj Gori pomoći na duže staze. ,,Ovakav kratkoročni vid profita ima jako štetne dugoročne posljedice, ne samo po turizam nego i za sve ostale grane razvoja, i naravno – po prirodu”.

Na pitanje šta će se dalje dešavati ukoliko se pronađe nafta, generalni sekretar Perunović kaže da se, u tom slučaju, ležište gdje se ona otkrije dalje razrađuje. ,,Pristupa se fazi u kojoj se definiše potencijal ležišta, a potom se projektuje mogući način proizvodnje, koji bi mogao zaživjeti od tri do pet godina nakon završetka radova na bušotini. Tada bismo i počeli da crpimo prve količine. Preliminarni podaci su jako optimistični, a potvrda pozitivnosti ležišta mogla bi potpuno da promijeni Crnu Goru”.

Lika upozorava da, nije dobro da tražimo diverzifikaciju ekonomije uz fosilne izvore energije, a pri tom se držimo fraze – ekološka Crna Gora. ,,Osim toga, ne vjerujem da će nam elitni turisti dolaziti na obalu pored naftnih platformi, ma koliko daleko one bile”.

Zabrinutost zbog odluke da se nastavi sa istraživanjem nafte izrazila je i NVO Koalicija za održivi razvoj (KOR). ,,Kako pristupiti eksploataciji ako se nađu izvori nafte i gasa, a ne ugroziti Ustav? Hoćemo li ovo pitanje moći da riješimo sa našim EU partnerima ili će to spriječiti zatvaranje Poglavlja 27 za ekologiju i zaštitu životne sredine? Ko će objasniti građanima da je potpisan ugovor po kom profit, ako se novac dobijen uništenjem podmorja može tako nazvati, visi u vazduhu, jer sve i da se nađe nafta, pitanje je količine, prodaje, cijene”, pitali su nadležne iz KOR-a.

U odgovoru Monitoru Perunović kaže: ,,Eni je multinacionalna kompanija vrijedna 130 milijardi eura. Prisutna je u na svim mogućim meridijanima, ali i u mnogim zemljama EU, gdje sprovodi radove, u Italiji, Grčkoj, pa i Hrvatskoj. Podrazumijeva se onda da funkcioniše po EU regulativama i zakonima, što znači da ne bi ometala naše EU integracije. Ozbiljne države svoju energetsku politiku planiraju za period od narednih 30 do 40 godina, ali one imaju novca da razvijaju razne vrste energetskih izvora. Novac koji bismo dobili eventualnim otkrićem nafte iskoristili bismo za stvaranje fonda koji bi služio za sanaciju brojnih ekoloških crnih tačaka u Crnoj Gori, ali i za razvijanje biomasa, solarnih i vjetro izvora energije”.

Nijesu svi tako optimistični. ,,Sticajem okolnosti, sa prozora već vidim Topaz Driller, i ne osjećam se bezbjedno. Kako ćemo održati čistoću mora i njegov biljni i životinjski svijet? Milioni koje turizmom prihodujemo biće upitni. Proizvodnja e-automobila je u rastu, tako da ni skromna cijena za barel ne može biti motivacija za ovakav projekat. Ugovore je trebalo raskinuti”, upozorava Lika.

U ovom trenutku nemoguće je zaustaviti radove na prvom bloku, objašnjava Perunović, jer je proces odavno pokrenut i ugovoren. U Vladi su voljni da se za istraživanja drugih blokova organizuje i referendum. ,,Crna Gora bi imala ogromne finansijske reperkusije da sada raskine ugovor sa koncesionarom. Naplaćujemo koncesionu naknadu već četiri godine i analiziramo potencijalno bogatstvo. Nemamo interes da sada sve prekinemo”.

Valja ukazati na to da se izvršni direktor Eni-a, inače najveće italijanske multinacionalne kompanije i najvećeg stranog proizvođača nafte u Africi, Klaudio Deskalci našao na meti optužbi za korupciju u čak tri države – Nigeriji, Alžiru i Kongu. Protiv njega se trenutno vodi krivični postupak u Italiji, jer je navodno novac kojim je kupio milijardu dolara vrijednu nigerijsku naftnu dozvolu koristio za davanje mita tamošnjim visokim funkcionerima.

NVO Green Home je, u saradnji sa Eko Korijen d.o.o. i organizacijom Zenepe Like, pokrenuo inicijativu usmjerenu na zaštitu Bara i Ulcinja od, kako su kazali, štete koja će nastati ukoliko se otpočne sa istraživanjem nafte. ,,To će dugoročno oštetiti zajednicu, onemogućiti brendiranje Bara i Ulcinja kao atraktivnih turističkih lokacija, zatvoriti lokalnim ribarima kanal za prodaju morske ribe usljed manjeg ulova i bojazni kupača da je zagađena, ozbiljno ugroziti jadranski biodiverzitet i dovesti do toga da se pandemijom pogođene primorske zajednice dodatno unazade”.

Reagovali su i iz Građanskog pokreta URA, političke partije koja je i dio porodice Zelenih Evrope, i pozvali ministra kapitalnih investicija Bojanića, ministra finansija Milojka Spajića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da sa svim eko-aktivistima, organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine i ostalim zainteresovanim građanima organizuju sastanke. ,,Ne želimo da nastavimo sa starom praksom, da prikrivamo ugovore i kršimo Ustav da bi na kraju ispaštali građani Crne Gore”, tvrde iz URA-e.

Koliko bismo prihodovali od pronalaska nafte – neizvjesno je. Još uvijek nema nikakvih informacija ni da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu ekspolataciju. U susjednoj Hrvatskoj, i pored snažnog bunta i nezadovoljstva javnosti, nekolike firma vršile su slična istraživanja u posljednjih par godina. Nije napravljen nikakav značajniji poduhvat.

Posljedice bi zato mogle biti tragične. ,,Crna Gora nema kapaciteta da se suoči sa bilo kakvom, pa i najmanjom havarijom koja se potencijalno može dogoditi prilikom istraživanja nafte u Jadranu. Jedna mrlja bila bi dovoljna da uzrokuje nenadokandivu štetu”, upozorava Lika.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo