Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK ISTRAŽIVANJA NAFTE U CRNOGORSKOM PODMORJU: Posljedice dugoročne, profit neizvjestan

Objavljeno prije

na

Još jedno istražno bušenje nafte na podmorju predstoji Crnoj Gori. Argumenata ,,za i protiv” ne manjka. Eko-aktivisti i NVO tvrde da je to put ka uništenju prirode i turizma, a nadležni se nadaju oporavku državnih finansija

 

Treba li Crnoj Gori istražno bušenje nafte na podmorju, koje bi trebalo da počne 25. marta, pitanje je oko kojeg se ovih dana spore nadležni i eko-aktivisti. Argumenata ne manjka. Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) tvrde da započete radove ne mogu obustaviti, ali da će organizovati javne rasprave, a u budućnosti – i referendum.

,,Ovakav vid diverzifikacije crnogorske ekonomije, kako je to objasnio ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, nije u saglasnosti sa idejom o ekološkoj Crnoj Gori, oko koje su se svi koalicioni partneri nove Vlade dogovorili”, smatra Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine i osnivačica društva Dr Martin Schneider-Jacoby.

Prema njenim riječima, od samog početka je taj poduhvat bio netransparentan i građani Ulcinja su se našli u čudu kada su saznali da će njihova obala opet biti na meti istraživača koji tragaju za naftom. ,,Nisu se pitali ni sedamdesetih godina i isti manir ignorisanja građana je nastavila i prethodna vlast”, navodi Lika.

Crna Gora je do sada, pod vođstom bivše DPS vlasti, zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s italijansko-ruskim konzorcijumom Eni – Novatek 2016. godine, a drugi godinu kasnije s grčkom kompanijom Energean. Te 2017. Vlada je potpisala i Ugovor o koncesiji za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, Ugovor o zajedničkim operacijama i Ugovor o računovodstvenim evidencijama za dva istražna bloka u moru kod Ulcinja.

Kako za Monitor objašnjava generalni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija za rudarstvo i energetiku Marko Perunović konzorcijum Eni – Novatek je dobio koncesiju za četiri istražna bloka, na lokaciji između Bara i Ulcinja, dok je Energean dobio priliku da istraži još dva. Trenutno je aktivan samo jedan blok, 28 kilometara od obale, na krajnjem jugu Crne Gore, u moru između Bara i Ulcinja. Topaz-Driller, postrojenje koje će vršiti njegovo istraživanje, stiglo je u Crnu Goru i priprema se za rad.

,,Eni – Novatek je, u skladu sa obavezama iz Ugovora, izvršio 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tokom 2019. godine izvršena je i obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije, a potom i Elaborat o zaštiti životne sredine, pod uslovima koje je odredila Agencija za zaštitu životne sredine. Posao je vrijedan oko 100 miliona dolara, a od toga bi od 62 do 67 odsto prihodovala država, a ostatak koncesionar. Do kraja 2021. godine biće poznato da li u Crnoj Gori postoji nalazište ugljovodonika”, navodi Perunović.

Lika podsjeća da je Crna Gora potpisnik Pariškog sporazuma, i da se time obavezala da će postepeno napustiti korišćenje fosilnih izvora. ,,Bušenjem Jadrana mi činimo suprotno. Evropska komisija je Evropskim zelenim dogovorom poslala jasnu poruku svim članicama, pa i Crnoj Gori – moraju promovisati efikasnije upotrebe resursa, kroz prelazak na čistu i cirkularnu ekonomiju za obnavljanje biodiverziteta i borbu protiv zagađenja životne sredine. EU želi da bude klimatski neutralna do 2050. godine”, ističe Lika.

Nesporno je, kaže ona,  da je prethodna vlast zaključila niz katastrofalnih ugovora i time radila protiv građana, kao i da je sadašnja pred velikim finansijskim izazovom jer je ekonomija devastirana i opljačkana. No, tvrdi, par miliona koje dobijamo samo za istraživanja neće Crnoj Gori pomoći na duže staze. ,,Ovakav kratkoročni vid profita ima jako štetne dugoročne posljedice, ne samo po turizam nego i za sve ostale grane razvoja, i naravno – po prirodu”.

Na pitanje šta će se dalje dešavati ukoliko se pronađe nafta, generalni sekretar Perunović kaže da se, u tom slučaju, ležište gdje se ona otkrije dalje razrađuje. ,,Pristupa se fazi u kojoj se definiše potencijal ležišta, a potom se projektuje mogući način proizvodnje, koji bi mogao zaživjeti od tri do pet godina nakon završetka radova na bušotini. Tada bismo i počeli da crpimo prve količine. Preliminarni podaci su jako optimistični, a potvrda pozitivnosti ležišta mogla bi potpuno da promijeni Crnu Goru”.

Lika upozorava da, nije dobro da tražimo diverzifikaciju ekonomije uz fosilne izvore energije, a pri tom se držimo fraze – ekološka Crna Gora. ,,Osim toga, ne vjerujem da će nam elitni turisti dolaziti na obalu pored naftnih platformi, ma koliko daleko one bile”.

Zabrinutost zbog odluke da se nastavi sa istraživanjem nafte izrazila je i NVO Koalicija za održivi razvoj (KOR). ,,Kako pristupiti eksploataciji ako se nađu izvori nafte i gasa, a ne ugroziti Ustav? Hoćemo li ovo pitanje moći da riješimo sa našim EU partnerima ili će to spriječiti zatvaranje Poglavlja 27 za ekologiju i zaštitu životne sredine? Ko će objasniti građanima da je potpisan ugovor po kom profit, ako se novac dobijen uništenjem podmorja može tako nazvati, visi u vazduhu, jer sve i da se nađe nafta, pitanje je količine, prodaje, cijene”, pitali su nadležne iz KOR-a.

U odgovoru Monitoru Perunović kaže: ,,Eni je multinacionalna kompanija vrijedna 130 milijardi eura. Prisutna je u na svim mogućim meridijanima, ali i u mnogim zemljama EU, gdje sprovodi radove, u Italiji, Grčkoj, pa i Hrvatskoj. Podrazumijeva se onda da funkcioniše po EU regulativama i zakonima, što znači da ne bi ometala naše EU integracije. Ozbiljne države svoju energetsku politiku planiraju za period od narednih 30 do 40 godina, ali one imaju novca da razvijaju razne vrste energetskih izvora. Novac koji bismo dobili eventualnim otkrićem nafte iskoristili bismo za stvaranje fonda koji bi služio za sanaciju brojnih ekoloških crnih tačaka u Crnoj Gori, ali i za razvijanje biomasa, solarnih i vjetro izvora energije”.

Nijesu svi tako optimistični. ,,Sticajem okolnosti, sa prozora već vidim Topaz Driller, i ne osjećam se bezbjedno. Kako ćemo održati čistoću mora i njegov biljni i životinjski svijet? Milioni koje turizmom prihodujemo biće upitni. Proizvodnja e-automobila je u rastu, tako da ni skromna cijena za barel ne može biti motivacija za ovakav projekat. Ugovore je trebalo raskinuti”, upozorava Lika.

U ovom trenutku nemoguće je zaustaviti radove na prvom bloku, objašnjava Perunović, jer je proces odavno pokrenut i ugovoren. U Vladi su voljni da se za istraživanja drugih blokova organizuje i referendum. ,,Crna Gora bi imala ogromne finansijske reperkusije da sada raskine ugovor sa koncesionarom. Naplaćujemo koncesionu naknadu već četiri godine i analiziramo potencijalno bogatstvo. Nemamo interes da sada sve prekinemo”.

Valja ukazati na to da se izvršni direktor Eni-a, inače najveće italijanske multinacionalne kompanije i najvećeg stranog proizvođača nafte u Africi, Klaudio Deskalci našao na meti optužbi za korupciju u čak tri države – Nigeriji, Alžiru i Kongu. Protiv njega se trenutno vodi krivični postupak u Italiji, jer je navodno novac kojim je kupio milijardu dolara vrijednu nigerijsku naftnu dozvolu koristio za davanje mita tamošnjim visokim funkcionerima.

NVO Green Home je, u saradnji sa Eko Korijen d.o.o. i organizacijom Zenepe Like, pokrenuo inicijativu usmjerenu na zaštitu Bara i Ulcinja od, kako su kazali, štete koja će nastati ukoliko se otpočne sa istraživanjem nafte. ,,To će dugoročno oštetiti zajednicu, onemogućiti brendiranje Bara i Ulcinja kao atraktivnih turističkih lokacija, zatvoriti lokalnim ribarima kanal za prodaju morske ribe usljed manjeg ulova i bojazni kupača da je zagađena, ozbiljno ugroziti jadranski biodiverzitet i dovesti do toga da se pandemijom pogođene primorske zajednice dodatno unazade”.

Reagovali su i iz Građanskog pokreta URA, političke partije koja je i dio porodice Zelenih Evrope, i pozvali ministra kapitalnih investicija Bojanića, ministra finansija Milojka Spajića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da sa svim eko-aktivistima, organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine i ostalim zainteresovanim građanima organizuju sastanke. ,,Ne želimo da nastavimo sa starom praksom, da prikrivamo ugovore i kršimo Ustav da bi na kraju ispaštali građani Crne Gore”, tvrde iz URA-e.

Koliko bismo prihodovali od pronalaska nafte – neizvjesno je. Još uvijek nema nikakvih informacija ni da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu ekspolataciju. U susjednoj Hrvatskoj, i pored snažnog bunta i nezadovoljstva javnosti, nekolike firma vršile su slična istraživanja u posljednjih par godina. Nije napravljen nikakav značajniji poduhvat.

Posljedice bi zato mogle biti tragične. ,,Crna Gora nema kapaciteta da se suoči sa bilo kakvom, pa i najmanjom havarijom koja se potencijalno može dogoditi prilikom istraživanja nafte u Jadranu. Jedna mrlja bila bi dovoljna da uzrokuje nenadokandivu štetu”, upozorava Lika.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo