Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MASOVNO KRŠENJE MJERA PROTIV KORONE: Od kazni izuzete partije i čelnici vlasti

Objavljeno prije

na

Za sto dana Vlade nadležni tužioci procesuirali su zbog kršenja epidemioloških mjera gotovo isti broj osoba kao u periodu od marta do decembra

 

Kao što su nam pokazali parlamentarni izbori i predizborna kampanja, tako su i lokalni nikšićki izbori pokazali da se nepoštovanje mjera za suzbijanje pandemije ne sankcioniše kada je riječ o političkim skupovima. Državni zvaničnici i ljekari kažu da se virus svakodnevno širi jer građani ne poštuju mjere. Niko ne govori o radu nadležnih organa za sankcionisanje prekršilaca naredbi Ministarstva zdravlja.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić, politički aktivan u koaliciji Crno na bijelo, poručio je: „Za MUP i Upravu policije ne postoje nedodirljivi i svi koji krše mjere treba da budu sankcionisani“. Međutim, ovak izjava državnog sekretara više djeluje kao preporuka, a ne kao obećanje da će svi koji krše mjere biti procesuirani. Niko ne očekuje da će to što je rekao Miljanić biti i učinjeno.

U nevladinom sektoru primjećuju različiti institucionalni tretman prema političkim skupovima i drugim kršenjima zdravstvenih mjera. Građanska alijansa je zatražila neselektivnu primjenu zakona u svakom slučaju, pa i prilikom  kršenja epidemioloških mjera.

,,Policija mora identifikovati i  procesuirati sve odgovorne za kršenje mjera posebno imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju i visok stepen nepoštovanja mjera. Ukoliko masovno kršenje mjera ne dobije institucionalni odgovor, to otvara pitanje selektivnog pristupa prema građanima po pitanju kažnjavanja, jer smo svjedočili kažnjavanju za situacije kada su ljudi maltene bili ispred svojih zgrada i nisu mogli ugroziti druge, a masovni politički skupovi se tolerišu i to već postaje tradicija”, poručio je programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.

Uprava policije saopštila je nakon izborne noći da su tog dana registrovali okupljanje oko 200 pristalica koalicije Za budućnost Nikšića ispred njenog štaba i organizovanja vožnje auto-kolone sa oko 450 vozila, koje se završilo oko ponoći. Nikišćka policija je, tvrde, snimila sva okupljanja građana u gradu i ispred izbornih štabova partija, kao i auto-vožnje. „U narednom periodu preduzimaće se mjere i radnje u cilju identifikacije lica, a potom i njihovo procesuiranje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom…. ”, naveli su u saopštenju.

Iz Uprave policije, međutim, nijesu odgovorili na pitanja Monitora koliko je osoba procesuirano zbog kršenja mjera tokom izbornog dana u Nikšiću, kao ni koliko je  privedeno zbog kršenja mjera tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u tom gradu. Policija nije odgovorila ni koliko je osoba procesuirano u cijeloj Crnoj Gori, zbog kršenja zdravstvenih mjera otkad je, u decembru, izglasana Vlada. Iz nikšićkog tužilaštva na pitanje Monitora odgovorili su da je najviše osoba, od formiranja Vlade, procesuirano zbog zabrane kretanja nakon 21 čas, dok javna okupljanja nijesu ni pomenuli.

Premijer Zdravko Krivokapić, kao i pojedini ministri njegove Vlade, nijesu se proslavili u poštovanju mjera koje je donosio njihov režim. U moru kršenja mjera i zdravstvenih propisa koje su činili članovi Vlade, posljednji takav je odlazak premijera i dva ministra – Vesne Bratić i Milojka Spajića na masovni skup u Trebinju, upriličen povodom sahrane penzionisanog episkopa Atanasija Jevtića.

Nijedan od slučajeva, gdje su članovi Vlade, na čelu sa Krivokapićem, kršili mjere nije procesuiran prema nadležnim tužilaštvima. Nije poznato da li je neki tužilac pokrenuo izviđaj povodom kršenja mjera.

Prema podacima do kojih je došao Monitor, osnovna državna tužilaštava su za sto dana Vlade procesuirala blizu dvije hiljade građana koji su prekršili zdravstvene mjere. To je gotovo jednako broju procesuiranih građana koje su nadležni tužioci procesuirali od marta (kada je izbila epidemija), pa do decembra. Na pitanja Monitora o broju procesuiranih nije odgovorilo podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, najveće po teritoriji za koju je nadležno, niti tužilaštva u Rožajama i Kolašinu. Kako su pooštravane mjere, tako su tužilaštva pokretala postupke protiv više građana, tako je najviše postupaka bilo u februaru.

Najviše građana procesuirano je zbog napuštanja stanova i kuća nakon 21 sat. Nedozvoljena okupljanja, javne žurke, međugradski saobraćaj, kretanje građana bez maski, koje gledamo svakodnevno, gotovo su statistička greška, prema podacima tužilaštava do kojih je došao Monitor.

Crnu Goru čeka još mnogo lokalnih izbora, koji će se najvjerovatnije  održavati u vremenu napete epidemiološke situacije kao nedavno u Nikšiću. Ukoliko pravosudni organi dozvole političkim strankama i čelnicima izvršne vlasti da krše mjere, a kažnjavaju „obične građane“ pitanje je kada će Crna Gora dočekati povoljniju epidemiološku sliku i ekonomsku situaciju.

 

Darko Milonjić: Policija uglavnom djeluje preventivno

Pomoćnik komandira Stanice policije za javni red i mir u Podgorici Darko Milonjić tvrdi da su kršenja javnog reda i mira mnogo ređa. Kaže da je u glavnom gradu mnogo manje fizičkih obračuna i svađa nego u prethodnom periodu, kada nismo imali aktuelne mjere.

„Mnogo manje se konzumira alkohol, manje je saobraćaja, gotovo svi oblici nasilja su smanjeni. Od kada su počele mjere, mi smo na prvom udaru. Po mjerama Ministarstva zdravlja službenici obilaze kontinuirano teren, javne površine, rekreativne i druge. Kontroliše se da li se poštuju mjere, da li se nose zaštitne maske. Od ranije su formirani timovi, u saradnji sa republičkim inspekcijama, obilaze se škole, vrtići, sve javne površine. Uglavnom preventivno djelujemo, u nekim situacijama represivno. Nekad pojedini građani zaborave na poštovanje mjera, samim tim dođe do kršenja distance ili neko nepravilno nosi zaštitnu masku. Policijski službenici priđu, upozore, objasne na koji način da se poštuju mjere”, kaže Milonjić.

 

Fokus policije biće stanovi za izdavanje

Podgorička policija je tokom samo jednog vikenda procesuirala 33 osobe a najviše zbog izlaska nakon 21 čas i privatnih žurki.

,,Praksa je pokazala da su žurke uglavnom sa četiri, pet i šest lica. Imali smo jednu svadbu, 22 lica dovedena su u službene prostorije, od svih je prikupljeno obavještenje sa kojim je upoznat tužilac u Podgorici, i naloženo je da se sjutradan protiv svih podnese krivična prijava u redovnom postupku”, saopšteno je iz policije.

Policija je imala jednog višestrukog povratnika u kršenju mjera, kojem je određen pritvor, treći put u kratkom periodu nakon što su ga zatekli da krši mjeru napuštanja mjesta stanovanja.

,,Fokus pažnje u narednom periodu će biti stanovi za izdavanje. Najmanji problem imamo kada je riječ o ugostiteljskim objektima – svi poštuju mjere”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo