Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MASOVNO KRŠENJE MJERA PROTIV KORONE: Od kazni izuzete partije i čelnici vlasti

Objavljeno prije

na

Za sto dana Vlade nadležni tužioci procesuirali su zbog kršenja epidemioloških mjera gotovo isti broj osoba kao u periodu od marta do decembra

 

Kao što su nam pokazali parlamentarni izbori i predizborna kampanja, tako su i lokalni nikšićki izbori pokazali da se nepoštovanje mjera za suzbijanje pandemije ne sankcioniše kada je riječ o političkim skupovima. Državni zvaničnici i ljekari kažu da se virus svakodnevno širi jer građani ne poštuju mjere. Niko ne govori o radu nadležnih organa za sankcionisanje prekršilaca naredbi Ministarstva zdravlja.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić, politički aktivan u koaliciji Crno na bijelo, poručio je: „Za MUP i Upravu policije ne postoje nedodirljivi i svi koji krše mjere treba da budu sankcionisani“. Međutim, ovak izjava državnog sekretara više djeluje kao preporuka, a ne kao obećanje da će svi koji krše mjere biti procesuirani. Niko ne očekuje da će to što je rekao Miljanić biti i učinjeno.

U nevladinom sektoru primjećuju različiti institucionalni tretman prema političkim skupovima i drugim kršenjima zdravstvenih mjera. Građanska alijansa je zatražila neselektivnu primjenu zakona u svakom slučaju, pa i prilikom  kršenja epidemioloških mjera.

,,Policija mora identifikovati i  procesuirati sve odgovorne za kršenje mjera posebno imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju i visok stepen nepoštovanja mjera. Ukoliko masovno kršenje mjera ne dobije institucionalni odgovor, to otvara pitanje selektivnog pristupa prema građanima po pitanju kažnjavanja, jer smo svjedočili kažnjavanju za situacije kada su ljudi maltene bili ispred svojih zgrada i nisu mogli ugroziti druge, a masovni politički skupovi se tolerišu i to već postaje tradicija”, poručio je programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.

Uprava policije saopštila je nakon izborne noći da su tog dana registrovali okupljanje oko 200 pristalica koalicije Za budućnost Nikšića ispred njenog štaba i organizovanja vožnje auto-kolone sa oko 450 vozila, koje se završilo oko ponoći. Nikišćka policija je, tvrde, snimila sva okupljanja građana u gradu i ispred izbornih štabova partija, kao i auto-vožnje. „U narednom periodu preduzimaće se mjere i radnje u cilju identifikacije lica, a potom i njihovo procesuiranje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom…. ”, naveli su u saopštenju.

Iz Uprave policije, međutim, nijesu odgovorili na pitanja Monitora koliko je osoba procesuirano zbog kršenja mjera tokom izbornog dana u Nikšiću, kao ni koliko je  privedeno zbog kršenja mjera tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u tom gradu. Policija nije odgovorila ni koliko je osoba procesuirano u cijeloj Crnoj Gori, zbog kršenja zdravstvenih mjera otkad je, u decembru, izglasana Vlada. Iz nikšićkog tužilaštva na pitanje Monitora odgovorili su da je najviše osoba, od formiranja Vlade, procesuirano zbog zabrane kretanja nakon 21 čas, dok javna okupljanja nijesu ni pomenuli.

Premijer Zdravko Krivokapić, kao i pojedini ministri njegove Vlade, nijesu se proslavili u poštovanju mjera koje je donosio njihov režim. U moru kršenja mjera i zdravstvenih propisa koje su činili članovi Vlade, posljednji takav je odlazak premijera i dva ministra – Vesne Bratić i Milojka Spajića na masovni skup u Trebinju, upriličen povodom sahrane penzionisanog episkopa Atanasija Jevtića.

Nijedan od slučajeva, gdje su članovi Vlade, na čelu sa Krivokapićem, kršili mjere nije procesuiran prema nadležnim tužilaštvima. Nije poznato da li je neki tužilac pokrenuo izviđaj povodom kršenja mjera.

Prema podacima do kojih je došao Monitor, osnovna državna tužilaštava su za sto dana Vlade procesuirala blizu dvije hiljade građana koji su prekršili zdravstvene mjere. To je gotovo jednako broju procesuiranih građana koje su nadležni tužioci procesuirali od marta (kada je izbila epidemija), pa do decembra. Na pitanja Monitora o broju procesuiranih nije odgovorilo podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, najveće po teritoriji za koju je nadležno, niti tužilaštva u Rožajama i Kolašinu. Kako su pooštravane mjere, tako su tužilaštva pokretala postupke protiv više građana, tako je najviše postupaka bilo u februaru.

Najviše građana procesuirano je zbog napuštanja stanova i kuća nakon 21 sat. Nedozvoljena okupljanja, javne žurke, međugradski saobraćaj, kretanje građana bez maski, koje gledamo svakodnevno, gotovo su statistička greška, prema podacima tužilaštava do kojih je došao Monitor.

Crnu Goru čeka još mnogo lokalnih izbora, koji će se najvjerovatnije  održavati u vremenu napete epidemiološke situacije kao nedavno u Nikšiću. Ukoliko pravosudni organi dozvole političkim strankama i čelnicima izvršne vlasti da krše mjere, a kažnjavaju „obične građane“ pitanje je kada će Crna Gora dočekati povoljniju epidemiološku sliku i ekonomsku situaciju.

 

Darko Milonjić: Policija uglavnom djeluje preventivno

Pomoćnik komandira Stanice policije za javni red i mir u Podgorici Darko Milonjić tvrdi da su kršenja javnog reda i mira mnogo ređa. Kaže da je u glavnom gradu mnogo manje fizičkih obračuna i svađa nego u prethodnom periodu, kada nismo imali aktuelne mjere.

„Mnogo manje se konzumira alkohol, manje je saobraćaja, gotovo svi oblici nasilja su smanjeni. Od kada su počele mjere, mi smo na prvom udaru. Po mjerama Ministarstva zdravlja službenici obilaze kontinuirano teren, javne površine, rekreativne i druge. Kontroliše se da li se poštuju mjere, da li se nose zaštitne maske. Od ranije su formirani timovi, u saradnji sa republičkim inspekcijama, obilaze se škole, vrtići, sve javne površine. Uglavnom preventivno djelujemo, u nekim situacijama represivno. Nekad pojedini građani zaborave na poštovanje mjera, samim tim dođe do kršenja distance ili neko nepravilno nosi zaštitnu masku. Policijski službenici priđu, upozore, objasne na koji način da se poštuju mjere”, kaže Milonjić.

 

Fokus policije biće stanovi za izdavanje

Podgorička policija je tokom samo jednog vikenda procesuirala 33 osobe a najviše zbog izlaska nakon 21 čas i privatnih žurki.

,,Praksa je pokazala da su žurke uglavnom sa četiri, pet i šest lica. Imali smo jednu svadbu, 22 lica dovedena su u službene prostorije, od svih je prikupljeno obavještenje sa kojim je upoznat tužilac u Podgorici, i naloženo je da se sjutradan protiv svih podnese krivična prijava u redovnom postupku”, saopšteno je iz policije.

Policija je imala jednog višestrukog povratnika u kršenju mjera, kojem je određen pritvor, treći put u kratkom periodu nakon što su ga zatekli da krši mjeru napuštanja mjesta stanovanja.

,,Fokus pažnje u narednom periodu će biti stanovi za izdavanje. Najmanji problem imamo kada je riječ o ugostiteljskim objektima – svi poštuju mjere”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo