Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE NIKŠIĆA: Ko je gubitnik među pobjednicima

Objavljeno prije

na

Naconalističke snage su veoma jake. Postoji realna opasnost da se oni koji su nas decenijama harali, vrate na vlast.  DPS nije pošao duboko u istoriju, a nova Vlada će i dalje biti nestabilna. To su poruke izbora u Nikšiću

 

Bitka za Nikšić, kako su nazivali tamošnje lokalne izbore, završena je. Snage pobjednika i pobijeđenih, nakon 30. avgusta, i smjene prethodne trodecenijske vlasti, konačno su izmjerene u gradu pod Trebjesom. Rezultate, međutim, tumače različito. I uglavnom kako kome odgovara.  Uobičajeno, svi su pobjednici zadovoljni rezultatima.

No, pitanje je – ko je zaista pobijedio u Nikšiću, ko ima razloga da bude zadovoljan,  i ko je  gubitnik među pobjednicima?

U noći 14. marta, nakon što su zatvorena biračka mjesta, rezultati su prebrojani ovako: Koalicija Evropski tim za Nikšić (ETNK) je osvojila 18 mandata, koalicija Za budućnost Nikšića (ZBNK)- 11, Mir je naša nacija (MNN) – 10, a Crno na bijelo (CnB) i Narodni pokret po jedan. Socijaldemokratska partija (SDP) je ostala ispod cenzusa sa 2,7 odsto glasova. To su podaci Opštinske izborne komisije i CEMI-ja.

Prvo iznenađenje je rezultat Demokratske partije socijalista. Pobjednici avgustovskih izbora su ubjeđivali javnost da partiju koja je tri decenije vladala zemljom, i doživjela prvi poraz u jesen prošle godine čeka još teži poraz u Nikšiću,  to se nije desilo.

Ova partija osvojila je oko 1000 glasova više na nikšićkim izborima, nego na parlametrarnim u avgustu i pojedinačno je najjača partija u rodnom gradu Mila Đukanovića. DPS, međutim, ne može nastaviti da vodi Nikšić, jer kako je i njima jasno  „nemaju  koalicioni kapacitet“. Sa njima niko neće.

,,Ostvarili smo ubjedljivu pobjedu, osvojili smo preko 40 odsto… Ovo nije dovoljno da sami formiramo vlast. U svakom normalnom društvu bi našli partnera i uspjeli da sprovedemo naš superiorni program”, prokomentarisala je rezultat Sanja Damjanović, koja je predvodila listu DPS-a u Nikšiću.

,,Rezultati pokazuju da DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje vlasti u Nikšiću, budući da SDP nije prešao cenzus. Ostale partije ili nemaju dovoljno mandata ili nisu prirodan koalicioni partner DPS-u. Zbog toga DPS može samo polovično da bude zadovoljan osvojenim glasovima, jer ostaju bez važnih poluga vlasti”, smatra i Jovana Marović iz Politikon mreže.

,,To je najveći problem DPS-a. Najjača partija bez koalicionog kapaciteta, najviše mandata, ali bez mogućnosti da obezbijedi učešće u vlasti, jer sa njima drugi neće. Moguće da će upravo to i biti razlog da drugačiji pogledi unutar DPS-a budu i vidljiviji”, ocijenio je Stevo Muk iz Instituta alternative. ,,Ipak, Vlada i partije parlamentarne većine bi morale da se zapitaju šta su pogrešno radile od decembra do marta pa nisu uspjele da smanje podršku DPS-a”, poručio je Muk.

Treba međutim vidjeti i ovo. Kad bi na izbrima na državnom nivou   DPS ostvario rezultat kakav je ostvario u Nikšiću sasvim izvjesno našao bi koalicione partnere. Vjerovatno i osvojio vlast. Za razliku od Nikšića, SDP u državnom parlamentu postoji. Kao i SD i manjinske partije. Čini se, da nakon avgusta, DPS nije baš pošao duboko u istoriju, kako su se nadali pobjednici. Mogućnost da se vrati, pa možda i skorije, na vanrednim izborima –  postoji.  I to nereformisan, sa Đukanovićem na čelu partije.

Premijer Zdravko Krivokapić je nakon izbora, u intervjuu beogradskom Nedjeljniku, kazao da je „Demokratska partija socijalista napokon izgubila vlast u Nikšiću“, a iste ocjene čule su se iz Fronta.

,,Poslije 20 godina vlasti Mila Đukanovića u ovom gradu on je poražen”, rekao je  Andrija Mandić. Demokratskoj partiji socijalista, međutim, nije prvi put da gubi izbore u Nikšiću, ali ni u drugim opštinama. Osim što su početkom 2000-ih gradom upravljali SNP, Liberalni savez, Srpska narodna stranka i Narodna stranka, DPS je u Nikšiću izgubio vlast i 2012. godine, koju su kasnije povratili političkom korupcijom. Dragovom čuvenom rukom. Pobjednici avgustovskih izbora, nemaju razloga za euforiju nakon izbora u Nikšiću.

Kako god, na redu je formiranje nove vlasti u Nikšiću. ,,Novu vlast u Nikšiću formiraće koalicije Za budućnost Nikšića, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, saopštio je nosilac liste Za budućnost Nikšića, Marko Kovačević. On je ove sedmice saopštio da je održan početni sastanak, koji će biti uvod u pregovore koji će uslijediti do kraja sedmice.

Iz Demokratskog fronta, su još u izbornoj noći, najavili da će novi gradonačelnik Nikšića biti upravo Kovačević. No  analitičari smatraju da formiranje lokalne vlasti neće ići baš tako glatko. Dragiša Janjušević smatra da će pregovori  Demokrata i Fronta u Nikšiću imati dinamiku koja neće biti jednostavna, a da na pregovaračke pozicije mogu uticati  mandati URA i Narodnog pokreta Miodraga Dake Davidovića.

„I jedni i drugi imaju modele da se kvalitetno pozicioniranju, a pitanje je kako će ko iskoristiti svoje pozicioniranje i ko će diktirati pregovore. URA i Narodni pokret imaju po jedan mandat koji ne može ništa da uradi osim da ojača pregovaračke pozicije Demokrata ili DF-a. Vidjećemo ko će ‘koristiti’ ta dva mandata“, smatra Janjušević.

Analitičari smatraju da Front nema razloga za slavlje jer je, kako kažu, uz jaku podršku Beograda i tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojio manje glasova u Nikšiću nego na avgustovskim izborima. Takođe, ukazuju na rast podrške Demokratama, koje je ovog puta podržala Mitropolija crnogorsko primorska, odnosno episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

,,DF je imao podršku zvaničnog Beograda, pa ova koalicija i njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podrške od 10 odsto u Nikšiću u odnosu na parlamentarne izbore. Upravo taj pad znači da DF nema osnov za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti može biti govora o rekonstrukciji Vlade, posebno ne na način koji bi DF želio. Ipak, i dalje im ostaje mogućnost blokiranja te Vlade u parlamentu, što svakako nije beznačajno”, ocijenila je Jovana Marović.

Kad se ocjenjuje izborni rezultat Demokratskog fronta treba međutim imati u vidu i  da je prije avgustovskih  parlamentarnih  taj savez bio u opadanju, sve dok mu Mitropolija nije udahnula život, u sukobu sa DPS-om, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Znak njihove slabosti bio je to što su za nosioca šire liste, čija su oni okosnica,  morali prihvatiti Zdravka Krivokapića, javnosti nepoznatog povjerenika MCP.  Sada  u Nikšiću, rezultat izbora postignut uz svestranu podršku Aleksandra Vučića i ostalog srpskog sveta  Demokratskom fontu omogućuje da formira vlast i pretenduje na mjesto gradonačelnika, iako su  Mitropolija i premijer Krivokapić stali na  na stranu Demokrata. Takođe, iako vjerovatno neće imati snage da pokrenu  rekonstrukciju Krivokapićeve Vlade, ostaje im mogućnost blokiranja Vlade u parlamentu. To vodi u novu nestabilnost, koja može dovesti do novih izbora, i otvorenih vrata Demokratskoj partiji socijalista za povratak.

Nosilac liste Mir je naša nacija Momo Koprivica čestitao je, nakon izbora,  pobjedu i ,,oslobođenje Nikšića” i potvrdu rezultata od 30. avgusta.

On je kazao da je ovo ,,pobjeda na kvadrat”, pobjeda svih građana Nikšića, građanskih, progresivnih snaga i da su oni doživjeli najveći mogući rast glasova u odnosu na parlamentarne izbore za oko 4,5 hiljade.

Građanske snage, međutim, nakon nikšićkih izbora, nemaju baš prevelikog razloga za slavlje. Nacionalističke i mafijaške snage su pokazale  da su veoma jake. Avgust nas nije odaljio od identitetskih pitanja, i podjela, naprotiv. Crnom Gorom i dalje odliježe patriotska  rodoljubiva  buka,  bijes.  Poslije Nikšića seli se, savim izvjesno u Herceg Novi, gdje su naredni lokalni izbori.

Socijaldemokratska partija u Nikšiću nije prešla cenzus. Na izbore je   izašla samostalno, ogradivši se i do dugogodišnjeg koalicionog partnera – DPS-a. Pokazalo se prekasno i premalo da bi to građani primijetili i nagradili.

URA u Nikšiću nema status tasa na vagi. U novu lokalnu vlast može ući samo kao znak dobre volje partnera, bez izbornog pokrića. Dritan Abazović je u izbornoj noći ipak izrazio zadovoljstvo što je URA, kako je rekao  uspjela da sačuva svoje birače i malo poboljša rezultat”.

Rekao je još nešto, indikativno.   ,,Cilj je ispunjen – DPS je pao s vlasti, SDP je nestao sa političke scene”.  Nije baš jasno šta za  URA-u i Abazovića može  bitibradosno u  porazu SDP-a.  Glasovi biračkog tijela SDP-a sasvim izvjesno nisu otišli URA-i već  DPS-u. Nestanak SDP-a, umjesto njegovog ozbiljnog, temeljnog  reformisanja, neće ojačati građanske ideje u Crnoj Gori, već će još malo proširiti biračku bazu DPS-a. Ojačati podjele i  otežati poziciju URA-e stiješnjenu između dva moćna bloka, sa snažnim zaleđem.

Poslije Nikšića  nastaviće se nestabilnost Vlade. Analitičari upozoravaju da to što Front, nakon bitke u Nikšiću, vjerovatno neće imati snage da izgura rekonstrukciju Vlade ne znači da o ulasku partija u kabinet Zdravka Krivokapića neće biti riječi tokom pregovora o izboru gradonačelnika Nikšića.

Takođe, napominju da će Predlog zakona o budžetu  uskoro biti pred poslanicima u Skupštini i da će to biti prva velika provjera podrške Vladi, kaže Muk. ,,Vlada i parlamentarna većina moraju naći način da se dogovore o predlogu budžeta. Bilo bi zaista paradoksalno da tri mjeseca od preuzimanja vlasti, a poslije 30 godina opozicionog djelovanja, ove partije izazovu izbore”, ocijenio je Stevo Muk.

Crna Gora je prepuna paradoksa. Ne bi bilo prvi put.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo