Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE NIKŠIĆA: Ko je gubitnik među pobjednicima

Objavljeno prije

na

Naconalističke snage su veoma jake. Postoji realna opasnost da se oni koji su nas decenijama harali, vrate na vlast.  DPS nije pošao duboko u istoriju, a nova Vlada će i dalje biti nestabilna. To su poruke izbora u Nikšiću

 

Bitka za Nikšić, kako su nazivali tamošnje lokalne izbore, završena je. Snage pobjednika i pobijeđenih, nakon 30. avgusta, i smjene prethodne trodecenijske vlasti, konačno su izmjerene u gradu pod Trebjesom. Rezultate, međutim, tumače različito. I uglavnom kako kome odgovara.  Uobičajeno, svi su pobjednici zadovoljni rezultatima.

No, pitanje je – ko je zaista pobijedio u Nikšiću, ko ima razloga da bude zadovoljan,  i ko je  gubitnik među pobjednicima?

U noći 14. marta, nakon što su zatvorena biračka mjesta, rezultati su prebrojani ovako: Koalicija Evropski tim za Nikšić (ETNK) je osvojila 18 mandata, koalicija Za budućnost Nikšića (ZBNK)- 11, Mir je naša nacija (MNN) – 10, a Crno na bijelo (CnB) i Narodni pokret po jedan. Socijaldemokratska partija (SDP) je ostala ispod cenzusa sa 2,7 odsto glasova. To su podaci Opštinske izborne komisije i CEMI-ja.

Prvo iznenađenje je rezultat Demokratske partije socijalista. Pobjednici avgustovskih izbora su ubjeđivali javnost da partiju koja je tri decenije vladala zemljom, i doživjela prvi poraz u jesen prošle godine čeka još teži poraz u Nikšiću,  to se nije desilo.

Ova partija osvojila je oko 1000 glasova više na nikšićkim izborima, nego na parlametrarnim u avgustu i pojedinačno je najjača partija u rodnom gradu Mila Đukanovića. DPS, međutim, ne može nastaviti da vodi Nikšić, jer kako je i njima jasno  „nemaju  koalicioni kapacitet“. Sa njima niko neće.

,,Ostvarili smo ubjedljivu pobjedu, osvojili smo preko 40 odsto… Ovo nije dovoljno da sami formiramo vlast. U svakom normalnom društvu bi našli partnera i uspjeli da sprovedemo naš superiorni program”, prokomentarisala je rezultat Sanja Damjanović, koja je predvodila listu DPS-a u Nikšiću.

,,Rezultati pokazuju da DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje vlasti u Nikšiću, budući da SDP nije prešao cenzus. Ostale partije ili nemaju dovoljno mandata ili nisu prirodan koalicioni partner DPS-u. Zbog toga DPS može samo polovično da bude zadovoljan osvojenim glasovima, jer ostaju bez važnih poluga vlasti”, smatra i Jovana Marović iz Politikon mreže.

,,To je najveći problem DPS-a. Najjača partija bez koalicionog kapaciteta, najviše mandata, ali bez mogućnosti da obezbijedi učešće u vlasti, jer sa njima drugi neće. Moguće da će upravo to i biti razlog da drugačiji pogledi unutar DPS-a budu i vidljiviji”, ocijenio je Stevo Muk iz Instituta alternative. ,,Ipak, Vlada i partije parlamentarne većine bi morale da se zapitaju šta su pogrešno radile od decembra do marta pa nisu uspjele da smanje podršku DPS-a”, poručio je Muk.

Treba međutim vidjeti i ovo. Kad bi na izbrima na državnom nivou   DPS ostvario rezultat kakav je ostvario u Nikšiću sasvim izvjesno našao bi koalicione partnere. Vjerovatno i osvojio vlast. Za razliku od Nikšića, SDP u državnom parlamentu postoji. Kao i SD i manjinske partije. Čini se, da nakon avgusta, DPS nije baš pošao duboko u istoriju, kako su se nadali pobjednici. Mogućnost da se vrati, pa možda i skorije, na vanrednim izborima –  postoji.  I to nereformisan, sa Đukanovićem na čelu partije.

Premijer Zdravko Krivokapić je nakon izbora, u intervjuu beogradskom Nedjeljniku, kazao da je „Demokratska partija socijalista napokon izgubila vlast u Nikšiću“, a iste ocjene čule su se iz Fronta.

,,Poslije 20 godina vlasti Mila Đukanovića u ovom gradu on je poražen”, rekao je  Andrija Mandić. Demokratskoj partiji socijalista, međutim, nije prvi put da gubi izbore u Nikšiću, ali ni u drugim opštinama. Osim što su početkom 2000-ih gradom upravljali SNP, Liberalni savez, Srpska narodna stranka i Narodna stranka, DPS je u Nikšiću izgubio vlast i 2012. godine, koju su kasnije povratili političkom korupcijom. Dragovom čuvenom rukom. Pobjednici avgustovskih izbora, nemaju razloga za euforiju nakon izbora u Nikšiću.

Kako god, na redu je formiranje nove vlasti u Nikšiću. ,,Novu vlast u Nikšiću formiraće koalicije Za budućnost Nikšića, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, saopštio je nosilac liste Za budućnost Nikšića, Marko Kovačević. On je ove sedmice saopštio da je održan početni sastanak, koji će biti uvod u pregovore koji će uslijediti do kraja sedmice.

Iz Demokratskog fronta, su još u izbornoj noći, najavili da će novi gradonačelnik Nikšića biti upravo Kovačević. No  analitičari smatraju da formiranje lokalne vlasti neće ići baš tako glatko. Dragiša Janjušević smatra da će pregovori  Demokrata i Fronta u Nikšiću imati dinamiku koja neće biti jednostavna, a da na pregovaračke pozicije mogu uticati  mandati URA i Narodnog pokreta Miodraga Dake Davidovića.

„I jedni i drugi imaju modele da se kvalitetno pozicioniranju, a pitanje je kako će ko iskoristiti svoje pozicioniranje i ko će diktirati pregovore. URA i Narodni pokret imaju po jedan mandat koji ne može ništa da uradi osim da ojača pregovaračke pozicije Demokrata ili DF-a. Vidjećemo ko će ‘koristiti’ ta dva mandata“, smatra Janjušević.

Analitičari smatraju da Front nema razloga za slavlje jer je, kako kažu, uz jaku podršku Beograda i tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojio manje glasova u Nikšiću nego na avgustovskim izborima. Takođe, ukazuju na rast podrške Demokratama, koje je ovog puta podržala Mitropolija crnogorsko primorska, odnosno episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

,,DF je imao podršku zvaničnog Beograda, pa ova koalicija i njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podrške od 10 odsto u Nikšiću u odnosu na parlamentarne izbore. Upravo taj pad znači da DF nema osnov za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti može biti govora o rekonstrukciji Vlade, posebno ne na način koji bi DF želio. Ipak, i dalje im ostaje mogućnost blokiranja te Vlade u parlamentu, što svakako nije beznačajno”, ocijenila je Jovana Marović.

Kad se ocjenjuje izborni rezultat Demokratskog fronta treba međutim imati u vidu i  da je prije avgustovskih  parlamentarnih  taj savez bio u opadanju, sve dok mu Mitropolija nije udahnula život, u sukobu sa DPS-om, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Znak njihove slabosti bio je to što su za nosioca šire liste, čija su oni okosnica,  morali prihvatiti Zdravka Krivokapića, javnosti nepoznatog povjerenika MCP.  Sada  u Nikšiću, rezultat izbora postignut uz svestranu podršku Aleksandra Vučića i ostalog srpskog sveta  Demokratskom fontu omogućuje da formira vlast i pretenduje na mjesto gradonačelnika, iako su  Mitropolija i premijer Krivokapić stali na  na stranu Demokrata. Takođe, iako vjerovatno neće imati snage da pokrenu  rekonstrukciju Krivokapićeve Vlade, ostaje im mogućnost blokiranja Vlade u parlamentu. To vodi u novu nestabilnost, koja može dovesti do novih izbora, i otvorenih vrata Demokratskoj partiji socijalista za povratak.

Nosilac liste Mir je naša nacija Momo Koprivica čestitao je, nakon izbora,  pobjedu i ,,oslobođenje Nikšića” i potvrdu rezultata od 30. avgusta.

On je kazao da je ovo ,,pobjeda na kvadrat”, pobjeda svih građana Nikšića, građanskih, progresivnih snaga i da su oni doživjeli najveći mogući rast glasova u odnosu na parlamentarne izbore za oko 4,5 hiljade.

Građanske snage, međutim, nakon nikšićkih izbora, nemaju baš prevelikog razloga za slavlje. Nacionalističke i mafijaške snage su pokazale  da su veoma jake. Avgust nas nije odaljio od identitetskih pitanja, i podjela, naprotiv. Crnom Gorom i dalje odliježe patriotska  rodoljubiva  buka,  bijes.  Poslije Nikšića seli se, savim izvjesno u Herceg Novi, gdje su naredni lokalni izbori.

Socijaldemokratska partija u Nikšiću nije prešla cenzus. Na izbore je   izašla samostalno, ogradivši se i do dugogodišnjeg koalicionog partnera – DPS-a. Pokazalo se prekasno i premalo da bi to građani primijetili i nagradili.

URA u Nikšiću nema status tasa na vagi. U novu lokalnu vlast može ući samo kao znak dobre volje partnera, bez izbornog pokrića. Dritan Abazović je u izbornoj noći ipak izrazio zadovoljstvo što je URA, kako je rekao  uspjela da sačuva svoje birače i malo poboljša rezultat”.

Rekao je još nešto, indikativno.   ,,Cilj je ispunjen – DPS je pao s vlasti, SDP je nestao sa političke scene”.  Nije baš jasno šta za  URA-u i Abazovića može  bitibradosno u  porazu SDP-a.  Glasovi biračkog tijela SDP-a sasvim izvjesno nisu otišli URA-i već  DPS-u. Nestanak SDP-a, umjesto njegovog ozbiljnog, temeljnog  reformisanja, neće ojačati građanske ideje u Crnoj Gori, već će još malo proširiti biračku bazu DPS-a. Ojačati podjele i  otežati poziciju URA-e stiješnjenu između dva moćna bloka, sa snažnim zaleđem.

Poslije Nikšića  nastaviće se nestabilnost Vlade. Analitičari upozoravaju da to što Front, nakon bitke u Nikšiću, vjerovatno neće imati snage da izgura rekonstrukciju Vlade ne znači da o ulasku partija u kabinet Zdravka Krivokapića neće biti riječi tokom pregovora o izboru gradonačelnika Nikšića.

Takođe, napominju da će Predlog zakona o budžetu  uskoro biti pred poslanicima u Skupštini i da će to biti prva velika provjera podrške Vladi, kaže Muk. ,,Vlada i parlamentarna većina moraju naći način da se dogovore o predlogu budžeta. Bilo bi zaista paradoksalno da tri mjeseca od preuzimanja vlasti, a poslije 30 godina opozicionog djelovanja, ove partije izazovu izbore”, ocijenio je Stevo Muk.

Crna Gora je prepuna paradoksa. Ne bi bilo prvi put.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo