Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE NIKŠIĆA: Ko je gubitnik među pobjednicima

Objavljeno prije

na

Naconalističke snage su veoma jake. Postoji realna opasnost da se oni koji su nas decenijama harali, vrate na vlast.  DPS nije pošao duboko u istoriju, a nova Vlada će i dalje biti nestabilna. To su poruke izbora u Nikšiću

 

Bitka za Nikšić, kako su nazivali tamošnje lokalne izbore, završena je. Snage pobjednika i pobijeđenih, nakon 30. avgusta, i smjene prethodne trodecenijske vlasti, konačno su izmjerene u gradu pod Trebjesom. Rezultate, međutim, tumače različito. I uglavnom kako kome odgovara.  Uobičajeno, svi su pobjednici zadovoljni rezultatima.

No, pitanje je – ko je zaista pobijedio u Nikšiću, ko ima razloga da bude zadovoljan,  i ko je  gubitnik među pobjednicima?

U noći 14. marta, nakon što su zatvorena biračka mjesta, rezultati su prebrojani ovako: Koalicija Evropski tim za Nikšić (ETNK) je osvojila 18 mandata, koalicija Za budućnost Nikšića (ZBNK)- 11, Mir je naša nacija (MNN) – 10, a Crno na bijelo (CnB) i Narodni pokret po jedan. Socijaldemokratska partija (SDP) je ostala ispod cenzusa sa 2,7 odsto glasova. To su podaci Opštinske izborne komisije i CEMI-ja.

Prvo iznenađenje je rezultat Demokratske partije socijalista. Pobjednici avgustovskih izbora su ubjeđivali javnost da partiju koja je tri decenije vladala zemljom, i doživjela prvi poraz u jesen prošle godine čeka još teži poraz u Nikšiću,  to se nije desilo.

Ova partija osvojila je oko 1000 glasova više na nikšićkim izborima, nego na parlametrarnim u avgustu i pojedinačno je najjača partija u rodnom gradu Mila Đukanovića. DPS, međutim, ne može nastaviti da vodi Nikšić, jer kako je i njima jasno  „nemaju  koalicioni kapacitet“. Sa njima niko neće.

,,Ostvarili smo ubjedljivu pobjedu, osvojili smo preko 40 odsto… Ovo nije dovoljno da sami formiramo vlast. U svakom normalnom društvu bi našli partnera i uspjeli da sprovedemo naš superiorni program”, prokomentarisala je rezultat Sanja Damjanović, koja je predvodila listu DPS-a u Nikšiću.

,,Rezultati pokazuju da DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje vlasti u Nikšiću, budući da SDP nije prešao cenzus. Ostale partije ili nemaju dovoljno mandata ili nisu prirodan koalicioni partner DPS-u. Zbog toga DPS može samo polovično da bude zadovoljan osvojenim glasovima, jer ostaju bez važnih poluga vlasti”, smatra i Jovana Marović iz Politikon mreže.

,,To je najveći problem DPS-a. Najjača partija bez koalicionog kapaciteta, najviše mandata, ali bez mogućnosti da obezbijedi učešće u vlasti, jer sa njima drugi neće. Moguće da će upravo to i biti razlog da drugačiji pogledi unutar DPS-a budu i vidljiviji”, ocijenio je Stevo Muk iz Instituta alternative. ,,Ipak, Vlada i partije parlamentarne većine bi morale da se zapitaju šta su pogrešno radile od decembra do marta pa nisu uspjele da smanje podršku DPS-a”, poručio je Muk.

Treba međutim vidjeti i ovo. Kad bi na izbrima na državnom nivou   DPS ostvario rezultat kakav je ostvario u Nikšiću sasvim izvjesno našao bi koalicione partnere. Vjerovatno i osvojio vlast. Za razliku od Nikšića, SDP u državnom parlamentu postoji. Kao i SD i manjinske partije. Čini se, da nakon avgusta, DPS nije baš pošao duboko u istoriju, kako su se nadali pobjednici. Mogućnost da se vrati, pa možda i skorije, na vanrednim izborima –  postoji.  I to nereformisan, sa Đukanovićem na čelu partije.

Premijer Zdravko Krivokapić je nakon izbora, u intervjuu beogradskom Nedjeljniku, kazao da je „Demokratska partija socijalista napokon izgubila vlast u Nikšiću“, a iste ocjene čule su se iz Fronta.

,,Poslije 20 godina vlasti Mila Đukanovića u ovom gradu on je poražen”, rekao je  Andrija Mandić. Demokratskoj partiji socijalista, međutim, nije prvi put da gubi izbore u Nikšiću, ali ni u drugim opštinama. Osim što su početkom 2000-ih gradom upravljali SNP, Liberalni savez, Srpska narodna stranka i Narodna stranka, DPS je u Nikšiću izgubio vlast i 2012. godine, koju su kasnije povratili političkom korupcijom. Dragovom čuvenom rukom. Pobjednici avgustovskih izbora, nemaju razloga za euforiju nakon izbora u Nikšiću.

Kako god, na redu je formiranje nove vlasti u Nikšiću. ,,Novu vlast u Nikšiću formiraće koalicije Za budućnost Nikšića, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, saopštio je nosilac liste Za budućnost Nikšića, Marko Kovačević. On je ove sedmice saopštio da je održan početni sastanak, koji će biti uvod u pregovore koji će uslijediti do kraja sedmice.

Iz Demokratskog fronta, su još u izbornoj noći, najavili da će novi gradonačelnik Nikšića biti upravo Kovačević. No  analitičari smatraju da formiranje lokalne vlasti neće ići baš tako glatko. Dragiša Janjušević smatra da će pregovori  Demokrata i Fronta u Nikšiću imati dinamiku koja neće biti jednostavna, a da na pregovaračke pozicije mogu uticati  mandati URA i Narodnog pokreta Miodraga Dake Davidovića.

„I jedni i drugi imaju modele da se kvalitetno pozicioniranju, a pitanje je kako će ko iskoristiti svoje pozicioniranje i ko će diktirati pregovore. URA i Narodni pokret imaju po jedan mandat koji ne može ništa da uradi osim da ojača pregovaračke pozicije Demokrata ili DF-a. Vidjećemo ko će ‘koristiti’ ta dva mandata“, smatra Janjušević.

Analitičari smatraju da Front nema razloga za slavlje jer je, kako kažu, uz jaku podršku Beograda i tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojio manje glasova u Nikšiću nego na avgustovskim izborima. Takođe, ukazuju na rast podrške Demokratama, koje je ovog puta podržala Mitropolija crnogorsko primorska, odnosno episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

,,DF je imao podršku zvaničnog Beograda, pa ova koalicija i njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podrške od 10 odsto u Nikšiću u odnosu na parlamentarne izbore. Upravo taj pad znači da DF nema osnov za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti može biti govora o rekonstrukciji Vlade, posebno ne na način koji bi DF želio. Ipak, i dalje im ostaje mogućnost blokiranja te Vlade u parlamentu, što svakako nije beznačajno”, ocijenila je Jovana Marović.

Kad se ocjenjuje izborni rezultat Demokratskog fronta treba međutim imati u vidu i  da je prije avgustovskih  parlamentarnih  taj savez bio u opadanju, sve dok mu Mitropolija nije udahnula život, u sukobu sa DPS-om, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Znak njihove slabosti bio je to što su za nosioca šire liste, čija su oni okosnica,  morali prihvatiti Zdravka Krivokapića, javnosti nepoznatog povjerenika MCP.  Sada  u Nikšiću, rezultat izbora postignut uz svestranu podršku Aleksandra Vučića i ostalog srpskog sveta  Demokratskom fontu omogućuje da formira vlast i pretenduje na mjesto gradonačelnika, iako su  Mitropolija i premijer Krivokapić stali na  na stranu Demokrata. Takođe, iako vjerovatno neće imati snage da pokrenu  rekonstrukciju Krivokapićeve Vlade, ostaje im mogućnost blokiranja Vlade u parlamentu. To vodi u novu nestabilnost, koja može dovesti do novih izbora, i otvorenih vrata Demokratskoj partiji socijalista za povratak.

Nosilac liste Mir je naša nacija Momo Koprivica čestitao je, nakon izbora,  pobjedu i ,,oslobođenje Nikšića” i potvrdu rezultata od 30. avgusta.

On je kazao da je ovo ,,pobjeda na kvadrat”, pobjeda svih građana Nikšića, građanskih, progresivnih snaga i da su oni doživjeli najveći mogući rast glasova u odnosu na parlamentarne izbore za oko 4,5 hiljade.

Građanske snage, međutim, nakon nikšićkih izbora, nemaju baš prevelikog razloga za slavlje. Nacionalističke i mafijaške snage su pokazale  da su veoma jake. Avgust nas nije odaljio od identitetskih pitanja, i podjela, naprotiv. Crnom Gorom i dalje odliježe patriotska  rodoljubiva  buka,  bijes.  Poslije Nikšića seli se, savim izvjesno u Herceg Novi, gdje su naredni lokalni izbori.

Socijaldemokratska partija u Nikšiću nije prešla cenzus. Na izbore je   izašla samostalno, ogradivši se i do dugogodišnjeg koalicionog partnera – DPS-a. Pokazalo se prekasno i premalo da bi to građani primijetili i nagradili.

URA u Nikšiću nema status tasa na vagi. U novu lokalnu vlast može ući samo kao znak dobre volje partnera, bez izbornog pokrića. Dritan Abazović je u izbornoj noći ipak izrazio zadovoljstvo što je URA, kako je rekao  uspjela da sačuva svoje birače i malo poboljša rezultat”.

Rekao je još nešto, indikativno.   ,,Cilj je ispunjen – DPS je pao s vlasti, SDP je nestao sa političke scene”.  Nije baš jasno šta za  URA-u i Abazovića može  bitibradosno u  porazu SDP-a.  Glasovi biračkog tijela SDP-a sasvim izvjesno nisu otišli URA-i već  DPS-u. Nestanak SDP-a, umjesto njegovog ozbiljnog, temeljnog  reformisanja, neće ojačati građanske ideje u Crnoj Gori, već će još malo proširiti biračku bazu DPS-a. Ojačati podjele i  otežati poziciju URA-e stiješnjenu između dva moćna bloka, sa snažnim zaleđem.

Poslije Nikšića  nastaviće se nestabilnost Vlade. Analitičari upozoravaju da to što Front, nakon bitke u Nikšiću, vjerovatno neće imati snage da izgura rekonstrukciju Vlade ne znači da o ulasku partija u kabinet Zdravka Krivokapića neće biti riječi tokom pregovora o izboru gradonačelnika Nikšića.

Takođe, napominju da će Predlog zakona o budžetu  uskoro biti pred poslanicima u Skupštini i da će to biti prva velika provjera podrške Vladi, kaže Muk. ,,Vlada i parlamentarna većina moraju naći način da se dogovore o predlogu budžeta. Bilo bi zaista paradoksalno da tri mjeseca od preuzimanja vlasti, a poslije 30 godina opozicionog djelovanja, ove partije izazovu izbore”, ocijenio je Stevo Muk.

Crna Gora je prepuna paradoksa. Ne bi bilo prvi put.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

POLITIČKE IGRE – KUSURANJE SA PRIJESTONICOM: Cetinjske magle

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik DPS-a nije i ne može biti predvodnik pokreta koji se, istinski, bori za slobodnu, demokratsku i evropsku Crnu Goru. To nas uči trodecenijsko iskustvo. A sadašnje vlasti ne zaslužuju  ni djelić tog vremena. Cetinje je to pokazalo i jednima i drugima

 

Cetinje je ponovo u žiži sukoba vlasti i opozicije. Međusobnih i onih unutar koalicionih. Očekivano, obnovljena sporenja prelila su se i na ulicu, pa je pred Skupštinom Crne Gore održan novi protest.

Povod za okupljanje nezadovoljnih  bila je odluka Uprave za katastar i državnu imovinu, od 15. oktobra, kojom je vlasništvo nad Cetinjskim manastirom prenijeto sa Prijestonice na Mitropoliju crnogorsko primorsku SPC. O toj odluci medije su obavijestili v.d. direktora Uprave za katastar Koča Đurišić i koordinator pravnog savjeta Mitropolije Igor Balaban. Oni su objasnili kako je Područna jedinica Cetinje ,,samo ispravila grešku”, pošto je prethodno u kompjutersku bazu Uprave upisano da MCP ima pravo korišćenja Cetinjskog manastira, iako u pisanom dokumentu iz 1996. piše da je manastir sa pratećim objektima u njihovom vlasništvu. I da nezadovoljni imaju pravo žalbe na tu odluku.

Uvid u dokumenta pokazuje da je istina malo komplikovanija. Naime, „ispravka greške“ u Upravi za katastar nigdje ne pominje ni Mitropoliju ni SPC.

U tom Rješenju piše: „Vrši se ispravka greške nastale unosom podataka iz rješenja br. UP I 05-915 od 11. 04. 1996. godine u kompjutersku bazu podataka, u katastru nepokretnosti za KO Cetinje I, na način što će se umjesto upisanog prava ‘korišćenje’ upisati pravo ‘svojina’ Manastir Sveti Petar na objektima evidentiranim na katastarskim parcelama broj…“.

Dakle, Manastir Sveti Petar ima pravo svojine nad objektima Cetinjskog manastira. Prvi naziv je zvanično (crkveno) a drugi narodno ime istog objekta. Koji je, kako vidimo, postao vlasnik samoga sebe, iako ga zakon ne prepoznaje ni kao fizičko ni kao pravno lice. I to samo produbljuje konfuziju i zaoštrava  jednovjekovna sporenja o statusu SPC-a i njenoj imovini u Crnoj Gori, „preuzetoj“ nakon, od tada do današnjeg dana,  spornih odluka o  bezuslovnom prisajedinjenju  crnogorske države i crkve Srbiji i, nedugo zatim formiranoj, Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

,,Na osnovu Rješenja nije Mitropolija crnogorsko primorska upisana kao vlasnik, već Manastir Sv. Petar, i ne može se ni po kojem osnovu poistovjetiti MPC sa imenom Manastira Sv. Petra kako se potencira u medijima”, saopštio je zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Petar Marković, uz napomenu da je Cetinje ostalo upisano kao vlasnik manastirskog zemljišta. ,,Dva postupka po ovom zahtjevu su u toku, pri čemu je u jednom donijeto Rješenje kojim je odbijen zahtjev Mitropolije kao neosnovan”, naglašava Marković, ,,Prijestonica Cetinje će iskoristiti sve pravne ljekove u ovim postupcima i boriti se da Manastir Sv. Petra ostane cetinjski kao što je to bilo i vjekovima unazad”.

Sa druge strane, drugačiji stavovi. ,,S obzirom na to da MCP upravlja, koristi i održava ova dobra, njena svojina na objektima i zemljištu je nesumnjiva – pod uslovom nepostojanja pravnog osnova za svojinu nekog drugog fizičkog ili pravnog lica”, tvrdi advokatica Darka Kisjelica, insistirajući da su nedoumice tipa Manastir Sveti Petar nije isto što i Mitropolija posljedica površnog korišćenja nesavršenosti ranije evidencije nepokretnosti. ,,I taj, uslovno rečeno, pogrešni naziv Manastir Sv. Petar, ne ukazuje ni na bilo kog drugog vlasnika, drugo pravno ili fizičko lice – pogotovo ne na Prijestonicu ili ranije Opštinu Cetinje – osim na MCP. Ona kao pravno lice jedini je vlasnik crkvenih objekata u kojima obavlja svoju vjersku djelatnost i vlasnik crkvenog zemljišta koje joj služi za to”, rekla je Kisjelica Vijestima.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SVETLANA BROZ, DIREKTORICA NVO GARIWO U SARAJEVU: U RS se dijeli oružje grđanima kao ’91

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ideje Velike Srbije i Velike Hrvatske, bazirane na teritorijalnim pretenzijama prema BiH, življe su nego ikada ranije. Evropa i svijet gledali su na krvavi raspad Jugoslavije bez komentara, osim svijetlih likova poput Alexandra Langera, pisca i člana Parlamenta Evrope koji se ubio u znak protesta protiv beskrupuloznog ćutanja Evrope i njenih institucija. Pitanje je samo hoće li ponovo ćutati

 

MONITOR: Na nedavno održanom sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica EU, u izvještaju koji je podnio Žozep Borelj, posebno je naglašena zabrinutost u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu. Poznajete različite sredine tog prostora – kako Vama izgleda Zapadni Balkan danas?

BROZ: Izgleda mi, kao i više od poslednje tri decenije, kao bure baruta – što uopšte ne čudi. Zamislite Nemačku da su njoj posle Drugog svetskog rata saveznici ostavili na vlasti nacional-socijalističku partiju i sve Hitlerove saradnike. Ta partija je i danas zakonom zabranjena, a dvadeset tri od dvadeset četiri u Nirnbergu suđena ratna zločinca osuđena su na smrt nakon suđenja koja su trajala tri i po godine. Ovde se dogodilo upravo suprotno: nakon ratova od 1995. do 1999. sve nacionalne (čitaj: nacional-socijalističke) partije koje su organizovale ratove i vodile ih, ostale su na vlasti do danas. A suđenja za ratne zločine u ICTY trajala su gotovo trideset godina. Sve u ime ljudskih prava okrivljenih, koji su ubili više od 100.000 građana i raselili samo u BiH 2,5 miliona. Ideolozi tih zločina u najvećem broju i danas vladaju prostorima Zapadnog Balkana, kao članovi najjače mafije organizovanog kriminala u Evropi, birani od strane preplašenih građana, s blagoslovom iste te EU.

MONITOR: Mogu li se stvari na Zapadnom Balkanu uopšte poboljšati za „obične ljude“, bez pritisaka i uslovljavanja od stane međunarodnih civilnih i vojnih organizacija, EU, SAD?

BROZ: Goloruki građani ne mogu izaći na kraj sa onima koji imaju svu vlast, novac, trenirane i plaćene ubice za ratove koje su vodili i koje ponovo žele voditi. Dovoljno bi bilo kada bi sve te međunarodne institucije skupile sav dokazni materijal koji imaju, jer ovde se nalaze više od trideset godina, a prate i registruju pomno sve kriminalne radnje, i omogućile tužiocima i sudijama da pravedno sude, odnosno da imamo nezavisno sudstvo. Ali, kako to nisu uradili za ove tri decenije, izgleda da im permanentna nestabilnost Zapadnog Balkana odgovara. Dokle će im odgovarati, ne znam.

Sećam se davnašnjeg razgovora sa generalnim sekretarom OSCE-a, koji mi je na apel da ta organizacija pomogne regiji Zapadnog Balkana da se oslobodi organizovanog kriminala, rekao da će svaka država morati to sama da uradi. Od tada do danas ništa se nije promenilo. Kriminalci vladaju, a narod opljačkan ćuti u strahu da može biti i gore.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo