Povežite se sa nama

Izdvojeno

GUTAČI PAKETIĆA SA DROGOM NA AERORDROMU ŠIPOL U AMSTERDAMU: Let sa stomakom punim kokaina

Objavljeno prije

na

Njihovi stomaci napunjeni su ampulama čistog kokaina.Ovi ljudi su šetajuće tempirane bombe. Rizikuju živote da bi  prokrijumčarili drogu. Spakovanu u  dobro zavezan  kondom ili odsječeni vrh hiruške rukavice, debljine malog prsta i dužine oko deset santimetara, unijeće ampule kokaina ili heroina oralno, rektalno ili vaginalno. Pukne li plastična ambalaža u koju je  droga spakovana,  umrijeće za par minuta

 

Od  kada je napustio avion na pisti aerodroma Šipol u Amsterdamu,  turista sa  Kariba predmet je pažnje policijskog tima za otkrivanje dilera droge. Specijalna ekipa 24 sata dežura na amsterdamskom aerodromu.

„Ovaj je lijep“, kaže kolegama iskusni 44-godišnji policajac Hans. Šifra je brzo prepoznata. Na posljednjem ček pointu „lijepog“ odvode u sobu za kontrolu.

„Droga u mom stomaku“, čudi se mladić uz samouvjeren smijeh. Desetak minuta kasnije urađen je test urina. Tragovi kokaina u krvi dokaz su,  da u stomaku skriva drogu. U prostorijama specijalnog toaleta, „gutač“, kako zovu ljude koji u svojim stomacima prenose drogu, već će sa izmetom izbaciti ampule. Deset pilula čistog kokaina u wc šolji, specijalno opremljenoj za ovu namjenu, čekaju da budu očišcene i oprane.

Koliko si pilula progutao? Ko ti je gazda? Koliko si novca dobio za ovu pošiljku …?, uobičajna su pitanja islednika.

Ovog puta sve je prošlo bez komplikacija. Fatalna drama, kakvih su se agenti specijalnog tima godina rada, nagledali, izbjegnuta je. Diler će biti sproveden u zatvor kada u potpunosti isprazni crijeva.

Rizik koji je preuzeo gutajući ampule, ogroman je. U slučaju da samo jedna pukne, za tri minuta nastupa smrt, praćena karaktrerističnim indikacijama predoziranosti, epileptičnim napadom i komom. Rizik po život uvećava i činjenica da su ampule sa kokainom, kao u slučaju ovog mladića, bile upakovane samo u plastične kese. Paketići sa drogom, koje se pripremaju u Kolumbiji, nešto su veći i teži za gutanje, ali imaju manji rizik od pucanja. Tamo se droga pakuje u kondome ili oblaže parafinom.

,,Uvijek je šok kad neko umre i uvijek postanem nevjerovatno ljut na svog gazdu koji stoji iza ovoga. Bilo je mnogo strašnih slučajeva. Sjećam se 26-godišnjeg čovjeka kojeg smo uhapsili. U avionskoj nesreći u Amsterdamu 1992. godine, izgubio je ženu i dvije ćerke. Pregrizao je jednu od ampula i umro“, svjedoči agent aerodroma Šipol.

Ovdje, na jednom od najvećih aerodroma svijeta, policija „dočekuje“ loše plaćene momke, velikih narkobosova. Dnevno oko 200.000 letova. Pandemija korona virusa i smanjeni broj letova, rezultirao je i manjim brojem uhapšenih dilera, ali i dalje  gutači svakodnevno slijeću na amsterdamski aerodrom. Akcija počinje u momentu kada putnici napuštaju avion. Policajci izgledaju kao slučajni turisti, sa minimalnim prtljagom u rukama, ali sa oružjem i motorolama ispod jakne. Djeluju nezainteresovano, ali njihovoj pažnji ništa ne promiče. Sve može biti znak –  nervozan pokret, žila kucavica na vratu, par kapi znoja, čovjek koji se jednom previše okrene i pogleda iza sebe, izuzetno dotjerana  poslovna žena koja se teško kreće na visokim potpeticama… Iskustvo i osjećaj agenata nazamjenjivi su. Rijetko posumnjaju na nevinog.

Gutač pilula je po definiciji diler droge koji oralno, rektalno ili vaginalno unosi ampule napunjene drogom. Ovo je i dalje najlakši način da se droga prokrijumčari,  jer carinici nemaju aparate kojima bi pregledali tijela putnika. Rizik da  gutač bude uhvaćen time je znatno manji. A gutaju, od nekoliko desetina do stotinak pakovanja ampula. Od pola do jednog kilograma, kokaina ili heroina. Policijske statistike u Holandiji bilježe rekord od 1 kg i 600 grama kokaina, sakrivenog u tijelu dilera iz Nigerije. Stigao je u Amsterdam letom sa Kariba, gdje su ga bosovi počastili sedmodnevnim odmorom. Potrajalo je 24 sata dok je progutao oko 180 paketića koje je probao da unese u Holandiju. Uhapšen je čim je sletio. Brazilac koji je u stomaku imao 150 ampula, nije uspio da sleti. Njegov stomak je bukvalno pukao tokom leta.

Duga je skala trikova koji su do sada upotrebljavani da se droga prenese. Ima li kraja inventivnosti, pitaju se u policiji. Droga upakovana ispod odjeće, u flašama za šampon, naramenicama ili brusevima, u pampers pelenama i dječijoj odjeći, ispod perika i proteza, u potpeticama ili točkovima invalidskih kolica, skrivena u vakum pakovanjima oraha, manžetnama pantalona, u mesu…

Marion van de Beek dio je šipolskog policijskog  tima. „U početku su mi mnoge situacije tokom hapšenja teško padale, ali vremenom se navikneš. Ipak, možda zato što sam žena, uvijek me dirne scena kada hapsim majku, dok mi se dijete vješa o nogu i plače. Ali, kad se sve završi i kad pišem raport, jedino je važna zaplijenjena količina droge“.

Iskustvo ih je naučilo da sumnjaju u svakoga. Djecu, starce, popove, dotjerane ili neugledne.  Među kuririma su ponekad i poznata lica, ljudi koji se po odsluženju kazne vrate ovom poslu. Dešava se i da roditelji prijave svoju djecu kad znaju da ovi prenose drogu. ,,Ubjeđuju nas da ih mi ovdje uhapsimo jer se plaše da će ‘pasti’ u nekoj drugoj zemlji gdje su zakoni i kazne žešći nego u Hoalandiji“, objašnjava Marion.

Pamte ovdje i oca devetnaestoro djece, 67-godišnjaka, uhvaćenog sa osam kilograma kokaina, ali i siromašnog starca sa Kariba, kojeg su narkobosovi dugo iskorištavali. Hapšeni su ovdje i roditelji kojima su djeca služila kao pokriće, pa veoma dotjerana gospođa koja je putovala najskupljom klasom. Sjećaju se i 77-godišnje bake koja je drogu krila ispod suknje i čovjeka sa saksofonom punim droge. Kad su ga natjerali da svira policajcima, proizveo je samo zvuk prdeža. Dječak je pokušavao da ih ubijedi da je ampule koje ima u stomaku,  unio jedući ribu. Jedna žena je opet tvrdila, da su joj ampule ubacili u stomak,  dok je spavala.

Brazilac, nastanjen u Surinami, zaustavljen je jer kod sebe nije imao dovoljan iznos novca za boravak u Holandiji. Pregledan je njegov urin i otkriveni tragovi kokaina. Deset minuta kasnije, u specijalnu klozetsku šolju izbacio je 37 ampula sa po pet grama kokaina. Tek dio onoga, što će, prije nego što bude sproveden u zatvorsku ćeliju, sa izmetom ovdje ostaviti. Neobičan rekord drži jedan uhapšeni Rus. Njemu je uspjelo da dva mjeseca zadži drogu u stomaku, odbijajući tvrdu hranu i izbacujući iz sebe samo tečni izmet.

U posao ovih policajaca spada i odvajanje izmeta od ampula. „Prljavo i opasno. Rizikuješ da dobiješ neku zarazu od ovih ljudi, ali i udisanje heroina i kokaina nije ništa manje štetno“, tvrdi Hans.

,,Vaš klijent je ponovo kakio“, zove neko i obavještava policajcu. Hans je zauzet pisanjem raporta, njegove kolege jedu, smiju se… Ko će se ovog puta prihvatiti čišćenja. Najmlađi u ekipi obaviće, za sve njih, najneugodniju dužnost.

Tri policajca su već spremna za pregled prtljaga. Prevrću po torbama, paketima, koferima. Sa njima je i pas Džoj. Njegov vodič je ponosan jer zna da će Džoj lajati i grebati ako u nekoj torbi osjeti sumnjivu pošiljku. Još jedan putnik je uhapšen. „Raspitivao se za prijatelja, uhapšenog Brazilca“, prijavljuje policajac kolegama. Na pitanje da li je uhapšen Holanđanin, odgovara: „ Ne, nego glupi Holanđanin.“

Oni su ovdje poznati kao primaoci, ljudi koji preuzimaju i dočekuju pošiljke. Opasni  su jer su naoružani i spremni da pucaju. Srećom, nije se desilo da je policija morala da upotrebi oružje.

Kolumbijci lako progutaju po jedan kilogram. Dešava se i da poneka pilula bude neplanirano izbačena tokom leta, ali biće ponovo pojedena. Ove, kako ih u policiji zovu  povratne gutače otkrivaju po smradu iz usta.

 

Hašiš za ponijeti

Posjedovanje, rasturanje i upotreba tvrde droge u koju spadaju kokain i heroin, najstrožije je zabranjena, dok se mekim drogama, kanabisu i hašišu gleda kroz prste. Dozvoljeno je posjedovanje nekoliko grama hašiša, uzgoj nekoliko biljaka za privatnu upotrebu ili kupovina meke droge. Praktično, sve što je za ličnu upotrebu zakonski nije sankcionisano. Anketa napravljena 2020. pokazala je da je skoro četvrtina Holandjana ( 22, 9 odsto) starijih od 18 godina koristila kanabis

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo