Povežite se sa nama

INTERVJU

Hirurgija bez noža

Objavljeno prije

na

Renomirani ljekar svjetskog glasa dr Borko B. Đorđević, iskusanje plastični hirurg i specijalista kozmetičke hirurgije. Ove nedjeljena svom podgoričkom predavanju, predstavlja novu i neinvazivnu metoduplastične hirurgije. Promoviše rad s adultnim matičnim ćelijama, dobijenim iz masnog tkiva. Njihovimubrizgavanjem formiranju se ćelije koje imaju mogućnost stvaranja novog, tena gotovo revolucionaran način podmlađujustaro tkivo – bez noža.Ovaj uspješni hirurg uvijek je bio na čelu najnovijih dostignuća kozmetičkei rekonstruktivne hirurgije. Ima sertifikat American Board of Plasticand Reconstructive Surgery i član je American Academy of Cosmetic Surgery (AACS). Specijalizirao je opštu plastičnu hirurgiju, kao i estetsku i rekonstruktivnu hirurgiju, uključujući fejslifting, rinoplastiku, blefaroplastiku, hemijske pilinge, uvećanje i smanjenje grudi, ruku, nogu, smanjenje i preoblikovanje kukova i abdomena, liposukciju, korekciju i rekonstrukciju genitalija. Prof. dr Borko Đorđević jedan je od najpoznatijih plastičnih hirurga u SAD-u i svijetu, a njegovi pacijenti najistaknutije su javne ličnosti Amerike. U znak priznanja za njegov doprinos razvoju Amerike, grad Palm Springs,podario mu je spomen zvijezdu na pločniku grada, koja se nalazi među najvećim ličnostima Amerike. U svojojtrodecenijskoj karijeri, uljepšavao je lica Nensi Regan, Betsi Ford, Zaze Gabor, Džoan Kolins, Elton Džona, Lari Kinga i preko njih postao prijatelj američkih predsjednika Regana, Buša i Kartera. Trenutno je vanredni profesor plastičnei rekonstruktivne hirurgije na beogradskom i niškom medicinskom fakultetu. U saradnji s Institutom Dr Simo Milošević otvara i Mediteranskihirurški centar za plastičnu irekonstruktivnuhirurgiju u Igalu, gdjedanas živi.

MONITOR: U emisiji BBC-a,,Holivudski noževi” predstavljeniste kao jedan od 10 najpoznatijihi najuspješnijih plastičnih hirurgasvijeta. Srpski Blic nominuje vas u10 najmoćnijih Srba u svijetu. Otkudto, da Vi ipak živite i radite u CrnojGori?
ĐORĐEVIĆ: Početkom 1987,kada sam došao u Crnu Goru, postaosam deo protokola koji i danas funkcioniše. Reč je o hirurškoj ambulanti za tretiranje povrede pacijenata kojise nalaze u Institutu Dr Simo Milošević. Taj deo ugovora bio je uslov daInstitut dobije licencu za rad. Tada se nije toliko znalo šta sve može da učiniplastična hirurgija, da bi nedugo zatimova saradnja prerasla u partnerstvo i postala dobra grana zdravstvenog turizma.

MONITOR: Jedan ste od promotora najnovije tehnike u estetskoj hirurgiji s adultivnim masnim ćelijama.Recite nam siže vašeg ovonedjeljnogpodgoričkog predstavljanja i o čemuse zapravo radi?
ĐORĐEVIĆ: Proces korišćenja embrionalnih matičnih ćelija iz koštane srži i iz pupčane vrpce poznatje već dugo vremena. Koristili su ga hematolozi za lečenje raznih tumora,leukemije i limfoma. Matične ćelijedugo su bile u fazi ispitivanja. Najvećiproblem bili su Amerikanci jer su bili protiv abortusa, te je za njih placentabila etičko i religijsko skrnavljenje, panisu odobravali korišćenje matičnihćelija u praksi. Tek su u posljednje tričetiri godine otkrivene adultne matičnećelije u masnom tkivu, koje imaju fantastično važnu ulogu u formiranju ćelija i podmlađivanju tkiva. Ukoliko se ove matične ćelije stave u mišićno, moždano i tkivo kičmenemoždine, dojke, pankreasa ili u potkožnotkivo, imaju sposobnost vezivanjaza kolagen i elastične belančevine koje se nalaze u koži. Krucijalan proces je da se masno tkivo uhvati na pravi način i da se preda laborantu, odnosno tehničaru koji će pripremiti te matičnećelije. Prema tome, ovo što ja radim i direktno i indirektno utiče na kvalitet harvestinga (hvatanja) masnih ćelija.

MONITOR: Da li je ta metoda već poznata u svijetu i koliko se onaprimjenjuje u nas?
ĐORĐEVIĆ: Ta metoda relativno je nova u svetu. U Americi je bila zabranjena u vreme vladavine Bušove administracije. Obama je, međutim, skinuo sve opstrukcijeza istraživanja s matičnim ćelijama. Moram da kažemda se one već koriste za korekciju dijabetesa, smanjivanje srčanog mišića i u tim slučajevimaone se daju intravenozno. Njihova prednost je što idu direktno na lokaciju gde treba. Dakle nema potrebe za hirurškom intervencijom.

MONITOR: S obzirom na to da kodnas ne postoji bankaza čuvanje ovih ćelija, kakav bi bio protokol koji bi se morao poštovati zarad funkcionalnosti ikvaliteta postupka?
ĐORĐEVIĆ: Jedina banka za čuvanje adultnih matičnih ćelija iz masnog tkiva nalazi se u Pitsburgu u Americi. Mi nismo trenutno u mogućnosti da stvaramo banku, ali to ne značida je nećemo stvoriti. Matične ćelije ja koristim isključivoza estetsku hirurgiju. Još sve zavisi odprotokola sa crnogorskim Medicinskimfakultetom. Želim da predočim kako bi to izgledalo. Uzeo bih 10 kubika sala,od kojih pet kubika dam laborantu dami izdvoji matične ćelije, a pet pripremimza ubrizgavanje. Kad mi laborantpreda matične ćelije izvađene napolje,ja to ubacim u salo i to je takozvanimetod supercharge ili super punjenje.Tada se moje ubrizgane masne ćelijeneće istopiti, već preživeti.

MONITOR: Da li to znači da ova metoda estetske hirurgije pripadaantiageing medicini?
ĐORĐEVIĆ: Sve što se može povratiti da bude mlađe, tkivo, srce, pankreas, krvotok, koža, sve je to anti-ageing medicina. To je zapravovraćanje vremenaunazad, tkivo je podmlađeno tojeste anti-ageingprotokol. Tu svakako treba naglasiti i pitanje reumatizma, i raznih reumatskih bolesti, koje se mogu vrlo dobro rešavati s matičnim ćelijama.

MONITOR: Da li je to revolucionarno otkriće u estetskoj hirurgiji, kraj predrasudama šta je tu štetno a šta prirodno?
ĐORĐEVIĆ: Ova metoda s matičnim ćelijama zaista je nešto revolucionarno i novojer se koriste lične matične ćelije, dakle, riječje o autogenom transferu sopstvenog tkiva, koje ima zadatak da umjesto polomljenog i ispucalog kolagena stvori novi, mladi kolagen. Tim metodom stvara se novo, sveže imlado lice. Sigurno da je to velika stvar koja će verovatno da zameni agresivnu plastičnu hirurgiju nožem.

Marija ČOLPA

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Račun tek stiže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada premijera Milojka Spajića imaće čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika

 

 

MONITOR: Desila se i rekonstrukcija Vlade. Vlada će imati 26 ili 27 ministarstava. Šta smo dobili?

MILOVAC: Mislim da nakon onoga što smo vidjeli u Skupštini, malo ko danas može reći da je rekonstrukcija vlade okončana njenim unaprijeđenjem. Ogromna većina kadrova koja je postala dio izvršne vlasti nije donijela znanje već potrebu da se zadovolje prije svega partijski interesi za jačanjem uticaja na crnogorskoj političkoj sceni.

Nema ni slova o tome zašto je bio potreban ovoliki broj ministarstava, zašto su neki resori razdvojeni, a drugi novouspostavljeni. Stiče se utisak da su resori postali samo brojke koje je trebalo podijeliti između konstituenata nove većine, a tamo gdje ih nije bilo –  izmisliti.

Umjesto ozbiljne analize kako će se novi saziv vlade odraziti na kvalitet života građana i dalji napredak u procesu evropskih integracija, od premijera smo dobili istrošenu priču o nekakvom pomirenju po nacionalnom ključu, kao garantu uspjeha na svim poljima, od ekonomskog do borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nažalost, takva retorika nas vraća u prošlost kada se u nedostatku valjanih argumenata, poseže za obrazloženjima koja ne korespondiraju sa onim što se pokušava predstaviti kao građansko društvo. Smatram da smo previše puta vidjeli da se odsustvo znanja i kompetencija maskiraju pripadnošću određenoj etničkoj grupi i normalizuje da takav kadar u vršenju vlasti predstavlja “svoj narod”, a ne javni interes.

Teško je pronaći bilo koje smisleno obrazloženje za ovako “skrojenu” Vladu Crne Gore, koja će nesporno počivati na partijskom interesu onih koji je čine, a sastav će konstituentima ostaviti dovoljno takozvanog ucjenivačkog potencijala.

Vlada premijera Milojka Spajića će imati čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika.

MONITOR: Koliki je potencijal rekonstruisane vlade  za reforme  koje nas očekuju nakon dobijanja IBAR-a?

MILOVAC: Naše iskustvo u posljednje četiri godine govori u prilog tome da smo nakon svake smjene vlasti poslije 2020. godine imali dodatno usporavanje reformi, uz opravdanje da je potrebno da se sistem konsoliduje, pa sve do toga da su kompletni zakoni povlačeni iz procedure samo iz razloga što ih je radila prethodna vlada. Kao što sam rekao, rekonstrukcija nije donijela novi kvalitet niti novi potencijal koji bi trebalo da Crnu Goru pogura ka Evropskoj uniji. U tom smislu, teško možemo govoriti o rekonstrukciji, već prije svega o kreiranju dodatnog prostora za političke kadrove koji će u pojedinim sektorima radije doprinjeti usporavanju tog procesa, nego njegovom ubrzavanju.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Protiv smo uvođenja dva minimalca

Objavljeno prije

na

Objavio:

USSCG zahtijeva zadržavanje jedinstvene minimalne zarade i odustajanje od koncepta dvije minimalne zarade u zavisnosti od školske spreme

 

 

MONITOR: Premijer kaže da je bilo dogovora sa socijalnim partnerima oko nove fiskalne strategije. Kako su tekli ti pregovori i da li ste dali saglasnost za ovaj program?

KEKOVIĆ: Kako smo ranije obavijestili javnost, Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), u svojstvu socijalnog partnera, nije dala saglasnost na model koji preferira Vlada za realizaciju Programa Evropa sad 2 (ES2). Naime, na sastanku Izvršnog odbora USSCG sa predsjednikom Vlade i njegovim saradnicima, održanom dan prije objave Nacrta fiskalne strategije, saopštili smo Vladi da USSCG u potpunosti podržava napore Vlade da kroz ES2 poveća minimalnu zaradu na 700 eura, a prosječnu zaradu na 1.000 eura. Istovremeno, saopštili smo Vladi da je jedinstven stav IO USSCG da ne podržavamo da se Program ES2 realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje, kao ni uvođenje  dvije minimalne zarade.

USSCG je dijalog i pregovore na ovu temu predviđala kao kontinuirani proces koji će dovesti do dokumenta koji bi bio produkt konsenzusa socijalnih partnera i Vlade. U praksi smo, međutim, imali ukupno tri sastanka na kojima smo informisani, načelno, o dokumentu koji je već kreiran i u vezi sa kojim, očito, nije bilo prostora za pregovore, već samo za iznošenje predloga koji nijesu (usljed nedostatka vremena) ni bili razmatrani. Stoga će USSCG, kako smo to najavili predsjedniku Vlade na poslednjem sastanku, kroz proces Javne rasprave nastaviti da se zalaže za model koji preferira.

MONITOR: O kakvom modelu je riječ? 

KEKOVIĆ: Ključna razlika ogleda se u našem nastojanju da se povećanje minimalne zarade, pa i prosječne zarade, ne postiže na uštrb sredstava po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Stoga naš model (zasnovan na proklamovanom konceptu ES2 da će svi zaposleni dobiti 25 odsto uvečanje zarade) ne podrazumijeva ukidanje dijela dopinosa za PIO. Time se garantuje održivost Budžeta Fonda PIO, stabilnost penzionog sisitema što, u perspektivi, stvara prostor njegove potpune održivosti na bazi doprinosa (posebno u svijetlu očekivanog povećanja osnovice na koju se obračunava stopa doprinosa).

Razlika u modelima se, nadalje, ogleda u tome što USSCG predlaže da do povećanja (svih) zarada u prosjeku 25 odsto dođe na način što će socijalni partneri, uključujući i Vladu, pristupiti izmjeni Opšteg kolektivnog ugovora koji definiše elemente osnovne zarade i tim izmjenama predvidjeti povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 120 eura (bruto) i povećanje koeficijenta složenosti poslova po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja (školske spreme). Osim što je ovo jedini, logičan i razuman put za povećanje zarada, to je i nužan kako bi se zarade u realnom sektoru približile zaradama u javnom sektoru što je, kako smo shvatili Program ES2, trebalo da bude zajednički cilj.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

JOSIP JURATOVIĆ, ŠEF ODBORA BUNDESTAGA ZA SARADNJU SA ZAPADNIM BALKANOM: I EU mora promijeniti  pristup Zapadnom Balkanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manipulaciji nacionalizmom. Regionalno umrežene demokrate jedini na demokratskim principima, istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU. Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU,  ne zbog EU nego radi sebe. To može uspjeti samo ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU

 

 

MONITOR: U jednom skorašnjem intervjuu, primijetili ste da je, izgleda, pitanje nacionalnog identiteta u Crnoj Gori važnije od uslova u kojima građani/ke žive. Tada ste rekli da su kompromis i dijalog metod, ali i da su potrebne „istinske demokrate“ za prave promjene. Za Vas česti izbori nisu rješenje. Jeste li, u nečemu. u međuvremenu, promijenili mišljenje?

JURATOVIĆ:  Ja sam i dalje tog mišljenja jer sam svjestan činjenice da u svim strukturama Crne Gore, političkim strankama i institucijama, manje-više postoje istinske demokrate. Kojima je cilj služiti narodu koji ih je tamo postavio a ne ličnim interesima i političkim ideologijama. Upravo ti ljudi su neophodni za budućnost Crne Gore koji su spremni na demokratski način tražiti dijalogom i kompromisom rješenja za dobrobit svih građana. Oni se takodjer moraju umrežiti sa svim demokratama  u regiji zapadnog Balkana kako bi lakše krenuli putem EU. Osim toga, mišljenja sam da i EU mora konačno mijenjati svoj pristup prema zapadnom Balkanu, i kroz Višegrad II raditi na tome da se zapadni Balkan konačno osposobi tako da se u dogledno vrijeme poštivajući medjusobni suverenitet u bloku uključi u EU. Dakle, dosadašnji regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manupulaciji nacionalizmom . Samo  regionalno umrežene demokrate,  na demokratskim principima,  istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU.

MONITOR: Crnogorski premijer Milojko Spajić je, pred očekivanje IBAR-a, boravio u aprilu Berlinu i više puta u Briselu. Kancelar Olaf Šolc je, prilikom susreta sa Spajićem, izjavio da je Crna Gora sljedeća država Zapadnog Balkana koja će ući u EU. Može li se iz toga izvesti poseban podstrek koji Njemačka daje Crnoj Gori i ako on postoji – koliko je važan za crnogorski skoriji prijem u EU?

JURATOVIĆ: Činjenica je, da je Crna Gora u svojim pretpristupnim procesima najdalje došla po pitanju pristupa EU. Nažalost je u posljednjih par godina stagnirala ali je još uvijek najbliže cilju. Toga je i EU poprilično svjesna pa se odlučila intenzivnije pomagati Crnu Goru na njenom putu u EU.

MONITOR: I predsjednik Savjeta EU, Šarl Mišel, pomenuo je 2028. kao godinu mogućeg prijema Crne Gore u EU. S tim u vezi, koliko će biti važno djelovanje „IBAR zakona“ odnosno tzv. pravne države, kao kriterijum za prijem?

JURATOVIĆ: Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU i to ne zbog EU nego radi sebe, a to može  uspjeti ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU. Akcionizmi poput  Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, te nacionalno i ideološko prepucavanje samo otežavaju taj proces pristupa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo