Povežite se sa nama

Izdvojeno

HRONOLOGIJA PROPADANJA: SLUČAJ OBOD CETINJE: Duboko zamrzavanje

Objavljeno prije

na

,,Da Oboda nema, gradili bismo novi”, poručio je 1996. godine na  Cetinju tadašnji premijer Milo Đukanović. Novi još nije izgrađen, a stari je uništen i opljačkan, tvrde bivši radnici ovog preduzeća. Godinama navode da su brojni poslovni prostori po Jugoslaviji prodavani i poklanjani, kao i zemljište i placevi. Bezuspješno su više puta apelovali na vrhovnog državnog tužioca da to istraži

 

Skupština prijestonice Cetinje je prije mjesec dana usvojila odluku o kupovini dijela imovine Elektroindustrije Obod u stečaju. Kupovina je  predviđena programom razvoja prijestonice za 2019. godinu, a procijenjena vrijednost imovine je 2,5 miliona eura. Prijestonica Cetinje je u novembru prošle godine, bila jedina koja je dostavila ponudu za kupovinu Oboda.

Do sada je zabilježeno blizu 30 bezuspješnih pokušaja prodaje nekadašnjeg giganta, koji je bio motor privrednog razvoja grada pod Lovćenom. Poput Cetinja, u doba tranzicije, Obod je zamrznut da čeka da upali bar jedan od velikih planova koji za ovu kompaniju imaju vlasti.

Dok se planovi ne ispune, stanje je katastrofalno. Lokacija nekadašnjeg Oboda je toliko zapuštena da su prije godinu dana aktivisti cetinjskog odbora Socijaldemokratske partije morali da čiste prostor oko spomenika Petra Sinanovića Nagiba, osnivača Oboda.

Sinanović, vizionar i pionir industrije u Crnoj Gori, osnovao je Obod 23. februara 1953. godine. Fabrika je prvobitno proizvodila sapune, paste za cipele, dok je kasnije uvedena i proizvodnja fluoroscentnih svjetiljki, zatim frižidera i kombinovanih hladnjaka. Obod uskoro postaje najpoznatiji po frižiderima,  koji su se prodavali u svim krajevima Jugoslavije, u 12 evropskih zemalja i u Americi. Frižideri sa Cetinja su kvalitetom nadživjeli fabriku, pa nije rijetko da i danas rade, sa 50 godina staža.  Nakon prve decenije rada fabrike, planirana proizvodnja u 1963. iznosila je 30.000 frižidera, čak 50% više nego 1962.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. MAJA

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

FOKUS

MUZEJI I GALERIJE PRIREDILI KAPITALNI SKANDAL: Falsifikati na izložbi Dada Đurića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ćerka Dada Đurića Amarante Szidon tvrdi da su na podgoričkoj izložbi ovog slikarskog velikana prezentovani i falsifikati. Iz Muzeja i galerija to osporavaju, dok galeristi i slikari tvrde da su lažnjaci postali uobičajena stvar

 

Jezivi lažnjak, tako je neke od radova koji su prezentovani na izložbi jednog od najznačajnijih slikara 20. vijeka Miodraga Dada Đurića, prokomentarisala njegova ćerka Amarante Szidon.

Izložba Đurićevih radova otvorena je u JU Muzeji i galerije u Podgorici, sredinom protekle sedmice. Szidon u pismu koje je uputila Muzejima i galerijama, Ministarstvu kulture i na adrese više pojedinaca, a u koje je Monitor/CIN CG imao uvid, upozorava na brojne falsifikate slika na izložbi, koji su predstavljeni u katalogu koji prati izložbu. Ona od Muzeja i galerija traži da se više od deset radova ukloni sa izložbe i kataloga. Posebno insistira na radovima – na dva kolaža iz 1996. godine, koji su u katalogu prezentovani na stranicama 26 i 27.

Szidon, koja navodi da je testamentom ovlašćena da se brine o slikarevoj ostavštini, tvrdi da je katalog izložbe na kome je uočila problematične radove na uvid dobila samo dan prije otvaranja.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOGOVORENO POVEĆANJE MINIMALNE ZARADE: Ni za tri obroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi su spremni da tvrde kako je glavni krivac za vladinu brzopoteznu odluku da poveća minimalnu zaradu pokret Odupri se. Odnosno, strah vlasti od aktuelnih protesta protiv korupcije, lopovluka i laži

 

Neki su se obradovali. Unija poslodavaca (UPCG) i dva reprezentativna sidnikata (USSCG i SSCG) prihvatili su predlog Vlade da se minimalna zarada od jula poveća sa 193 na 222 eura. Istovremeno, za dva procentna poena biće smanjeni doprinosi za zdravstveno osiguranje koji su se u državni budžet uplaćivali sa računa poslodavaca (sa 4,3 na 2,3 odsto bruto zarada).

Nije mala stvar kada saznate da ćete za dva ili tri mjeseca biti u prilici da kući donesete platu uvećanu za nekih 15 odsto. Makar ta zarada još  bila znatno manja (za 48 eura) od mjesečnog minimuma koji je, prema zvaničnoj računici Monstata, prosječnoj četvoročlanoj porodici neophodan da bi se prehranila. U tih 270 eura mjesečne „minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića“ nijesu uračunati troškovi stanovanja, telefonski računi ili gorivo za automobil. Uključimo li i njih, onda se crnogorski minimum minimuma penje na  645 eura.  Za mnoge nedostižnih.

Ipak, zadovoljstvo zbog povećanja minimalne zarade trebalo bi pomnožiti  sa nekih 17,5 hiljada. Toliko je žena i muškaraca koji su, prema prošlogodišnjim podacima Poreske uprave, zvanično primali minimalnu zaradu od 193 eura. Nema podataka o broju zaposlenih koji primaju platu u rasponu od 193 do 222 eura i koji će, nakon najavljenog povećanja, biti u plusu. Zato se zna da neto platu manju od 250 eura prima još približno 60 hiljada zaposlenih. Uglavnom u privatnim preduzećima. Među njima je, ipak, i 4,5 hiljada zaposlenih u javnom sektoru: državna i opštinska administracija, komunalna preduzeća…

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DODJELA DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA KOMPANIJI UNIPROM, MIJENJA RAČUNICU O PRODAJI KAP-A: Milioni kvadrata na poklon

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na pitanje CIN-CG, o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor. Bez odjeka tužilaštva su i ranije prijave MANS-a, zahtjevi Foruma 2010 i izvještaji opštinske komisije

 

Bez objašnjenja o motivima i javnom interesu, pozivajući se samo na propise koji to omogućuju, Vlada Crne Gore je nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasniku Kombinata aluminijuma u Podgorici, praktično poklonila 2,65 miliona metara kvadratnih čija se vrijednost, s obzirom na nedavne transakcije na lokacijama u blizini, može mjeriti i stotinama miliona eura.

Štura pozivanja na paragrafe, nijesu bacila mnogo svjetla na odluku, koja podsjeća na nastavak politike, kada su u KAP, kao u rupu bez dna, vlasti usule više od 300 miliona eura nezaštićenih garancija i nepovratne državne pomoći, a tadašnji ruski partner Oleg Deripaska, je prema tvrdnjama čelnika Socijaldemokratske partije Crne Gore, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista, kroz razne mehanizme isisao bar još pola milijarde.

Prodaja onoga što je ostalo od KAP-a, koji je u međuvremenu utonuo u stečaj, kompaniji Veselina Pejovića početkom 2014, nakon šest godina tako dobija novu kalkulaciju. Uniprom je za kompaniju koja je bila samo korisnik zemljišta platio 25,7 miliona eura u četiri rate. Vrijednost  zemljišta, čiji je vlasnik sada postao, je prema najnižim procjenama 20 miliona eura. S obzirom na to da je Glavni grad susjedne parcele u sklopu Industrijske zone, na kojima su logistički centri kompanija Voli i Tehnomax, prodavao po 100 eura za kvadrat, potencijalna vrijednost je više stotina miliona.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo