DRUŠTVO
Ima neka narko veza
Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Da li je hvatanje istaknutog pripadnika zemunskog klana Sretka Kalinića u Zagrebu glavobolja više za kontroverznog pljevaljskog poslovnog čovjeka Darka Šarića, ali i ljude iz crnogorske tajne službe i politike? Policije Hrvatske i Srbije i isputuju Kalinića koji se nalazi u zagrebačkoj bolnici pošto ga je u utorak poslije podne teško ranio Miloš Simović, donedavni prijatelj i još jedan pripadnik klana koji je 2003. ubio u Beogradu premijera Srbije Zorana Đinđića. Osoba koja se predstavila kao Miloš Simović je uhapšena u četvrtak rano ujutro na granici Hrvatske i Srbije, objavili su beogradski mediji.
ZEMUNCI U ZAGREBU: Sretko Kalinić je, prema informacijama hrvatske policije, sarađivao sa Draganom Tošićem, saradnikom Darka Šarića, koji je prije dvije nedjelje uhapšen u Sloveniji. Nezvanično, bio je i u kontaktu sa Cvetkom Simićem (44), koji je na svirep način ubijen u martu u Zagrebu. Navodno su Kalinić i Simić zajedno išli u Sloveniju i to neposredno prije ubistva potonjeg. Simićev zapaljeni mercedes je tada pronađen nedaleko od mjesta gdje je ranjen Kalinić.
Direktor policije Milorad Veljović izjavio je za beogradske medije da se obračun zemunaca u Zagrebu može vezati i sa nedavnim ubistvom Simića. ,,Ovo je jedna šira priča, šira akcija koja će vjerovatno rezultirati i novim hapšenjima. Nisam siguran da ova priča ne dotiče i Šarićev klan,” rekao je direktor Veljović.
Beogradski tabloid Alo! je pozivajući se na MUP Hrvatske, objavio da je Kalinić otkrio gdje se nalaze drugi članovi odbjeglog zemunskog klana i kralj kokaina Darko Šarić.
Poznati kriminolog Dobrivoje Radovanović izjavio je da pokušaj ubistva Kalinića u Zagrebu pokazuje i da je došlo do pucanja međusobnih odnosa između ljudi u okviru jedne kriminalne grupe. To će dovesti do toga da oni koji su u bjekstvu budu brzo otkriveni, kazao je u utorak iskusni stručnjak.
PLJEVLJACI I ZEMUNCI: „Da li su odbjegli zemunci zaista u vezi sa Darkom Šarićem zaista ne znam, ali bi bilo prirodno da jesu. Jedan klan kao zemunski, koji je bio dominantan u trgovini narkoticima, mora po prirodi stvari da bude povezan sa ljudima koji su ih naslijedili. Nije isključeno da su bili zastupnici klana Šarić na području Hrvatske, Slovenije ili okolnih zemalja, a to će se tek vidjeti”, kazao je Radovanović.
Kalinić je, bio u bjekstvu od ubistva premijera Đinđića. Za taj zločin osuđen je na 30 godina, dok je u postupku protiv članova zemunskog klana osuđen na 40 godina zatvora.
Poznat je kao glavni ubica zemunskog klana. Njegov stil ubijanja bili su rafali iz kalašnjikova kroz otvoren prozor „audija smrti”. Na taj način ubio je čak osam ljudi. Neki članovi klana svjedočili su da je, pored ostalih žrtava, Kalinić ubio i Zorana Davidovića Ćandu, Radoslava Trlajića, zvanog Bata Trlaja i Mirka Tomića Bosanca.
Specijalne policijske snage MUP Hrvatske od preksinoć obezbjeđuju bolnicu u kojoj leži jedan od osuđenih za ubistvo premijera Zorana Đinđića, jer se preko doušnika došlo do informacija da Kalinić ne smije preživjeti zato što posjeduje važne informacije koje bi dovele do otkrivanja i hapšenja cjelokupne balkanske mafije.
ZADRANIN I EKSTRADICIJA: Kalinić je inače rođen u Zadru, pored srpskog ima i hrvatsko državljanstvo, što je prepreka za njegovo izručenje Srbiji, jer važeća odredba Ustava Hrvatske zabranjuje ekstradiciju domaćih državljana. Ova odredba bi trebalo da bude promjenjena do ljeta.
Miloš Simović, koji je takođe bio u bjekstvu od atentata na Đinđića, važi za člana najužeg jezgra zemunskog klana i jednog od najpovjerljivijih vođa te kriminalne bande. Simovićeva uloga u atentatu na premijera bila je da kontaktira sa Branislavom Bezarevićem, radnikom srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA), koji je za novac dostavljao podatke o kretanju Đinđića. Simović osuđen je na 40 godina zatvora pored ostalog, i zbog ubistva Novosađanina Branislava Lainovića, zvanog Dugi, kao i zbog ubistva Nenada Batoćanina i Željka Škrbe.
Simovićev mlađi brat Aleksandar je već u beogradskom zatvoru pošto je za ubistvo Đinđića osuđen na 35 godina robije.
Sretko Kalinić, po lažnim ispravama u Hrvatskoj Lazar Kostić (1976), priznao je hrvatskim isljednicima da je 2002. na autoputu na Novom Beogradu ubio Sredoja Šljukića Šljuku (30), šefa zvezdarskog klana, i njegovog brata Zorana. Kalinić je dalje kazao i da je Aleksandar Simović, brat Miloša Simovića, brutalno mučio i ubio bivšeg policajca Zorana Vukojevića 2006, zaštićenog svjedoka u procesu za ubistvo premijera Đinđića, objavio je zagrebački dnevnik Jutarnji list.
Kao razlog obračuna sa Simovićem na zagrebačkom jezeru, poslije koga je uhapšen, Kalinić je naveo ,,lične razloge”.
SLOVENAČKE VEZE: Policija je takođe utvrdila da je Kalinić alias Lazar Kostić pod lažnim imenom prelazio granice i skrivao se povremeno u Bosni i Hercegovini. U Sloveniji je bio na sastanku s Tošićem, označenog kao vođa slovenačkog ogranka narkokartela Darka Šarića, ,,preduzetnika iz Pljevalja”. Poslije propasti čuvene isporuke više od dvije tone kokaina iz Urugvaja, oktobra 2009, za balkansko tržište šefovi ovdašnjih narko-kartela, na sastancima u Zagrebu i Beogradu sastavili su liste za likvidacije ljudi za koje su smatrali da bi mogli imati veze sa zapljenom te pošiljke.
Tabloid Alo! pak ekskluzivno saznaje, da su srpske bezbjednosne službe došle i do saznanja da su Kalinić, Miloš Simović i još jedan odbjegli član zemunskog klana Vladimir Milisavljević Budala kontrolisali trgovinu drogom u regionu pod patronatom odbjeglog kralja kokaina Darka Šarića. Oni su hladnokrvno „čistili” sve Šarićeve suparnike koji bi mu se našli na putu, piše list iz sastava švajcarske medijske kuće Ringijer.
Srpski mediji prenose i navodne operativne podatke da su se odbjegli zemunci nalaze pod zaštitom crnogorske tajne policije, a srpska policija ima, navodno, saznanja da je najpoznatiji Pljevljak lociran u Baru.
Da zemunci i poslije ubistva premijera Đinđića ostanu u svijetu kriminala, omogućio im je sada najtraženiji bjegunac Darko Šarić. Vjeruje se da je upravo on finansirao njihove galantne živote, a oni mu uzvraćali „čišćenjem” ljudi koji su stali na put velikim kontigentima droge švercovane iz Južne Amerike u Evropu.
Hrvatska policija, kako saznaju mediji u Hrvatskoj, je pronašla stanove u Zagrebu u kojima su se uspješno skrivali Miloš Simović, Vladimir Milisavljević Budala, Ninoslav Kostadinović, Milan Jurišić, ali i Darko Šarić.
CRNOGORSKA TAJNA SLUŽBA: Dvojica srpskih policijskih istražitelja, dobrih poznavalaca kriminalnog miljea, otputovali su u Hrvatsku kako bi se uključili u tim koji će istraživati neriješena ubistva, pokušaje ubistava i ostale zločine s kojima se povezuju pripadnici srpskog podzemlja i Darko Šarić.
U bjekstvu su još zemunci Vladimir Milisavljević Budala, Ninoslav Konstantinović i Milan Jurišić.
,,Srpska policija je krajem januara imala informacije da se Kalinić i Simović kriju u Hrvatskoj. Pretpostavljamo da se od tada nalaze tamo, mada su u posljednjih sedam godina često menjali prebivalište. Podaci iz kriminogenih grupa, koji su dolazili do policije, ukazivali su na to da su boravili u Crnoj Gori, Bosni, Sloveniji, Bugarskoj… U Zagrebu su živeli sa falsifikovanim dokumentima, uredno, bez skretanja pažnje na sebe,” kazao je izvor beogradskog dnevnika Blic.
Falsifikovana hrvatska dokumenta ukazuju da su njih dvojica imali dobre veze sa lokalnim kriminalnim grupama.
Zemunci su svuda, pa i u Hrvatskoj sarađivali sa lokalnim mafijašima. Ti kontakti ostvareni su uz „pokroviteljstvo” crnogorske tajne policije, koja je zemunce indirektno štitila još od ubistva premijera Đinđića,” kazao je izvor Blica.
MOĆEVAC: Potvrda toga dobijena je 2007. godine kada su ih snimile sigurnosne kamere u jednom tunelu u blizini Podgorice. Neposredno prije toga, viđeni su na Budvanskom festivalu kako opušteno đuskaju na platou ispred Starog grada u Budvi.
Srpska policija tražila je svojevremeno od svojih crnogorskih kolega da provjere informacije srpskih obavještajnih službi da se Sretko Kalinić jednog ljeta krio u Baošićima. Poslije određenog vremena u MUP Srbije stigao je odgovor da je crnogorska policija utvrdila da je Kalinić bio u Baošićima, ali da je pobjegao iz ovog mjesta prije nego što je policija pokušala da ga uhapsi.
Blic saznaje u MUP Srbije, u posljednje vrijeme nisu postojali tačni podaci o kretanju odbjeglih zemunaca. Jedino što se zna jeste da se kreću u zemljama regiona.
,,Oni su kriminalci kalibra kakvog nema u Bugarskoj, Italiji, Bosni, gdje se sve skrivaju. Zbog toga ih tamošnje mafije i angažuju kao profesionalne plaćene ubice, što su radili u klanu koji je vodio Dušan Spasojević”, kazao je jedan sagovornik tablida Alo.
Šarića je uspio u ,,biznisu” jer je oko sebe okupio ljude od povjerenja – svoje prijatelje. Najprije drugare iz pljevaljskog naselja Moćevac, gdje je odrastao. A potom zemunce. Tako je nastala najmoćnija organizacija u ovom dijelu Balkana. Potpomognuta vezama u visokoj politici. Te veze u crnogorskom vrhu moglo bi da razotkrije pravosuđe Hrvatske i Srbije.
Šarić i misteriozna of šor
Kriminalna grupa kralja kokaina Darka Šarića imala je razgranatu mrežu u Hrvatskoj, tvrdi tamošnji nedjeljnik Nacional. Osim neslužbenih potvrda iz vrha hrvatske policije, na takav zaključak upućuju neki detalji iz velike akcije hapšenja članova Šarićeve mreže u Sloveniji, u kojoj je uhapšeno 17 osoba.
Krakovi Šarićeve kriminalne hobotnice vidljivi su i kroz uvid u samo jednu misterioznu off shore firmu, Fajnenšel ejndžels LLC (Financial Angels LL), registrovanu 2006. u američkoj saveznoj državi Delavare. Preko te firme, za koju se sumnja da je bila pod Šarićevom kontrolom, sprovodile su se sumnjive transakcije na području cijele bivše Jugoslavije: u Srbiji i Crnoj Gori kupovano je učešće u preduzećima i sticane nekretnine, a u Sloveniji je putem nje otkupljen dug nekadašnjeg slovenskog giganta Slovenijalesa prema bivšoj Jugobanci.
Ime Fajnenšel ejndžels LLC, nije nepoznato ni u Hrvatskoj. Postoje sumnje da su putem nje bivši direktori hrvatskih i srbijanskih željeznica, Davorin Kobak i Milanko Šarančić namjeravali da iz državnih preduzeća, preko otkupa njihovih dugova, sklone oko 20 miliona eura.
Plan je bio da se dio novca prebaci na račun Fajnenšel ejndžels LLC, čiji je vlasnik tada bio Municipijum S, a zastupnik Slobodan Resimić, zvani Sloba Talijan. Resimić je, po pisanju slovenačke štampe, glavni Šarićev čovjek za poslove u toj državi.
Afera oko otkupa dugova izbila februara 2009. i navodno je zbog nje, smijenjen je direktor preduzeća Hrvatske željeznice Kobak, dok je
Šaranči ovih dana uhapšen u Beogradu pod sumnjom da je zloupotrebama prilikom nabavke dizel lokomotiva od slovenačkih Željeznica i motornih vozila od švedske firme SwedeRail oštetio Željeznice i Srbiju za više od 1.240.000 eura. Slučajnost ili ne, Šarančić je rodom iz Pljevalja, odakle je i Darko Šarić.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
CRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija
Objavljeno prije
3 danana
28 Novembra, 2025
Još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida. U toku prethodnih pet godina, od 2020. do 2024., u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak
Prije nekoliko noći mladi Podgoričanin Petar Ivanović spasio je tridesetosmogodišnju ženu iz nabujale Morače. Ivanović, inače profesionalni spasilac, s razlogom je dobio salve javnih pohvala i odlikovanje za hrabrost. Čelnici Glavnog grada obećali su da će mu obezbijediti posao. No još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida u Crnoj Gori.
Zahvaljujući Ivanoviću, jedna osoba je dobila drugu šansu. No, ne govori se o tome da mnogi prije nje u tome nisu uspjeli. Neki su na posljednje putovanje odveli sa sobom i bespomoćnu djecu. Od 1. januara do 1. septembra, u Crnoj Gori su registrovana 52 slučajeva samoubistva, od kojih u Podgorici deset, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine registrovana su 83 samoubistva. U 2022. godini registrovano je 121 samoubistvo, a u 2023. godini – 108.
Prema podacima SZO, između 2000. i 2021. godine, stopa samoubistava na globalnom nivou smanjena je za 35 odsto. Prema podacima iste organizacije od prije pet godina, Crna Gora je po broju žrtava suicida na 100.000 stanovnika bila na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi. U toku prethodnih pet godina (2020. do 2024), u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak.
Monitor je i ranije pisao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo, te da su oskudni pomaci kada je u pitanju prevencija suicida. Stručnjaci odavno upozoravaju da ovaj problem ne spada u prioritete nadležnih te da se sistem prevencije oslanja isključivo na rad specijalizovanih zdravstvenih službi koje se bave mentalnim zdravljem.
„Visoka stopa samoubistva opstaje dugi niz godina, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Osim povremenog alarma medija, stručna i laička javnost ostaje popriličnom nijema, tako da adekvatna pažnja izostaje“, upozoravala je za naš list Maida Burdžović, specijalistkinja psihijatrije.
„Postoji toliko različitih motiva zbog kojih se samoubistvo dešava, da svako pojedinačno zahtijeva posebnu analizu. I dalje problem bolesti zavisnost zauzima najveći procenat“, objašnjava psihijatrica Burdžović. Naglašava da stručna pomoć i otvoren pristup porodice, daju najbolje rezultate. „Osjećaj stida, predrasude, neznanje i dalje su jako rasprostranjeni. Zbog toga se mali broj ljudi obraća za pomoć, osim urgentnog rješavanja kod pokušaja samoubistva“, upozorava.
Struka smatra da samoubistvo nije volja za smrću, već poziv za pomoć. Najvažniji korak kod prevencije je razgovor – sa prijateljima, porodicom, stručnjacima, neznancem voljnim da pomogne.
“Suicid je dramatična posljedica određenih problema sa mentalnim zdravljem”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ističu da više od milijardu ljudi u svijetu pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije. U najnovijem izvještaju SZO ističe se da je “suicid četvrti vodeći uzrok smrti mladih, u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja”.
“Samoubistvo predstavlja svaki stoti slučaj smrti u svijetu, a u 2021. godini odnijelo je živote oko 727.000 ljudi”, podaci su koje je na konferenciji za novinare, 2. septembra 2025. godine, iznijela šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje SZO Devora Kestel.
U Crnoj Gori ostvaren je vrlo loš napredak u postizanju jednog od Ciljeva održivog razvoja UN, usvojenih 2015. godine, o smanjenju stope samoubistava u svijetu do 2030. Evropski parlament je krajem 2023. godine usvojio Rezoluciju o mentalnom zdravlju, čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i zdravstvenog osoblja, te smanjenje broja samoubistava za trećinu, do 2030. godine.
Crnogorska spisateljica Milojka Perović se pita gdje je Crna Gora kao buduća članica EU. Smatra da javni zdravstveni sistem kao cjelina ne samo da je siromašan i oskudan u kadrovima, nego je tako loše organizovan, da i sam, djelimično, doprinosi povećanju broja mentalnih pacijenata.
„Ako cijeli život živimo u stresnim i turbulentnim vremenima, ako su stope siromaštva, nezaposlenosti, porodičnog nasilja, kriminala, alkoholizma, narkomanije…, u stalnom porastu, ne može se govoriti o smanjenju broja samoubistava u Crnoj Gori. Akcenat je na mentalnom zdravlju, ali žrtve samoubistava nijesu samo mentalno oboljeli građani. Samoubistvu su sklone žrtve nasilja i porodičnog nasilja, napušteni starci i starice, samci, ljudi izopšteni iz društvene zajednice, srodnici nakon tragičnog događaja u porodici, pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, pacijenti sa izrazito bolnim tjelesnim oboljenjima… i mnogi drugi“, navodi ona u jednoj od svojih kolumni.
U Crnoj Gori za psihološku podršku građanima služi besplatna telefonska linija 1555. Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u nadležnom Ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške. To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima. Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.
“Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo”, upozorila je nedavno psihološkinja Nikočević.
Ne manje važno bilo bi i da predstavnici vlasti, osim fotografisanja sa herojima, makar otvore temu suicida i zabrinjavajuće statistike u Crnoj Gori.
Ivanović: Uradio sma ono što bi svako trebao
Mladi heroj Petar Ivanović kaže da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje. Ivanović je, kako se navodi u saopštenju Glavnog grada, zahvalio na pozivu i ukazanoj časti, navodeći da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
POLITIČKA CIJENA HRAMA SVETOG MARKA U BUDVI: Hoće li milionska donacija SPC izazvati raspad koalicije na vlasti
Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Novembra, 2025
Da li će sporazum predsjednika budvanske opštine Nikole Jovanovića sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom biti račun bez krčmara, pokazaće glasanje o budžetu opštine za narednu 2026. godinu, u kojem se na strani rashoda mora naći stavka o donaciji od milion eura
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović i Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije potpisali su 11. novembra Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka u Budvi. Iznenadni sastanak upriličen je u prostorijama Cetinjskog manastira, sa kojeg je medijima upućeno kratko saopštenje.
“Budući hram biće mjesto duhovnog sabiranja, kulturnog stvaranja i zajedničkog okupljanja, što ga čini projektom od šireg društvenog značaja. Sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodijeli donaciju u iznosu od 1.000.000 eura, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu”, navedeno je u saopštenju.
Vijest sa Cetinja o milionskoj donaciji iz gradske kase izazvala je veliku pozornost u javnosti ali i (ne)očekivano mlaku reakciju političkih partija koje prave koaliciju na vlasti u ovom primorskom gradu. Posebno Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, čiji su oštri stavovi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori i o samom Mitropolitu Joanikiju dobro poznati.
Predsjednik Jovanović je , po svemu sudeći, samoinicijativno djelovao. Bez prethodnog dogovora sa koalicionim partnerima, bez obezbjeđenja šire podrške za ovako značajan projekat i izdvajanje veće sume budžetskih sredstava na ime pomoći u izgradnji hrama.
Jovanović je tako još jednom demonstrirao apsolutnu moć koju ima u turističkoj prijestonici. Slobodu da sklapa razne dogovore o kupovini nekretnina, da obećava milionske donacije ne samo za hram već i za druge skupe projekte, da ne polaže račune nikome. Pogotovu ne koalicionim partnerima, Evropskom savezu, GP URA ili DPS-u, jer procjenjuje da niko od njih nije spreman da napusti zauzete pozicije u vlasti zbog bilo koje njegove akcije.
Da li će sporazum Jovanovića sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom biti račun bez krčmara, pokazaće glasanje o budžetu opštine za narednu 2026. godinu, u kojem se na strani rashoda mora naći stavka o donaciji od milion eura.
Vladajuća koalicija u Budvi ima 19 od ukupno 33 odbornička mjesta u lokalnom parlamentu. Okosnicu vlasti čini savez devet odbornika Jovanovićeve političke grupacije Budva naš grad, dva odbornika Evropskog saveza i jedan odbornik GP URA. Većinska podrška obezbijeđena je glasovima 7 odbornika DPS-a. Iako je prilikom konstituisanja vlasti DPS svoju podršku Jovanoviću nazvao – projektna podrška, ona je ubrzo prerasla u aktivno učešće u vlasti. Oko 50 odsto mjesta po dubini u lokalnoj upravi u Budvi, sa ključnim funkcijama u najbogatijim gradskim preduzećima, javnim ustanovama i sekretarijatima, preuzela je Demokratska partija socijalista.
DPS je najviše profitirao od podrške Nikoli Jovanoviću. Iz duboke opozicije u kojoj je partija tavorila punih devet godina, ona danas direktno i indirektno diktira pravila igre u lokalnoj upravi u Budvi. Da im se ne napuštaju te blagodeti može se naslutiti po nemuštom reagovanju na najavu izgradnje hrama Svetog Marka i obećane značajne finansijske podrške.
“DPS Budve nema ništa protiv bilo koje vjerske zajednice i zalaže se za ravnopravan odnos svih vjerskih organizacija u gradu, ali smo protiv svakog oblika uplitanja vjerskih organizacija u politički život grada i države…Kada je riječ o najavljenoj donaciji MCP iz budžeta Opštine Budva, konačan stav ćemo zauzeti tek nakon što bude poznat kompletan budžet za narednu godinu. Naš prioritet ostaje ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, sport, predškolske ustanove i infrastrukturne projekte od javnog interesa. Budva mora ostati grad jednakih šansi, međusobnog poštovanja i jasne odvojenosti crkve od politike”, kazao je Nikola Milović, nosilac liste DPS na prethodnim lokalnim izborima u Budvi, poslanik i odbornik u lokalnom parlamentu.
Priča oko hrama Svetog Marka prilično je uzdrmala Evropski savez u Budvi i njegovog lidera Petra Odžića, predsjednika lokalne Skupštine dovela u veoma nezgodnu situaciju.
Odžić je u novoj vlasti u Budvi prepoznat kao dio dvojca Jovanović-Odžić, dva ideološki suprotstavljena političara koji su našli zajednički jezik po pitanju formiranja vlasti u gradu, čije se prijateljstvo potvrđivalo u kafanama uz pjesme Baje Malog Knindže. Političko prijateljstvo na prvom je velikom ispitu povodom Sporazuma sa MCP.
Predsjednik budvanskog parlamenta poznat je po oštrim, pa i neprimjerenim komentarima na račun “crkve Srbije” kako je nazivao Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori i pojedinih crkvenih velikodostojnika. Ali, prihvatio je partnerstvo u vlasti sa partijom izrazito srpske orjentacije, grupom Budva naš grad, Nikole Jovanovića, dijelom nekadašnjeg Demokratskog fronta. Nakon izbora za čelnika parlamenta obećavao je kako će srušiti tu vlast ako se bude četnikovalo po Budvi.
Stranke okupljene u Evropskom savezu, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i Liberalna partija, kao dio lokalne vlasti, uzdržale su se od reakcija na Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka. Sve se svelo na uopštene fraze o prečim potrebama građana od gradnje crkava i hramova.
“Evropski savez ne podržava izdvajanje milionskih iznosa novca građana za potrebe bilo koje vjerske zajednice. Naš stav je da novac građana Budve treba da se ulaže u stvari od javnog interesa koje se tiču potreba svih građana Budve bez obzira na bilo kakvu njihovu pripadnost”.
U raspodjeli resora, Evropski savez je uzeo opštinski Sekretarijat za finansije, komercijalni objekat Akademija znanja i JU Narodna biblioteka, u kojima je doveo svoje rukovodeće kadrove.
Obećana značajna finansijska pomoć najbogatije primorske opštine u izgradnji najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu nije do sada ni malo uzdrmala lokalnu vlast.
Međutim, sjednica parlamenta na kojoj će se odbornici vlasti izjašnjavati o budžetu tek slijedi. Pitanje je može li ili ne može Jovanović računati na glasove dva odbornika ES, sedam odbornika DPS-a i jednog odbornika GP URA. Ukoliko se uzda u podršku odbornika opozicije, 9 glasova iz redova Nove srpske demokratije, do toga izgleda neće doći.
Odbornik NSD Nemanja Kuljača kazao je oni neće glasati za usvajanje budžeta, koji nije samo jedna stavka koja se odnosi na donaciju MCP, nego sve ono što vlast namjerava da radi u narednoj godini.
“Nova srpska demokratija je prva pokrenula i unijela u politički prostor ideju o izgradnji ovog hrama zajedno sa blagopočivšim mitropolitom Amfilohijem. Zahvaljujući angažovanju ministra Slavena Radunovića usvojen je urbanistički plan koji je postavio pravni i zakonski temelj da se uopšte može razgovarati o ovom pitanju”, kazao je Kuljača
Naveo je takođe da nisu upoznati sa sadržajem Sporazuma sa MCP i dok ne budu imali više detalja smatraće da je u pitanju jeftina politička manipulacija bez stvarne namjere da se hram izgradi.
Nemanja Kuljača poručuje da posao izgradnje hrama sada pripada vlasti i trojcu Jovanović-Milović-Odžić i da je njihova i obaveza da obezbijede podršku za projekat koji su najavili.
Branka PLAMENAC
Komentari
Tužilaštvo je predložilo da Apelacioni sud, budući da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojom će sve okrivljene oglasiti krivima u predmetu „državni udar”
Specijalno državno tužilaštvo i nakon njegovog reformisanja, nakon što su predmete bivših i suspendovanih tužilaca preuzele mlađe kolege, ostalo je kategorično pri stavu da se u Crnoj Gori u oktobru 2016.godine pripremao državni udar u režiji ruskih državljana Edurada Šišmakova i Vladimira Popova, a uz pomoć tadašnjih čelnika Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više grupa iz Srbije.
U tom se kontekstu sagledava i nedavna reakcija predsjednika parlamenta Andrije Mandića, kada se na plenumu obrušio na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića pozivajući ga da podnese ostavku. Mandić je optužio Markovića da instituciju koju vodi koristi za političke obračune i da često zloupotrebljava moć.
„Ustanite i recite: nisam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije. Ja sam očekivao da vi uradite nešto za Mila Đukanovića, Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Predraga Boškovića… Ne smijete ništa da progovorite, a ovamo se bavite mačkama“, kazao je Mandić, podsjetivši da je upravo on bio presudan u izboru Markovića na funkciju vrhovnog državnog tužioca, jer je, kako je rekao, poznavao njegovog oca i vjerovao da će i sin biti odlučan, hrabar i uporan poput njega. „Pogriješio sam“, dodao je.
Prošlog jula predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović je Mandića, njegovog vozača Mihaila Čađenovića, Milana Kneževića, ruske državljane i još nekoliko srpskih državljana oslobodilo optužbe da su pripremali “državni udar”. Zadnjih dana decembra, po žalbi SDT, biće održano nekoliko sjednica na kojima će biti razmatrano ono na šta su tužioci ukazali, ali i ono što tvrde nepravosnažno oslobođeni i njihovi advokati.
Tužilaštvo je predložilo da Apelacioni sud, budući da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojom će sve okrivljene oglasiti krivima u predmetu „državni udar”.
Specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić, u žalbi koju je u nastavcima objavljivao portal Libertas, analizirajući svaki dokaz u spisima predmeta, utvrdili su da je u pripremi pokušaja državnog udara na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine, postojalo nekoliko grupa i linija djelovanja, koje su slijedile kriminalni plan organizatora iz Rusije.
Posebno su analizirali postupanje svakog aktera, pa se tako jedan odnosi i na aktuelnog predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Specijalni tužioci tvrde da je dokazima utvrđeno da je jedan od bivših lidera Demokratskog fronta „prihvatio da postupa po uputstvima organizatora sa zadatkom da vrbuje druge osobe za članove kriminalne organizacije”, te da se njihove tvrdnje potvrđuju iz listinga komunikacija, ali i nalaza i mišljenja vještaka telekomunikacione struke.
Za tužioce je nejasan zaključak suda prilikom oslobađajuće presude da je “neprihvatljiv i kontradiktoran” dio iskaza svjedoka saradnika Saše Sinđelića, koji je tvrdio da je Mandić od početka bio uključen u operaciju “državni udar”.
“Potpuno je životno nerealno očekivati da organizator kriminalne organizacije, pa i u formatu kako njegovu izjavu interpretira sud, datu pred tužilaštvom Ruske Federacije, priznaje izvršenje krivičnog djela, da prizna kontakte i poznanstvo sa okrivljenima, pa i sa okrivljenim Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem”, pojašnjava se u žalbi.
SDT navodi da je Mandić od početka 2016. godine bio u komunikaciji sa Ananijem Nikićem, koga je zajedno sa okrivljenim vozačem DF-a Mihailom Čađenovićem početkom marta poslao u Beograd, kako bi tamo vrbovali svjedoka Slavka Nikića da postane član kriminalne organizacije koja je pripremala pokušaj državnog uadara na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Tužioci zaključuju da je Mandić davao uputstva Čađenoviću, te da je od njega dobijao povratne informacije o detaljima sastanaka.
„To proizilazi iz listinga komunikacija za brojeve telefona koje koriste okrivljeni Mandić Andrija i Čađenović Mihailo, te svjedok Nikić Slavko i Nikić Ananije, evidencije prelaska državne granice, iz kojih dokaza se utvrđuju činjenice o međusobnoj komunikaciji ovih lica, te posebno da je bio i sastanak između okrivljenih Čađenovića, Mandića i Nikić Ananija na beogradskom aerodromu, a nakon toga su se okrivljeni Čađenović i Nikić vratili za Crnu Goru. Mandić je u Podgoricu došao tek večernjim letom 5. marta 2016. godine”, piše u žalbi.
Tužilaštvo zaključuje da ove činjenice o rastanku na Aerodromu „Nikola Tesla” ukazuju na neodrživost odbrane okrivljenog Mandića, koji je tvrdio da ga je Čađenović na aerodromu sačekao kako bi ga vozio na sastanke koje je imao u Beogradu. Tužioci pominju i još jedan telefonski razgovor između Čađenovića i Mandića, a iz kojeg proizilazi da je Mandić odmah po ulasku u Crnu Goru krenuo da se ispred kuće vidi sa vozačem Čađenovićem.
„Sve ovo su činjenice koje ukazuju na međusobnu koordinisanost djelovanja okrivljenih Mandića i Čađenovića, te posebno da okrivljeni Čađenović o svemu obavještava Mandića”, navodi SDT.
Za specijalne tužioce je očigledno da je Mandić „ne samo vrbovao druga lica za pripadnike kriminalne organizacije”, već da je i prenosio uputstva i naredbe organizatora kriminalne organizacije i obezbjeđivao upotrebu službenih vozila radi prevoza članova organizacije na sastanke radi vrbovanja.
Specijalni tužioci analizirali su detaljno postupanje svih koju su bili obuhvaćeni optužnicom.
Na dan izbora, po nalogu tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, uhapšeni su pripadnici „šabačke grupe“. Pet mjeseci kasnije, petorica su sklopila sa tužilaštvom sporazume o priznanju krivice, koje je potvrdio tada i Viši sud u Podgorici. „To jasno upućuje na zaključak da sud kod njih nije utvrdio bilo kakve mane u dokazima“, navodi se u žalbi SDT.
Tužioci naglašavaju da su Šišmakov i Popov smislili i organizovali kriminalni plan kako bi spriječili pridruživanje Crne Gore NATO alijansi.Kako bi se pripremio pokušaj državnog udara, Šišmakov se prvi put sastao sa svjedokom saradnikom Sašom Sinđelićem, 27. septembra 2016. godine u Moskvi, gdje je srpski državljanin ušao van regularnih graničnih kontrola.Sinđelić se potom za manje od 24 sata vratio u Beograd.
Na sastanku, kako se navodi u žalbi, Šišmakov je pojasnio Sinđeliću da postoje dvije linije djelovanja – jedna preko lidera DF-a, a druga „kroz specijalce odnosno komandose“, koji su imali zadatak da na dan izbora uđu u Crnu Goru, a potom u kampu na Zlatici napadnu pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije. SDT navodi da je Šišmakov angažovao i Mirka Paja Velimirovića za nabavku 50 pušaka i druge interventne opreme, bodljikave žice … Agent ruskog GRU je od 1. oktobra 2016. godine, navodi SDT, boravio u Beogradu gdje se svakih dva – tri dana sastajao sa Sinđelićem na Kalemegdanu, području Smedereva.
Neke tajne susrete snimila je i srpska Bezbjednosno informativna agencija (BIA), ali tek nakon 13. oktobra kada je otkriveno da se sprema nasilje.
Tužioci smatraju da je odbrana Bratislava Dikića tokom istrage, i kasnije na glavnom poretresu, umnogome protivrječna. On je u više navrata mijenjao odbranu, od potpunog negiranja, pa do odbrane “da ne spori izvršenje radnji krivičnog djela”.SDT smatra da je Dikić mnogo prije oktobra 2016. godine postao član kriminalne organizacije i da je sa svjedokom saradnikom imao tri sastanaka u Nišu.
„Dikić je imao zadatak, navodi SDT, da izviđa teren oko Skupštine i zgrade Vlade Crne Gore. Tužilaštvo je predstavilo i dokaze prikupljene vještačenjem Dikićevog telefona, a tokom kojeg je utvrđeno da je bivši general srpske Žandarmerije izučavao proteste Demokratskog fronta ispred Skupštine Crne Gore tokom 2015. godine.
U ponovljenom postupku, presudom Višeg suda su prošle godine oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje terorističkog pokušaja nasilne promjene vlasti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru 2016. godina.
Presudom su oslobođeni i lideri tadašnjeg Demokratskog fronta, aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević, Mandićev vozač Mihailo Čađenović i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Krivica nije dokazana ni za sedam srpskih državljana Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića, koji su uhapšeni 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, zbog optužbi da im je bio zadatak da izazovu nerede ispred Skupštine.
Prvostepenom presudom, svi optuženi u predmetu „državni udar“ su u maju 2019. godine, odlukom vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne
-

DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Satovi unazad
Milena Perović
-

DUHANKESA / prije 4 dana
Trazimahov zakon pravednosti nepravde
Ferid Muhić
-

DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Đedovina
Milena Perović
-

ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Koncentraciona vlada ili vlada političkog centra ( II)
Milan Popović
-

DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
SPC, prva grana vlasti
Milena Perović
Novi broj

JUGOSLOVENSKI NARODI POSLIJE JUGOSLAVIJE: Bolje juče
DRŽAVA, VLAST I KREDITI: U hrčkovoj vrtešci
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Za ovu vlast zločinci su samo oni koji nijesu njihove nacionalnosti ili vjere
Izdvajamo
-
HORIZONTI2 sedmiceSARAJEVSKI SAFARI U SUDNICI ITALIJE: Lovci bez duše
-
DRUŠTVO3 sedmiceBEZ POMAKA U ISPUNJAVANJU ZAHTJEVA UNESCO-a ZA PODRUČJE KOTORA: Predsjednici primorskih opština protiv zabrane gradnje
-
DRUŠTVO3 sedmiceGLASNA TIŠINA OKO PRIVATIZACIJE BUDVANSKE RIVIJERE: Vlada se ne oglašava – radnici protestuju
-
Izdvojeno3 sedmicePOBJEDA ZOHRANA MAMDANIA U TRCI ZA NJUJORŠKOG GRADONAČELNIKA OBILJEŽILA IZBORE U SAD: Kuda duvaju vjetrovi američke politike
-
SVIJET3 sedmiceMAĐARSKI POLITIČKI PEJZAŽ: Orbanovi kupuju medije
-
DRUŠTVO3 sedmiceSUĐENJE DANILU MANDIĆU: Kolektivna amnezija
-
DRUŠTVO3 sedmiceSLUČAJ DRŽAVNI UDAR: Ponovo pred pravosuđem
-
DANAS, SJUTRA3 sedmiceSPC, prva grana vlasti
