Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INSTITUCIJE I BORBA PROTIV ZAGAĐENJA: Čekanje vjetra

Objavljeno prije

na

Stanovnici Podgorice su tek krajem januara saznali da samo četiri dana u decembru vazduh u glavnom gradu nije bio zagađen. Nakon mjesec dana naučismo da benzoapiren koji udišemo spada u prvu grupu kancerogena. Prekomjerno izlaganje ovoj materiji izaziva kancer, jer se te mirkočestice zadržavaju u plućima, a proces razgradnje traje i do godinu.

U Podgorici je zabilježen povećan sadržaj visokokancerogenog benzoapirena u PM10 česticama, 15,49 nanograma po metru kubnom, a dozvoljena vrijednost je svega jedan nanogram. Zakašnjeli podaci Agencije za zaštitu životne sredine govore da je maksimalna izmjerena vrijednost PM10 lebdećih čestica tokom decembra iznosila 149,9 mikrograma, dok granična vrijednost iznosi 50 mikrograma po metru kubnom.

No i da su nas nadležni na vrijeme upozorili na opasnost ne bi pomoglo. Primjer su Pljevlja – u kojima je koncentracija PM10 čestica bila višestruko iznad dozvoljene tokom cijelog decembra. Kancerogene materije – benzoapirena u decembru je u Pljevljima bilo 20 puta iznad dozvoljene granice.

Iako je zakonom dozvoljeno da tokom godine bude samo 35 prekoračenja granične vrijednosti PM10 čestica, prekoračenja se iz godine u godinu povećavaju. Tokom prošle godine u Podgorici je bilo 82 dana sa prekoračenjem, a u Pljevljima čak 189.

Stručnjaci upozoravaju da dugoročno udisanje štetnih materija dovodi do razvoja bronhitisa, astme, maligniteta pluća i drugih oblika kancera. Pozivaju se i na porast broja oboljelih od respiratornih i kancerogenih oboljenja.

Iz Direktorata za zaštitu životne sredine javno saopštavaju da institucije sistema daju prioritet trajnim rješenjima, ali da priroda sve to može riješiti u kratkom roku, dovoljan je jedan vjetrovih ili kišni dan. Međutim, kako u institucijama nemaju stručnjaka za prizivanje kiše, direktorica Direktorata Ivana Vojinović ukazuje na ,,činjenicu”: ,,Da u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na djecu u Pljevljima odlazak u školu ne može imati značajan uticaj na zdravlje”.

U isto vrijeme, i pored preporuka SZO i Vojinovićeve, Institut za javno zdravlje Crne Gore i pljevaljski Dom zdravlja preporučili su smanjenje fizičke aktivnosti na otvorenom, naročito najosjetljivijima – djeci i mladima: ,,Praktikovati aktivnosti u zatvorenim prostorima u kućnim uslovima (boravak, čitanje, gledanje televizije i sl.), u školama i vrtićima (fizičko vaspitanje u zatvorenom prostoru), a ako se boravi na otvorenom, praktikovati šetnju umjesto trčanja”. Zvuči kao kućni ili školski pritvor.

Da nam se ne piše dobro što se tiče rješavanja ovog problema jasno se vidi i iz tzv. strateških dokumenata. Izvještaj o stanju životne sredine za teritoriju Podgorice za period 2011-2014, iz oktobra prošle godine, konstatuje da su tokom zimskih mjeseci zabilježene znatno povećanje koncentracije PM10 čestica. I pored toga, došlo se do zaključka da je vazduh u glavnom gradu dobrog kvaliteta!

Sporne su jedino visoke koncentracije lebdećih čestica u blizini prometnih saobraćajnica, kod raskrsnice ulica Kralja Nikole i Crnogorskih serdara i na lokaciji kod Tržnog centra DELTA CITY.

,,Ovi rezultati ukazuju da na kvalitet vazduha utiče saobraćaj. Povećan sadržaj benzo(a)pirena u PM10 česticama, posljedica je grijanja u domaćinstvima upotrebom ogrijevnog drveta”, navodi se u Izvještaju.

Iako je u oktobarskom Izvještaju, koji su sačinile stručne službe Glavnog grada, konstatovano da je zrak u Podgorici dobrog kvaliteta, samo tri mjeseca ranije republičke službe, zajedno sa opštinskim, donose drugačije zaključke.

Na Planu kvaliteta vazduha za Glavni grad, iz avgusta 2015, radili su zajedno Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Glavni grad Podgorica, Institut za javno zdravlje, Kombinat aluminijuma…

Kao direktan razlog donošenja Plana navode se povećane koncentracije PM10 čestica u vazduhu tokom 2014. i 2015, kao i povećan sadržaj benzoapirena u ovim česticama.

U Planu su analizirani različiti izvori zagađenja. U poglavlju Uticaj drumskog saobraćaja predstavljeni su podaci o opterećenosti ulica u Podgorici: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog (do 35.000 vozila na dan), Cetinjski put sa približno 25.000 vozila na dan; Pete proleterske brigade, Bulevar Ivana Crnojevića, 13. jula i početak Prve proleterske sa približno 25.000 vozila na dan i Južni bulevar sa približno 20.000 vozila na dan…

Preko polovine automobila u Podgorici proizvedeno je prije 1999, od ukupnog broja vozila 58,3% koristi dizel gorivo, oko 30% svih vozila koja se registruju u Crnoj Gori se registruju u Podgorici. I u sistemu javnog prevoza putnika prosječna starost autobusa je 19 godina (od 3 do 35).

Kao jedan od velikih zagađivača navedeno je i grijanje domaćinstava uz podatak da najmanje 50% stanovništva Podgorice za grijanje koristi neobrađeno ogrijevno drvo.

Podaci iz KAP-a, koji ne radi u punom kapacitetu, su zastrašujući. Mjerenja koja su vršena tokom 2014. pokazuju da u fabrici anoda vrijednosti emisije suspendovanih čestica prelaze propisane granične vrijednosti preko 20 puta.

,, U martu 2015. godine izvršena su emisijska mjerenja otpadnog gasa iz rotacione peći za livenje u pogonu silumina. Rezultati pokazuju da je prosječna koncentracija suspendovanih čestica PM10 (u zavisnosti od faze tehnološkog postupka) 133mg/m3, dok granična vrijednost iznosi 10mg/m3. Kada se izmjerene koncentracije svedu na referentne uslove za koje su propisane granične vrijednosti (zapreminski udio kiseonika u otpadnom gasu 5%) dobijena vrijednost prekoračuje graničnu vrijednost (10mg/m3) 303,2 puta”, navodi se u Planu.

Da bi se zagađenje iz KAP-a preduprijedilo, nadležni propisuju – poštovanje pravila: ,,Iz podataka o emisijama KAP-a vidna su značajna prekoračenja granične vrijednosti za PM10. Kako se postrojenje još uvijek nalazi u procesu privatizacije, postupak izdavanja integrisane dozvole je započet, ali je odložen. Postrojenje mora imati integrisanu dozvolu do 2018. godine, što investitorima ostavlja ograničeno vrijeme za opsežne intervencije koje treba obaviti na ovom postrojenju radi zaštite vazduha”. U prevodu , KAP ima odobrenje da nas nesmetano truje još dvije godine.

Pored ovih ključnih zagađivača, kao faktori prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija PM10 u Podgorici, navedeni su u manjoj mjeri i poljoprivreda, kao i odlaganje i paljenje otpada.

Planom su predložene i mjere za unaprijeđenje kvaliteta vazduha: jačanje svijesti – sprovođenje edukativno promotivnih kampanja, podizanje svijesti javnosti o štetnom uticaju grijanja domaćinstava čvrstim gorivima, promovisanje korišćenja efikasnijih peći, ispravnih načina loženja, adekvatnog održavanja dimnjaka i dr. Među mjerama su i ustanovljavanje dana bez automobila, poboljšanje autobuskog javnog prevoza, mogućnost uvođenja tramvaja, promocija biciklizma i zatvaranje užeg centra za automobile…

Preporuke i planovi nijesu obavezujući i više su u domenu one za KAP da bi bilo dobro da se poštuju propisi.

Ipak, u Planu je jasno predočeno da: ,,Hronična izloženost PM česticama doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća”. Da ne bi bilo zabude u agencijama i direkcijama da li kontinuirano trovanje tokom četiri mjeseca (novembar, decembar, januar i februar) u Pljevljima i Podgorici, ima uticaja na zdravlje djece.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo