Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INSTITUCIJE I BORBA PROTIV ZAGAĐENJA: Čekanje vjetra

Objavljeno prije

na

Stanovnici Podgorice su tek krajem januara saznali da samo četiri dana u decembru vazduh u glavnom gradu nije bio zagađen. Nakon mjesec dana naučismo da benzoapiren koji udišemo spada u prvu grupu kancerogena. Prekomjerno izlaganje ovoj materiji izaziva kancer, jer se te mirkočestice zadržavaju u plućima, a proces razgradnje traje i do godinu.

U Podgorici je zabilježen povećan sadržaj visokokancerogenog benzoapirena u PM10 česticama, 15,49 nanograma po metru kubnom, a dozvoljena vrijednost je svega jedan nanogram. Zakašnjeli podaci Agencije za zaštitu životne sredine govore da je maksimalna izmjerena vrijednost PM10 lebdećih čestica tokom decembra iznosila 149,9 mikrograma, dok granična vrijednost iznosi 50 mikrograma po metru kubnom.

No i da su nas nadležni na vrijeme upozorili na opasnost ne bi pomoglo. Primjer su Pljevlja – u kojima je koncentracija PM10 čestica bila višestruko iznad dozvoljene tokom cijelog decembra. Kancerogene materije – benzoapirena u decembru je u Pljevljima bilo 20 puta iznad dozvoljene granice.

Iako je zakonom dozvoljeno da tokom godine bude samo 35 prekoračenja granične vrijednosti PM10 čestica, prekoračenja se iz godine u godinu povećavaju. Tokom prošle godine u Podgorici je bilo 82 dana sa prekoračenjem, a u Pljevljima čak 189.

Stručnjaci upozoravaju da dugoročno udisanje štetnih materija dovodi do razvoja bronhitisa, astme, maligniteta pluća i drugih oblika kancera. Pozivaju se i na porast broja oboljelih od respiratornih i kancerogenih oboljenja.

Iz Direktorata za zaštitu životne sredine javno saopštavaju da institucije sistema daju prioritet trajnim rješenjima, ali da priroda sve to može riješiti u kratkom roku, dovoljan je jedan vjetrovih ili kišni dan. Međutim, kako u institucijama nemaju stručnjaka za prizivanje kiše, direktorica Direktorata Ivana Vojinović ukazuje na ,,činjenicu”: ,,Da u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na djecu u Pljevljima odlazak u školu ne može imati značajan uticaj na zdravlje”.

U isto vrijeme, i pored preporuka SZO i Vojinovićeve, Institut za javno zdravlje Crne Gore i pljevaljski Dom zdravlja preporučili su smanjenje fizičke aktivnosti na otvorenom, naročito najosjetljivijima – djeci i mladima: ,,Praktikovati aktivnosti u zatvorenim prostorima u kućnim uslovima (boravak, čitanje, gledanje televizije i sl.), u školama i vrtićima (fizičko vaspitanje u zatvorenom prostoru), a ako se boravi na otvorenom, praktikovati šetnju umjesto trčanja”. Zvuči kao kućni ili školski pritvor.

Da nam se ne piše dobro što se tiče rješavanja ovog problema jasno se vidi i iz tzv. strateških dokumenata. Izvještaj o stanju životne sredine za teritoriju Podgorice za period 2011-2014, iz oktobra prošle godine, konstatuje da su tokom zimskih mjeseci zabilježene znatno povećanje koncentracije PM10 čestica. I pored toga, došlo se do zaključka da je vazduh u glavnom gradu dobrog kvaliteta!

Sporne su jedino visoke koncentracije lebdećih čestica u blizini prometnih saobraćajnica, kod raskrsnice ulica Kralja Nikole i Crnogorskih serdara i na lokaciji kod Tržnog centra DELTA CITY.

,,Ovi rezultati ukazuju da na kvalitet vazduha utiče saobraćaj. Povećan sadržaj benzo(a)pirena u PM10 česticama, posljedica je grijanja u domaćinstvima upotrebom ogrijevnog drveta”, navodi se u Izvještaju.

Iako je u oktobarskom Izvještaju, koji su sačinile stručne službe Glavnog grada, konstatovano da je zrak u Podgorici dobrog kvaliteta, samo tri mjeseca ranije republičke službe, zajedno sa opštinskim, donose drugačije zaključke.

Na Planu kvaliteta vazduha za Glavni grad, iz avgusta 2015, radili su zajedno Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Glavni grad Podgorica, Institut za javno zdravlje, Kombinat aluminijuma…

Kao direktan razlog donošenja Plana navode se povećane koncentracije PM10 čestica u vazduhu tokom 2014. i 2015, kao i povećan sadržaj benzoapirena u ovim česticama.

U Planu su analizirani različiti izvori zagađenja. U poglavlju Uticaj drumskog saobraćaja predstavljeni su podaci o opterećenosti ulica u Podgorici: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog (do 35.000 vozila na dan), Cetinjski put sa približno 25.000 vozila na dan; Pete proleterske brigade, Bulevar Ivana Crnojevića, 13. jula i početak Prve proleterske sa približno 25.000 vozila na dan i Južni bulevar sa približno 20.000 vozila na dan…

Preko polovine automobila u Podgorici proizvedeno je prije 1999, od ukupnog broja vozila 58,3% koristi dizel gorivo, oko 30% svih vozila koja se registruju u Crnoj Gori se registruju u Podgorici. I u sistemu javnog prevoza putnika prosječna starost autobusa je 19 godina (od 3 do 35).

Kao jedan od velikih zagađivača navedeno je i grijanje domaćinstava uz podatak da najmanje 50% stanovništva Podgorice za grijanje koristi neobrađeno ogrijevno drvo.

Podaci iz KAP-a, koji ne radi u punom kapacitetu, su zastrašujući. Mjerenja koja su vršena tokom 2014. pokazuju da u fabrici anoda vrijednosti emisije suspendovanih čestica prelaze propisane granične vrijednosti preko 20 puta.

,, U martu 2015. godine izvršena su emisijska mjerenja otpadnog gasa iz rotacione peći za livenje u pogonu silumina. Rezultati pokazuju da je prosječna koncentracija suspendovanih čestica PM10 (u zavisnosti od faze tehnološkog postupka) 133mg/m3, dok granična vrijednost iznosi 10mg/m3. Kada se izmjerene koncentracije svedu na referentne uslove za koje su propisane granične vrijednosti (zapreminski udio kiseonika u otpadnom gasu 5%) dobijena vrijednost prekoračuje graničnu vrijednost (10mg/m3) 303,2 puta”, navodi se u Planu.

Da bi se zagađenje iz KAP-a preduprijedilo, nadležni propisuju – poštovanje pravila: ,,Iz podataka o emisijama KAP-a vidna su značajna prekoračenja granične vrijednosti za PM10. Kako se postrojenje još uvijek nalazi u procesu privatizacije, postupak izdavanja integrisane dozvole je započet, ali je odložen. Postrojenje mora imati integrisanu dozvolu do 2018. godine, što investitorima ostavlja ograničeno vrijeme za opsežne intervencije koje treba obaviti na ovom postrojenju radi zaštite vazduha”. U prevodu , KAP ima odobrenje da nas nesmetano truje još dvije godine.

Pored ovih ključnih zagađivača, kao faktori prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija PM10 u Podgorici, navedeni su u manjoj mjeri i poljoprivreda, kao i odlaganje i paljenje otpada.

Planom su predložene i mjere za unaprijeđenje kvaliteta vazduha: jačanje svijesti – sprovođenje edukativno promotivnih kampanja, podizanje svijesti javnosti o štetnom uticaju grijanja domaćinstava čvrstim gorivima, promovisanje korišćenja efikasnijih peći, ispravnih načina loženja, adekvatnog održavanja dimnjaka i dr. Među mjerama su i ustanovljavanje dana bez automobila, poboljšanje autobuskog javnog prevoza, mogućnost uvođenja tramvaja, promocija biciklizma i zatvaranje užeg centra za automobile…

Preporuke i planovi nijesu obavezujući i više su u domenu one za KAP da bi bilo dobro da se poštuju propisi.

Ipak, u Planu je jasno predočeno da: ,,Hronična izloženost PM česticama doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća”. Da ne bi bilo zabude u agencijama i direkcijama da li kontinuirano trovanje tokom četiri mjeseca (novembar, decembar, januar i februar) u Pljevljima i Podgorici, ima uticaja na zdravlje djece.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo