Među desetak kriminalnih afera koje je u prijestonici crnogorskog turizma od 2010, do danas otvorilo Državno tužilaštvo, u kojima je opštinska kasa oštećena za više desetina miliona eura, ubrajaju se i afere vezane za dilove u poslovima priređivanja kulturnih i zabavnih manifestacija tokom turističke sezone. Ni sfera kulture nije pošteđena malverzacija od strane organizovane kriminalne grupe, koja je, po ocjeni Specijalnog tužilaštva, dugi niz godina pustošila Budvu i njene građane.
U svim otkrivenim, ali i onim aferama koje će tek doći na red, postojao je zajednički imenitelj i cilj, naduvati što više račune brojnih investicionih poduhvata Opštine, zagrabiti što dublje iz gradske kase i podijeliti plijen među uticajnim funkcionerima lokalne uprave. Iz posla u posao apetiti DPS uglednika progresivno su rasli, iz svakog posla par miliona završavali su u džepovima razgranate i vješto pozicionirane mafijaške organizacije, koja je, prema izvještajima Tužilaštva, uključivala najmanje 23 člana.
Uticajni budvanski političari zavrbovali su čitavu jednu generaciju mladih i perspektivnih ljudi, koje su nakon pobjede DPS-a na lokalnim izborima instalirali na odgovorne funkcije direktora javnih preduzeća i ustanova ili sekretara i načelnika gradskih službi, sa kojih su ubrzo efikasno pomagali organizovanu pljačku vrijedne imovine Opštine Budva. Način na koji su mnoge stvari odrađene, na koji je rasprodato najvrednije zemljište, putevi kojima je novac kružio do krajnjeg korisnika, toliko su zamršeni i komplikovani, da njihov sled teško može običan čovjek ispratiti.
Jedan od složenijih primjera finansijskih mahinacija opštinskih čelnika sa budvanskim biznismenima u kojima se izvlačio novac iz opštinske kase i namirivala privatna dugovanja partijskih funkcionera, predstavljaju obrasci poslovanja Opštine i Budvanina Marka Kentere preko njegovih firmi Copyright i Multimedia, sa kojima je samo preko tri angažmana ugovoren posao vrijedan više od šest miliona eura.
K1entera je vodeći partner Opštine u poslovima kulture i zabave. Preko niza sopstvenih firmi posredovao je u organizovanju programa pozorišnog festivala Grad teatar, iako ta javna ustanova broji preko 40 zaposlenih radnika. On je idejni tvorac svih pučkih manifestacija pod zbirnim naslovom Budvansko ljeto, učestvovao je i u osnivanju novog bioskopa u Budvi koji je otvoren u kontroverznom stambeno-poslovnom centru TQ Plaza, pod iznimno povlašćenim uslovima. Svaki od ovih poslova predmet je istrage Specijalnog tužilaštva.
Predmet Copyright, kao novootvorena afera za koju Tužilaštvo, pored ostalih, sumnjiči Lazara Rađenovića i Svetozara Marovića, liči na lavirint zaturanja tragova novca, komplikovanog prebijanja dugovanja među mnogobrojnim akterima na račun Opštine i građana Budve. U pitanju je sporazum između Opštine i firme Copyright o valorizaciji kulturne zaostavštine u turističke svrhe putem izrade odgovarajućih suvenira i publikacija. Početna suma od 813.000 eura, koliko je vrijedio ugovor na dan zaključivanja u avgustu 2009. godine, popela se nakon par godina u vidu duga Opštine, na iznos od 3,5 miliona eura, sa sve zateznim kamatama, koji je Kentera sudskim putem i blokadom opštinskog računa i naplatio. Opština je namjerno odlagala regulisanje svojih obaveza kako bi dug narastao, i kako bi se tim novcem, preko Kentere kao kurira i posrednika, iz opštinske kase privatnim licima isplatila dugovanja od milion eura, koje su oni pozajmili Svetozaru Maroviću. U igri su bila jemstva Opštine koja su izdavana privatnim licima u njihovim prebijanjima sa Marovićem, njihove zemljišne parcele koje je Kentera u zamjenu za novac uzimao kao garancije, čitav jedan koloplet papira i igara, koje mogu raščivijati samo inspektori policije i tužilaštva. Ispalo je na kraju da su privatne pozajmice namirene parama od Kenterinih suvenira koje on, kako se navodi u izvještaju Revizorske institucije – nije ni isporučio Opštini.
Drugi poslovi biznismena Kentere sa Opštinom plaćeni su opštinskom zemljišnom parcelom na kojoj se nalazi izgrađeno igralište za djecu. Opština je u decembru 2010. godine prodala parcelu površine 1.880 m2 koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji pored turističkog naselja Slovenska plaža i Jadranskog sajma, udaljena oko 250 metara od mora, po cijeni od 808 eura za kvadrat, podgoričkoj kompaniji Monte Co. Novac od te prodaje u iznosu od 1,5 milion eura nikada nije „legao” na račun Opštine, već je usmjeren na račune Kenterinih kompanija Copyright i Multimedia i to za poslove oko Grada teatra i Budvanskog ljeta. Ubrzo nakon prodaje placa na dječjem igralištu planom DUP Budva centar ucrtan je soliter od 13 spratova, sa oko 16.000 kvadrata. Opozicione partije u lokalnom parlamentu, pa čak i pojedini predstavnici vladajuće koalicije oštro su se tada usprotivili ovoj prodaji. Bejbi-park koji se tu nalazi, izgrađen je sredstvima IRD-a i jedan je od rijetkih kutaka u Budvi u kome djeca mogu da se igraju.
Ugovorom o preuzimanju duga koji u ime Opštine potpisuje tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, nalaže se kupcu Monte Co da iznos od 928.000 eura uplati na račun Copyright-a, na ime duga po osnovu ugovora o realizaciji, ni manje ni više nego – „autorskog djela programa kulturne manifestacije Budvansko ljeto, za period 2008-2012. godine”. U pitanju su sve one igrarije po ulicama i trgovima Budve, festival etnomediteranske muzike, gastro festival, ulični zabavljači, folklor, somalijeri, filmske smotre, festival smokava i sličnih zamajavanja, koja su Opštinu stajala oko milion eura, a budvansku djecu lišila jednog od rijetkih dječjih oaza.
To nije bilo dovoljno, pa je sačinjen još jedan ugovor o preuzimanju duga, ovoga puta sa firmom Multimedija group. Ostatak novca u iznosu od 479.000 eura Monte Co uplaćuje na račun preduzeća Multimedija, na ime duga koji Opština ima po osnovu ugovora o realizaciji plaćanja troškova festivala Grad teatar. Oba ugovora u ime Opštine potpisao je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, dok su potpisnici povjerilaca, Copyrighta i Multimedije bili Marko Kentera i Aleksandar Armenko, kao izvršni direktor, koji je na ove i druge okolnosti vezane za preduzeće Copyright, nedavno saslušavan u Specijalnom tužilaštvu.
Ni jedan posao između Kentere i Opštine nije mogao proći bez posredničke uloge kompanije TOB CO, ćerke firme Turističke organizacije Budve, koju je vodio Blažo Radoman, akutelni direktor Grad teatra. Radoman je ispred lokalne uprave imao ulogu organizatora budvanskih ljetnih igara, dok je Kentera kao izvršni producent i autor, ubirao prihode sa više adresa, od Opštine i sponzora. U ovom vanredno interesantnom ugovoru navodi se da „i Opština Budva i TOB Co imaju pravo prikupljanja sredstava od potencijalnih sponzora i donatora i da ista moraju prenijeti Copyright-u u najkraćem mogućem roku od dana uplate”. Tu je i odrednica da ta sredstva ne utiču na ugovoreni iznos koji je priča za sebe. Svaka od osam navednih manifestacija koštala je Opštinu po 40.500 eura godišnje, dok je za festival Pjesma Mediterana dogovorena suma od 94.000 eura, i tako za svaku od pet godina trajanja ugovora, odnosno oko 420.000 godišnje odlazilo je na račun Mulitmedije za one ljetnje igrokaze.
Ako Budvani i turisti naredno ljeto pogledaju neku predstavu Grad teatra, pogledaju film u bioskopu, spaze na pjacetama i ulicama one pantomimičare i svirače, ili odu na gastro fest i probaju razne vrste vina i smokava, treba odmah da se uhvate za sopstveni džep i da znaju da je sve prevara, da su sve to platili i preplatili, kako bi nezasiti članovi gradske kriminalne organizacije bili bogatiji.
Branka PLAMENAC