Poslednjeg dana 2015. godine Ministrastvo održivog razvoja i turizma raspisalo je međunarodni, opšti, idejni i neanonimni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Capital Estate u Bečićima.
Predmet konkursa je ekskluzivna lokacija površine 68.000 kvadrata prostora u zaleđu poznate bečićke plaže koja je u posjedu istoimene kompanije Capital Estate, čiji je vlasnik ruski milijarder Andrej Dobrov, registrovane preko kiparske firme Felixport Enterprises Limited.
Magnat Dobrov predsjednik je sibirske metalurške korporacije Belon Group, kojeg u crnogorskoj kompaniji Capital Estate zastupa Dragan Lučić. Ova kompanija dospjela je u žižu interesovanja javnosti kupovinom velikih zemljišnih posjeda na teritoriji opštine Budva i hotelskog kompleksa Grand-Lido u Ulcinju, u vrijeme investicione ekspanzije na Crnogorskom primorju.
U priči o izgradnji hotelskog kompleksa na najatraktivnijoj lokaciji u Bečićima, zanimljivo je uključivanje Vlade preko Ministarstva održivog razvoja i turizma, na do sada neuobičajen način. Vlada je posao ruskog investitora i njegovih crnogorskih partnera proglasila investicijom od javnog interesa i uzela aktivno učešće u realizaciji ovog projekta po modelu primijenjenom za Miločer.
Naime, Vlada je početkom decembra prošle godine donijela odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort, kakve se donose kada prostor nije pokriven odgovarajućim planskim dokumentima, što sa Bečićima nije slučaj. Na osnovu te odluke Ministarstvo održivog razvoja donosi programski zadatak i raspisuje konkurs. Kao planski okvir za donošenje programskog zadatka navode se tri plana, PPO Budve, GUP priobalnog područja i plan morskog dobra PPPPNM. Nigdje se ne pominje važeči plan DUP Bečići, usvojen 2008, kojim je detaljno urbanizovan prostor ovog turističkog mjesta.
Kao u slučaju brutalne urbanizacije Miločera, korišćen je specijalni član 60a Zakona o planiranju i izgradnji objekata, koji Ministarstvu održivog razvoja i ministru Branimiru Gvozdenoviću daje široka ovlašćenja da u slučajevima kada određeni prostor nije urbanizovan na nivou detaljnog plana, sami određuju lokaciju, odlučuju šta će se i kako graditi i donose urbanističke parametre za tu lokaciju. Time je suspendovan sistem planiranja prostora i donošenja planova. Blokirano je i učešće lokalnih uprava u tom procesu, koje se za elitne prostore na svojoj teritoriji više ništa ne pitaju.
Tako je urađeno i u Bečićima. U lokalnoj upravi u Budvi ništa ne znaju o raspisanom konkursu, niti imaju objašnjenje zašto Ministarstvo održivog razvoja ne poštuje važeći DUP Bečići, kojim je lokacija precizno određena i definisana. Posebno je zanimljiv podatak da su DUP-om Bečići čiji je autor kontroverzni profesor Miodrag Ralević, kompaniji Capital Estate ucrtani nevjerovatni gabariti. Dozvoljena je gradnja hotela sa 12 spratova uz morsku obalu, apartmana i vila, bruto izgrađene površine od čak 290.000 m2. Čitav jedan grad na obali mora. Vlasnička parcela proteže se u brdu iznad magistralnog puta i na poljani ispod, na centralnom dijelu duge bečićke plaže. Upravo je Ministarstvo održivog razvoja 2010, firmi Capital izdalo urbanističko-tehničke uslove za gradnju turističkog kompleksa u pomenutim gabaritima, što znači da investitor nije imao nikakvih prepreka da realizuje ovu investiciju, pa nije sasvim jasno zašto se pet godina kasnije u čitav posao uključuje Ministarstvo i utvrđuje opšti interes u privatnom projektu, sa svim beneficijama koje iz toga prozilaze.
Odgovor možda leži u tome što je parceli Capital Estate površine 61.000 m2 pridodato oko 7.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu države i Opštine Budva. Oko 5.000 kvadrata od toga nalazi se u zoni morskog dobra i predstavlja uski obalni pojas, neposredno uz javno šetalište u Bečićima.
Ministarstvo u programskom zadatku sugeriše arhitektama da konkursnom razradom, upravo u toj zoni morskog dobra, na parcelama u državnoj svojini, ,,predvide određen broj kafea, restorana i poslovnih prostora u zoni plaže i šetališta”. Nije poznato na koji je način državno zemljište postalo sastavni dio lokacije za izgradnju hotelskog rizorta, da li je prodato investitoru ili izdato pod zakup i pod kojim uslovima.
Programskim zadatkom predviđena je izgradnja kompleksa sa pet zvjezdica od 117.000 kvadrata izgrađene površine, sa pratećim objektima, garažama, bazenima… Hotel Splendid ima ukupno 65.500 m2, što znači da će hotelski rizort biti prostran kao dva Splendida ili dvije Slovenske plaže, tri Stare Budve, četiri Zavale….
Velelepni turistički kompleks koji Capital Estate zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja planira u Bečićima, sretni je završetak sage o spornoj kupoprodaji velikog dijela parcele. Capita Estate jedna je od kompanija koja je u jeku investicionog buma kupovala neurbanizovano opštinsko zemljište u Budvi po povlašćenim uslovima. Zemljišne špekulacije i namješteni tenderi bile su tema emisije Mehanizam na TV Crne Gore, koja je umnogome poslužila kao osnov tužilačke istrage VDT, koja je dovela do masovnih hapšenja budvanskih funkcionera. U prvoj epizodi serijala Javnog servisa pominje se upravo Capital Estate ,,koja je u periodu od 2006. do 2012. kupila najviše placeva od Opštine”.
Daleke 2006. godine Capital Estate kupio je od Opštine najeskluzivniji opštinski plac u Bečićima po cijeni od 230 eura po kvadratu dok su se susjedni placevi prodavali po cijeni od 1.000 eura, a u nekim slučajevima i po 1.400 eura. Parcela je prodata na dva načina. Oko 6.000 kvadrata prenijeto je na firmu Capital mehanizmom dokompletiranja urbanističke parcele, bez javne licitacije, neposrednom pogodbom po cijeni od 210 eura po m2. Ostatak od 16.000 kvadrata, iste godine, prodat je na licitaciji, po kojoj je uigranim pravilima i fingiranim nadmetanjem povezanih firmi, početna cijena uvećana za samo 10 odsto, na 230 eura. Tako je jedan od najvrednijih placeva Opštine prodat za 4,5 miliona eura. Predsjednik tenderske komisije bio je u tom slučaju Aleksandar Tičić, dok je član iste bio Lazar Rađenović.
Opštinski odbor SNP-a obratio se tada osnovnom državnom tužiocu Borisu Saviću, sa zahtjevom da se ispita zakonitost postupka prodaje opštinske zemlje i dobio odgovor da je sve obavljeno po zakonu. Na istovjetan način Capital Estate došao je do 34.000 kvadrata u selu Kuljače, koje im je Opština prodala kao neurbanizovano zemljište, po cijeni od 35 eura za kvadrat, uprkos burnom protivljenju opozicije. Ubrzo nakon prodaje, ekspresno je usvojen urbanistički plan, čime je vrijednost zemljišta višestruko uvećana.
Opština je po povoljnim uslovima prodala ovoj firmi i 15.000 kvadrata na lokaciji autokampa Crvena glavica, u neposrednoj blizini Svetog Stefana, po cijeni od 290 eura za kvadrat, iako je tržišna cijena zemljišta na toj lokaciji iznosila, po riječima odbornika budvanske opozicije, od 700 do 1.000 eura. Posao je završen tokom predsjedničkog mandata Rajka Kuljače, dok je opozicija tražila intervenciju državnog tužioca Ranke Čarapić, zbog štete koja je ovom prodajom nanijeta budžetu Opštine, ali odgovora nije bilo.
Država je svakako reagovala, ali na drugačiji način, svesrdnom podrškom kupcu. Interes Capital Estate-a u Budvi proglasila je opštim, državnim interesom, te je snalažljivoj kompaniji na sve to, na hiljade kvadrata do kojih je došla na upitan način, pridodala parče najskuplje zemlje, pored mora, i zaokružila konkursnu lokaciju. Zašto Ministarstvo radi za crnogorsko-kiparsku kompaniju, te žašto službenici Ministarstva održivog razvoja koje plaćaju građani Crne Gore organizuju konkurs za privatnu firmu, nije objašnjeno.
Capital Estate registrovan je na adresi Mediteranska 2, u Budvi, u hotelu Avala, koja je u vlasništvu kompanije Beppler i Jacobson. Da li ove kompanije imaju nečeg zajedničkog, da li je došlo do promjena vlasničkih odnosa u firmi ruskog milijardera, nije poznato.
Stav mnistarstva
Na naše pitanje na osnovu čega je Ministarstvo utvrdilo javni interes u projektu gradnje hotelskog kompleksa privatne kompanije Capital Estate i zašto rade konkurs za potrebe privatne firme iz MORT-a smo dobili odgovor koji ne daje objašnjenje na postavljena pitanja, koji potpisuje Dragana Ćenić, gen. Direktorica Direktorata za planiranje prostora. Uglavnom su citirani stavovi iz Programskog zadatka za raspisivanje konkursa kao i razlozi zašto nije ispoštovan DUP Bečići. „U cilju što preciznije urbanističko-arhitektonske definicije ovog prostora i što bolje razrade urbanističkog koncepta za cijelu lokaciju i u odnosu na kontaktne zone, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo je izrtadi urbanističko-arhitektonskog konkursa”, navedeno je između ostalog, uz kritike rješenja iz DUP-a Bečići na koji je upravo to Ministarstvo dalo neophodnu saglasnost.
Branka PLAMENAC