Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MINISTARSTVO RASPISUJE KONKURS ZA BEČIĆE: Hotel privatni, interes javni

Objavljeno prije

na

Poslednjeg dana 2015. godine Ministrastvo održivog razvoja i turizma raspisalo je međunarodni, opšti, idejni i neanonimni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Capital Estate u Bečićima.

Predmet konkursa je ekskluzivna lokacija površine 68.000 kvadrata prostora u zaleđu poznate bečićke plaže koja je u posjedu istoimene kompanije Capital Estate, čiji je vlasnik ruski milijarder Andrej Dobrov, registrovane preko kiparske firme Felixport Enterprises Limited.

Magnat Dobrov predsjednik je sibirske metalurške korporacije Belon Group, kojeg u crnogorskoj kompaniji Capital Estate zastupa Dragan Lučić. Ova kompanija dospjela je u žižu interesovanja javnosti kupovinom velikih zemljišnih posjeda na teritoriji opštine Budva i hotelskog kompleksa Grand-Lido u Ulcinju, u vrijeme investicione ekspanzije na Crnogorskom primorju.

U priči o izgradnji hotelskog kompleksa na najatraktivnijoj lokaciji u Bečićima, zanimljivo je uključivanje Vlade preko Ministarstva održivog razvoja i turizma, na do sada neuobičajen način. Vlada je posao ruskog investitora i njegovih crnogorskih partnera proglasila investicijom od javnog interesa i uzela aktivno učešće u realizaciji ovog projekta po modelu primijenjenom za Miločer.

Naime, Vlada je početkom decembra prošle godine donijela odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort, kakve se donose kada prostor nije pokriven odgovarajućim planskim dokumentima, što sa Bečićima nije slučaj. Na osnovu te odluke Ministarstvo održivog razvoja donosi programski zadatak i raspisuje konkurs. Kao planski okvir za donošenje programskog zadatka navode se tri plana, PPO Budve, GUP priobalnog područja i plan morskog dobra PPPPNM. Nigdje se ne pominje važeči plan DUP Bečići, usvojen 2008, kojim je detaljno urbanizovan prostor ovog turističkog mjesta.

Kao u slučaju brutalne urbanizacije Miločera, korišćen je specijalni član 60a Zakona o planiranju i izgradnji objekata, koji Ministarstvu održivog razvoja i ministru Branimiru Gvozdenoviću daje široka ovlašćenja da u slučajevima kada određeni prostor nije urbanizovan na nivou detaljnog plana, sami određuju lokaciju, odlučuju šta će se i kako graditi i donose urbanističke parametre za tu lokaciju. Time je suspendovan sistem planiranja prostora i donošenja planova. Blokirano je i učešće lokalnih uprava u tom procesu, koje se za elitne prostore na svojoj teritoriji više ništa ne pitaju.

Tako je urađeno i u Bečićima. U lokalnoj upravi u Budvi ništa ne znaju o raspisanom konkursu, niti imaju objašnjenje zašto Ministarstvo održivog razvoja ne poštuje važeći DUP Bečići, kojim je lokacija precizno određena i definisana. Posebno je zanimljiv podatak da su DUP-om Bečići čiji je autor kontroverzni profesor Miodrag Ralević, kompaniji Capital Estate ucrtani nevjerovatni gabariti. Dozvoljena je gradnja hotela sa 12 spratova uz morsku obalu, apartmana i vila, bruto izgrađene površine od čak 290.000 m2. Čitav jedan grad na obali mora. Vlasnička parcela proteže se u brdu iznad magistralnog puta i na poljani ispod, na centralnom dijelu duge bečićke plaže. Upravo je Ministarstvo održivog razvoja 2010, firmi Capital izdalo urbanističko-tehničke uslove za gradnju turističkog kompleksa u pomenutim gabaritima, što znači da investitor nije imao nikakvih prepreka da realizuje ovu investiciju, pa nije sasvim jasno zašto se pet godina kasnije u čitav posao uključuje Ministarstvo i utvrđuje opšti interes u privatnom projektu, sa svim beneficijama koje iz toga prozilaze.

Odgovor možda leži u tome što je parceli Capital Estate površine 61.000 m2 pridodato oko 7.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu države i Opštine Budva. Oko 5.000 kvadrata od toga nalazi se u zoni morskog dobra i predstavlja uski obalni pojas, neposredno uz javno šetalište u Bečićima.

Ministarstvo u programskom zadatku sugeriše arhitektama da konkursnom razradom, upravo u toj zoni morskog dobra, na parcelama u državnoj svojini, ,,predvide određen broj kafea, restorana i poslovnih prostora u zoni plaže i šetališta”. Nije poznato na koji je način državno zemljište postalo sastavni dio lokacije za izgradnju hotelskog rizorta, da li je prodato investitoru ili izdato pod zakup i pod kojim uslovima.

Programskim zadatkom predviđena je izgradnja kompleksa sa pet zvjezdica od 117.000 kvadrata izgrađene površine, sa pratećim objektima, garažama, bazenima… Hotel Splendid ima ukupno 65.500 m2, što znači da će hotelski rizort biti prostran kao dva Splendida ili dvije Slovenske plaže, tri Stare Budve, četiri Zavale….

Velelepni turistički kompleks koji Capital Estate zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja planira u Bečićima, sretni je završetak sage o spornoj kupoprodaji velikog dijela parcele. Capita Estate jedna je od kompanija koja je u jeku investicionog buma kupovala neurbanizovano opštinsko zemljište u Budvi po povlašćenim uslovima. Zemljišne špekulacije i namješteni tenderi bile su tema emisije Mehanizam na TV Crne Gore, koja je umnogome poslužila kao osnov tužilačke istrage VDT, koja je dovela do masovnih hapšenja budvanskih funkcionera. U prvoj epizodi serijala Javnog servisa pominje se upravo Capital Estate ,,koja je u periodu od 2006. do 2012. kupila najviše placeva od Opštine”.

Daleke 2006. godine Capital Estate kupio je od Opštine najeskluzivniji opštinski plac u Bečićima po cijeni od 230 eura po kvadratu dok su se susjedni placevi prodavali po cijeni od 1.000 eura, a u nekim slučajevima i po 1.400 eura. Parcela je prodata na dva načina. Oko 6.000 kvadrata prenijeto je na firmu Capital mehanizmom dokompletiranja urbanističke parcele, bez javne licitacije, neposrednom pogodbom po cijeni od 210 eura po m2. Ostatak od 16.000 kvadrata, iste godine, prodat je na licitaciji, po kojoj je uigranim pravilima i fingiranim nadmetanjem povezanih firmi, početna cijena uvećana za samo 10 odsto, na 230 eura. Tako je jedan od najvrednijih placeva Opštine prodat za 4,5 miliona eura. Predsjednik tenderske komisije bio je u tom slučaju Aleksandar Tičić, dok je član iste bio Lazar Rađenović.

Opštinski odbor SNP-a obratio se tada osnovnom državnom tužiocu Borisu Saviću, sa zahtjevom da se ispita zakonitost postupka prodaje opštinske zemlje i dobio odgovor da je sve obavljeno po zakonu. Na istovjetan način Capital Estate došao je do 34.000 kvadrata u selu Kuljače, koje im je Opština prodala kao neurbanizovano zemljište, po cijeni od 35 eura za kvadrat, uprkos burnom protivljenju opozicije. Ubrzo nakon prodaje, ekspresno je usvojen urbanistički plan, čime je vrijednost zemljišta višestruko uvećana.

Opština je po povoljnim uslovima prodala ovoj firmi i 15.000 kvadrata na lokaciji autokampa Crvena glavica, u neposrednoj blizini Svetog Stefana, po cijeni od 290 eura za kvadrat, iako je tržišna cijena zemljišta na toj lokaciji iznosila, po riječima odbornika budvanske opozicije, od 700 do 1.000 eura. Posao je završen tokom predsjedničkog mandata Rajka Kuljače, dok je opozicija tražila intervenciju državnog tužioca Ranke Čarapić, zbog štete koja je ovom prodajom nanijeta budžetu Opštine, ali odgovora nije bilo.

Država je svakako reagovala, ali na drugačiji način, svesrdnom podrškom kupcu. Interes Capital Estate-a u Budvi proglasila je opštim, državnim interesom, te je snalažljivoj kompaniji na sve to, na hiljade kvadrata do kojih je došla na upitan način, pridodala parče najskuplje zemlje, pored mora, i zaokružila konkursnu lokaciju. Zašto Ministarstvo radi za crnogorsko-kiparsku kompaniju, te žašto službenici Ministarstva održivog razvoja koje plaćaju građani Crne Gore organizuju konkurs za privatnu firmu, nije objašnjeno.

Capital Estate registrovan je na adresi Mediteranska 2, u Budvi, u hotelu Avala, koja je u vlasništvu kompanije Beppler i Jacobson. Da li ove kompanije imaju nečeg zajedničkog, da li je došlo do promjena vlasničkih odnosa u firmi ruskog milijardera, nije poznato.

Stav mnistarstva

Na naše pitanje na osnovu čega je Ministarstvo utvrdilo javni interes u projektu gradnje hotelskog kompleksa privatne kompanije Capital Estate i zašto rade konkurs za potrebe privatne firme iz MORT-a smo dobili odgovor koji ne daje objašnjenje na postavljena pitanja, koji potpisuje Dragana Ćenić, gen. Direktorica Direktorata za planiranje prostora. Uglavnom su citirani stavovi iz Programskog zadatka za raspisivanje konkursa kao i razlozi zašto nije ispoštovan DUP Bečići. „U cilju što preciznije urbanističko-arhitektonske definicije ovog prostora i što bolje razrade urbanističkog koncepta za cijelu lokaciju i u odnosu na kontaktne zone, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo je izrtadi urbanističko-arhitektonskog konkursa”, navedeno je između ostalog, uz kritike rješenja iz DUP-a Bečići na koji je upravo to Ministarstvo dalo neophodnu saglasnost.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo