Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MINISTARSTVO RASPISUJE KONKURS ZA BEČIĆE: Hotel privatni, interes javni

Objavljeno prije

na

branimir-gvozdenovic

Poslednjeg dana 2015. godine Ministrastvo održivog razvoja i turizma raspisalo je međunarodni, opšti, idejni i neanonimni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Capital Estate u Bečićima.

Predmet konkursa je ekskluzivna lokacija površine 68.000 kvadrata prostora u zaleđu poznate bečićke plaže koja je u posjedu istoimene kompanije Capital Estate, čiji je vlasnik ruski milijarder Andrej Dobrov, registrovane preko kiparske firme Felixport Enterprises Limited.

Magnat Dobrov predsjednik je sibirske metalurške korporacije Belon Group, kojeg u crnogorskoj kompaniji Capital Estate zastupa Dragan Lučić. Ova kompanija dospjela je u žižu interesovanja javnosti kupovinom velikih zemljišnih posjeda na teritoriji opštine Budva i hotelskog kompleksa Grand-Lido u Ulcinju, u vrijeme investicione ekspanzije na Crnogorskom primorju.

U priči o izgradnji hotelskog kompleksa na najatraktivnijoj lokaciji u Bečićima, zanimljivo je uključivanje Vlade preko Ministarstva održivog razvoja i turizma, na do sada neuobičajen način. Vlada je posao ruskog investitora i njegovih crnogorskih partnera proglasila investicijom od javnog interesa i uzela aktivno učešće u realizaciji ovog projekta po modelu primijenjenom za Miločer.

Naime, Vlada je početkom decembra prošle godine donijela odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort, kakve se donose kada prostor nije pokriven odgovarajućim planskim dokumentima, što sa Bečićima nije slučaj. Na osnovu te odluke Ministarstvo održivog razvoja donosi programski zadatak i raspisuje konkurs. Kao planski okvir za donošenje programskog zadatka navode se tri plana, PPO Budve, GUP priobalnog područja i plan morskog dobra PPPPNM. Nigdje se ne pominje važeči plan DUP Bečići, usvojen 2008, kojim je detaljno urbanizovan prostor ovog turističkog mjesta.

Kao u slučaju brutalne urbanizacije Miločera, korišćen je specijalni član 60a Zakona o planiranju i izgradnji objekata, koji Ministarstvu održivog razvoja i ministru Branimiru Gvozdenoviću daje široka ovlašćenja da u slučajevima kada određeni prostor nije urbanizovan na nivou detaljnog plana, sami određuju lokaciju, odlučuju šta će se i kako graditi i donose urbanističke parametre za tu lokaciju. Time je suspendovan sistem planiranja prostora i donošenja planova. Blokirano je i učešće lokalnih uprava u tom procesu, koje se za elitne prostore na svojoj teritoriji više ništa ne pitaju.

Tako je urađeno i u Bečićima. U lokalnoj upravi u Budvi ništa ne znaju o raspisanom konkursu, niti imaju objašnjenje zašto Ministarstvo održivog razvoja ne poštuje važeći DUP Bečići, kojim je lokacija precizno određena i definisana. Posebno je zanimljiv podatak da su DUP-om Bečići čiji je autor kontroverzni profesor Miodrag Ralević, kompaniji Capital Estate ucrtani nevjerovatni gabariti. Dozvoljena je gradnja hotela sa 12 spratova uz morsku obalu, apartmana i vila, bruto izgrađene površine od čak 290.000 m2. Čitav jedan grad na obali mora. Vlasnička parcela proteže se u brdu iznad magistralnog puta i na poljani ispod, na centralnom dijelu duge bečićke plaže. Upravo je Ministarstvo održivog razvoja 2010, firmi Capital izdalo urbanističko-tehničke uslove za gradnju turističkog kompleksa u pomenutim gabaritima, što znači da investitor nije imao nikakvih prepreka da realizuje ovu investiciju, pa nije sasvim jasno zašto se pet godina kasnije u čitav posao uključuje Ministarstvo i utvrđuje opšti interes u privatnom projektu, sa svim beneficijama koje iz toga prozilaze.

Odgovor možda leži u tome što je parceli Capital Estate površine 61.000 m2 pridodato oko 7.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu države i Opštine Budva. Oko 5.000 kvadrata od toga nalazi se u zoni morskog dobra i predstavlja uski obalni pojas, neposredno uz javno šetalište u Bečićima.

Ministarstvo u programskom zadatku sugeriše arhitektama da konkursnom razradom, upravo u toj zoni morskog dobra, na parcelama u državnoj svojini, ,,predvide određen broj kafea, restorana i poslovnih prostora u zoni plaže i šetališta”. Nije poznato na koji je način državno zemljište postalo sastavni dio lokacije za izgradnju hotelskog rizorta, da li je prodato investitoru ili izdato pod zakup i pod kojim uslovima.

Programskim zadatkom predviđena je izgradnja kompleksa sa pet zvjezdica od 117.000 kvadrata izgrađene površine, sa pratećim objektima, garažama, bazenima… Hotel Splendid ima ukupno 65.500 m2, što znači da će hotelski rizort biti prostran kao dva Splendida ili dvije Slovenske plaže, tri Stare Budve, četiri Zavale….

Velelepni turistički kompleks koji Capital Estate zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja planira u Bečićima, sretni je završetak sage o spornoj kupoprodaji velikog dijela parcele. Capita Estate jedna je od kompanija koja je u jeku investicionog buma kupovala neurbanizovano opštinsko zemljište u Budvi po povlašćenim uslovima. Zemljišne špekulacije i namješteni tenderi bile su tema emisije Mehanizam na TV Crne Gore, koja je umnogome poslužila kao osnov tužilačke istrage VDT, koja je dovela do masovnih hapšenja budvanskih funkcionera. U prvoj epizodi serijala Javnog servisa pominje se upravo Capital Estate ,,koja je u periodu od 2006. do 2012. kupila najviše placeva od Opštine”.

Daleke 2006. godine Capital Estate kupio je od Opštine najeskluzivniji opštinski plac u Bečićima po cijeni od 230 eura po kvadratu dok su se susjedni placevi prodavali po cijeni od 1.000 eura, a u nekim slučajevima i po 1.400 eura. Parcela je prodata na dva načina. Oko 6.000 kvadrata prenijeto je na firmu Capital mehanizmom dokompletiranja urbanističke parcele, bez javne licitacije, neposrednom pogodbom po cijeni od 210 eura po m2. Ostatak od 16.000 kvadrata, iste godine, prodat je na licitaciji, po kojoj je uigranim pravilima i fingiranim nadmetanjem povezanih firmi, početna cijena uvećana za samo 10 odsto, na 230 eura. Tako je jedan od najvrednijih placeva Opštine prodat za 4,5 miliona eura. Predsjednik tenderske komisije bio je u tom slučaju Aleksandar Tičić, dok je član iste bio Lazar Rađenović.

Opštinski odbor SNP-a obratio se tada osnovnom državnom tužiocu Borisu Saviću, sa zahtjevom da se ispita zakonitost postupka prodaje opštinske zemlje i dobio odgovor da je sve obavljeno po zakonu. Na istovjetan način Capital Estate došao je do 34.000 kvadrata u selu Kuljače, koje im je Opština prodala kao neurbanizovano zemljište, po cijeni od 35 eura za kvadrat, uprkos burnom protivljenju opozicije. Ubrzo nakon prodaje, ekspresno je usvojen urbanistički plan, čime je vrijednost zemljišta višestruko uvećana.

Opština je po povoljnim uslovima prodala ovoj firmi i 15.000 kvadrata na lokaciji autokampa Crvena glavica, u neposrednoj blizini Svetog Stefana, po cijeni od 290 eura za kvadrat, iako je tržišna cijena zemljišta na toj lokaciji iznosila, po riječima odbornika budvanske opozicije, od 700 do 1.000 eura. Posao je završen tokom predsjedničkog mandata Rajka Kuljače, dok je opozicija tražila intervenciju državnog tužioca Ranke Čarapić, zbog štete koja je ovom prodajom nanijeta budžetu Opštine, ali odgovora nije bilo.

Država je svakako reagovala, ali na drugačiji način, svesrdnom podrškom kupcu. Interes Capital Estate-a u Budvi proglasila je opštim, državnim interesom, te je snalažljivoj kompaniji na sve to, na hiljade kvadrata do kojih je došla na upitan način, pridodala parče najskuplje zemlje, pored mora, i zaokružila konkursnu lokaciju. Zašto Ministarstvo radi za crnogorsko-kiparsku kompaniju, te žašto službenici Ministarstva održivog razvoja koje plaćaju građani Crne Gore organizuju konkurs za privatnu firmu, nije objašnjeno.

Capital Estate registrovan je na adresi Mediteranska 2, u Budvi, u hotelu Avala, koja je u vlasništvu kompanije Beppler i Jacobson. Da li ove kompanije imaju nečeg zajedničkog, da li je došlo do promjena vlasničkih odnosa u firmi ruskog milijardera, nije poznato.

Stav mnistarstva

Na naše pitanje na osnovu čega je Ministarstvo utvrdilo javni interes u projektu gradnje hotelskog kompleksa privatne kompanije Capital Estate i zašto rade konkurs za potrebe privatne firme iz MORT-a smo dobili odgovor koji ne daje objašnjenje na postavljena pitanja, koji potpisuje Dragana Ćenić, gen. Direktorica Direktorata za planiranje prostora. Uglavnom su citirani stavovi iz Programskog zadatka za raspisivanje konkursa kao i razlozi zašto nije ispoštovan DUP Bečići. „U cilju što preciznije urbanističko-arhitektonske definicije ovog prostora i što bolje razrade urbanističkog koncepta za cijelu lokaciju i u odnosu na kontaktne zone, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo je izrtadi urbanističko-arhitektonskog konkursa”, navedeno je između ostalog, uz kritike rješenja iz DUP-a Bečići na koji je upravo to Ministarstvo dalo neophodnu saglasnost.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo