Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORNE POUKE: Šta sada

Objavljeno prije

na

  Žarko Rakčević, privrednik

Oduprijeti se danajskim darovima vlasti

– Rezultate izbora proslavljale su sve partije bez razloga. Nažalost, razloga za slavlje najmanje ima većina građana Crne Gore, jer rezultat ne daje veliku nadu za neophodne dinamične promjene ekonomije i društvene strukture. Vladajuća klasa izgubila je izbore u Podgorici i Nikšiću. Posebno je težak poraz imala u gradskim jezgrima. Mehanizam pritisaka, zloupotrebe javnih resursa, zastrašivanje i ucjene bili su najdjelotvorniji u rubnim područjima Crne Gore najpogođenijim cunamijem vladajuće klase.

Karakter vlasti i ispreplijetanosti velikih ličnih interesa bez obzira na učestale promjene maski ne daje nadu za personalni i činidbeni diskontinuitet. Katastrofalni rezultati vladavine opredijelili su vlast da igra na podjele i ulogu zaštitnika državnosti Crne Gore. Njihova vulgarizacija – jedno stado jedan čobanin – kruniće se u narednom periodu. Žao mi je što Pozitivna nije snažnije ušla u biračko tijelo vladajuće koalicije. Dva mandata više mogla su donijeti neophodne promjene u Crnoj Gori. Umjesto omjera 39 naprema 36 u korist vladajuće strukture lako je moglo biti 38 naprema 37 u korist oponenata ovako pogubnoj politici. To je bila bolja pozicija da se sa manjinskim partijama krene u demokratizaciju i dekriminalizaciju društva i oporavak privrede.

Bošnjaci i Albanci su nemjerljivo doprinijeli obnovi države Crne Gore. Ova vlast ne samo da se nije izvinila za zločine učinjene prema manjinskim narodima devedesetih nego im nije vratila na pošten način i otvorila vrata za jednakost i ravnopravnost građana, naroda i vjera. Da li imaju snage rukovodstva tih partija da se odupru danajskim darovima vlasti i mudrost da odgovore na istorijski izazov da pomognu rađanje demokratske Crne Gore, vidjećemo. Nadam se da će imati svijest o dugoročnim interesima naroda koji im je dao povjerenje.

Ibrahim Čikić, publicista
Režim najveći gubitnik

– Zastrašivanjem, ucjenama, kupovinom ličnih karata, predizbornim

zapošljavanjem, lopovlukom… režim je i ovog puta pokrao izbore. Zato je bojkot izbora bio jedini ispravni odgovor demokratskog dijela Crne Gore. Nažalost, i ovog puta nejedinstvo opozicije dalo je legitimitet obmani i uzelo danak koji će opet platiti građani.

Ipak, režim nije osvojio većinu i oni su najveći gubitnici. Paniku

režima najjasnije oslikavaju napadi na predstavnike Bošnjačke stranke u Plavu i Baru. Zato je historijska odgovornost, usuđujem se reći i sudbinska u rukama predstavnika demokratskih struktura u Crnoj Gori, koji ujedinjeni imaju većinu u parlamentu. Formiranjem vlade nacionalnog jedinstva stvorili bi se uslovi za vladavinu prava i pravde.

Lustracija, vladavina prava i borba protiv organiziranog kriminala definitivno bi odvela vladajuću koaliciju na historijsko smetljište, a građanima Crne Gore vratilo dostojanstvo i život dostojan čovjeka. Iskreno se nadam da će ujedinjene demokratske snage ispraviti predizbornu grešku i iskoristiti priliku. U protivnom, Crnoj Gori vrlo brzo prijete socijalni nemiri i događanje naroda koje smo imali prilike gledati početkom devedesetih godina prošloga vijeka. Imam Ali, mir neka je na nj, upozorava: ,,Propuštanje prilika donosi gorčinu.”

Dr Svetozar Jovićević, univerzitetski profesor
SDP poučan primjer nacionalnim strankama

– Konačno je došlo do pomaka poslije koga će teško politički odnosi i politička situacija biti kao prije. Iako razjedinjena, opozicija ima prevagu i to je veoma bitno. No, ne treba se zavaravati da će iz toga neminovno i brzo nastati pozitivne promjene – smjena vlasti, formiranje demokratske vlasti spremne da se suoči sa krajnje zabrinjavajućom ekonomskom situacijom i koja bi što prije mogla da dovede do ozdravljenja institucija sistema koje će regulisati na zakonit način procese u Crnoj Gori. Ni 2001. godine DPS nije imao većinu, pa je Liberalnom savezu ponudio koaliciju i neke ključne funkcije u vlasti. Onda je, u strahu da gubi osnovne poluge vlasti, počeo da formira paralelne institucije i koalicionom partneru ostavio samo ljušturu od tih funkcija. DPS je održao nove izbore u klimi da on jedino može da promijeni državni status Crne Gore. Dobio je većinu i nastavio da vlada sa još više osionosti i neregularnosti.

I danas postoji takva mogućnost. Vladajuća koalicija priziva u pomoć manjinske stranke da oformi većinu. Postoji opasnost da te stranke podlegnu uskostranačkim ili ličnim interesima pod vidom da iznutra mijenjaju vlast i njenu prirodu. To je velika zabluda. Niti su one toliko snažne da to mogu učiniti niti će to vlast dozvoliti. Ona će po oprobanom receptu zadovoljiti lične ambicije i poslije kratkog vremena te ličnosti koje iskreno uđu u vlast da je mijenjaju postaće neminovan dio te vlasti. To se desilo sa SDP-om i taj bi im primjer morao biti veoma poučan. Druga mogućnost je formiranje širokog opozicionog fronta. Ta mogućnost može voditi prelaznoj tehničkoj vladi, koja ne može izbjeći da ima izraženu političku komponentu, ali nisam siguran da je to lako ostvarljivo.

Ervina Dabižinović, psihološkinja i članica NVO Anima
Korak ka slobodi

– To što koalicija DPS/SDP nije osvojila apsolutnu vlast razumijem kao njen poraz. To je njeno kažnjavanje, jer je nezadovoljstvo biračkog tijela njenim načinom vođenja države i vršenja vlasti ogromno. Kažnjena je i opozicija za loše političke poteze i loš rad na svim nivoima, jer građanima i građankama s vremena na vrijeme pruža isti primjer – razumije samo sopstvane interese u dramatičnoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj situaciji u kojoj se nalazi običan svijet.

Ne bih da ulazim u postizbornu kombinatoriku, jer naš prostor ima posla sa nemilosrdnim i beskrupuloznim političkim igračima koji sve svode na profiterstvo. Mnogo je zanimljivije to da političari ostaju neosjetljivi na nezadovoljstvo, bijedu i siromaštvo, nezaposlenost, korupciju, kriminal, ambijent koji su sami kreirali, bez preuzimanja odgovornosti, ostavljajući građane i građanke u stanju egzistencijalne ugroženosti.

Poruka iz DPS/SDP/LP da su oni jedini sačuvali vlast u Evropi u uslovima ekonomske krize treba da nas sve plaši. I Hitler je u doba ekonomske krize dobio i sačuvao vlast. Poruka iz Demokratskog fronta je glas manjinskim partijama da mogu biti partneri da se spasi što se spasiti može. Manjinske partije, po mom mišljenju, moraju biti oprezne i odgovorne u ovakvoj političkoj konfiguraciji jer mogu biti suočene sa radikalizacijom prilika koju nosi prefiks nacionalni u odnosu na građanski, a s druge strane ozbiljnost ekonomskih i socijalnih problema u kojima se nalazi naše društvo može biti još veći zalogaj kada je odgovornost u pitanju. Novog političkog subjekta treba podsjetiti da je sličan izborni rezultat prethodnih godina imao PZP, ali nije ispunio očekivanje građana. Opozicija mora biti svjesna šta građani i građanke očekuju od njenih političkih poteza i u tom smislu će se dalje stvari razvijati tako da za sada samo ventilirano nezadovoljstvo može da bude vjetar. Voljela bih da nezadovoljstvo kojim su građani i građanke kažnjavali dosadašnje predstavnike/ce ne bude još jedna u nizu propuštenih prilika, jer korak ka slobodi je napravljen, a toga moraju biti svjesni svi koji će ući u zakonodavnu i izvršnu vlast.

Džemal Perović, NVO aktivista
Mnogi se nude vlasti

– Po mom mišljenju gubitak apsolutne vlasti na izborima DPS-SDP neće donijeti promjene. Puno je onih koji im se nude. Očekivano. Bojim se da nije njih, našle bi se na ponudi neke druge ,,neočekivane” grupacije.


Dr Filip Kovačević, profesor Univerziteta Crne Gore

Vlada nacionalnog jedinstva najbolje rješenje

– Očigledno je da režimska koalicija DPS-SDP-LP, i pored svih zloupotreba u predizbornoj kampanji i monstruoznih pritisaka govorom mržnje, širenjem straha i „prljavim rukama” korupcije, nema podršku većine onih koji su glasali. To znači da bi, u skladu sa demokratskim principima, za onu većinu od oko 54 odsto nerežimskih snaga koje su nedvosmisleno dale do znanja da žele političke promjene, najbolje rješenje bilo udruživanje na ravnopravnoj osnovi u vladu nacionalnog ili građanskog jedinstva. Ta vlada treba da ima ekspertsko-politički karakter sa značajno predstavljenim strankama manjinskih naroda, kao i ograničen mandat sa jasno određenim i prioritetima – uspostavljanje vladavine prava i pravde kroz izgradnju depolitizovanih državnih institucija.

To podrazumjeva smjenu režimskih vojnika sa ključnih mjesta, kao što su pravosudni organi, policija, ANB i sve druge institucije koje su radile protiv javnog interesa. Mora se staviti na dnevni red i ispitivanje odgovornosti, a za one za koje se utvrdi da su krivi, i krivično sankcionisanje, svih onih koji su učestvovali u ratnim i poslijeratnim devastacijama i razaranju crnogorskih prirodnih, privrednih i kulturnih resursa.

Mislim da je ovo izvodljiv plan što ne znači da režim neće pokušati da se grčevito drži za poluge vlasti, pa čak i uz cijenu izazivanja političke nestabilnosti i uličnih nemira. Zbog toga mora biti poslat snažan signal međunarodnoj zajednici i raskrinkati se interes režima da uspori i, u konačnici, unazadi demokratizaciju Crne Gore.

 

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Đukanovićeva politička biografija kao opterećenje

– Crnogorska politička scena je već doživjela rekomponzicije, a izborni rezultat upućuje na veliki potencijal u pravcu smjene dosadašnje vlasti, ukoliko se bude strateški i posvećeno radilo.

Iako je do sada vladajuća koalicija imala enormne resurse, uključujući i one iz javnih fondova i kontrolu nad institucijama koju je obilato zloupotrebljavala, izbori su pokazali da takav sistem slabi, da se pukotine sve teže prikrivaju i da suočavanje sa narastajućim socijalno-ekonomskim nezadovoljstvom i sve izraženijom građanskom sviješću trese temelje na kojima je počivala ova vlast. Dodatno, politička biografija i karakter Đukanovića, kao neprikosnovenog lidera DPS-a, isuviše je teško opterećenje za proces evropeizacije Crne Gore, a vrlo je vjerovatno da eventualni povratak na državničke funkcije može i njemu samom donijeti prinudnu i neprijatnu penziju.

Realno gledajući radikalne promjene se ne mogu očekivati neposredno nakon izbora, čini se izvjesnijim da će DPS-SDP-LP napraviti dogovor sa manjinskim strankama. Činjenice da će takav dogovor jako skupo koštati prije svega DPS i da u politici nema vječnih prijatelja ili neprijatelja, odnosno da niko neće moći garantovati njegovu stabilnost su jako važne za opoziciju i njeno dalje djelovanje. Vidjećemo da li će opozicija znati da iskoristi ovaj set mogućnosti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo