Povežite se sa nama

Izdvojeno

JAVNI POZIV CIN-CG: OSNAŽIVANJE RE ZAJEDNICE ZA PRISTUP TRŽIŠTU RADA

Objavljeno prije

na

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u okviru projekta:

„Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada“

 (projekat kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore)

raspisuje:

JAVNI POZIV

Za obuku u medijskoj industriji   – 25 polaznika/ce

(Obuka za novinare/ke, kamermane/ke, grafičke dizajnere/ke, radnike/ce u štampariji i ostale poslove u elektronskim, štampanim i online medijima)

Obuka će se odvijati u dvije faze. Prva faza predviđa trening od dva mjeseca za svih 25 polaznika, za šta je predviđena određena naknada. Nakon treninga, Komisija će odabrati  pet polaznika/ca koji, sa kojima će se sklopiti ugovor o radu u trajanju od pet mjeseci. Polaznici/e će se, uz rad, obučavati za poslove u medijima i učestvovati u proizvodnji medijskih sadržaja, za šta će dobijati redovnu mjesečnu naknadu.

Mogućnost učešća na ovom javnom pozivu imaju nezaposleni/e pripadnici/ce romske i egipćanske populacije sa teritorije Crne Gore, sa završenom najmanje osnovnom školom koji se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prednost će imati kanditati/kinje sa završenom srednjom školom i fakultetom.

Prijave sa biografijom (CV) kandidata/kinja, potvrdu iz evidencije Zavoda za zapošljavanje i motivaciono pismo slati najkasnije do 15.02.2020. na e-mail: konkurscincg@gmail.com, ili na adresu: CIN-CG, Trg nezavisnosti bb, 81000 Podgorica.

Komentari

FOKUS

DPS, SDT I NKT U ISTOM STROJU: Ugušiti virus otpora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nacionalno koordinaciono tijelo i Specijalno državno tužilaštvo  predstavljaju najvidljiviji dio sistema koji se stavio na raspolaganje DPS-u. I šire strah. Neko od virusa, neko od pobune, tek i jedni i drugi daju legitimitet ideji da je otpor bolest koja se najbolje liječi pendrekom

 

Dvije sedmice  nakon što su parlamentarni izbori raspisani za 30. avgust i  nedjelju dana prije početka roka za predaju izbornih lista (od 11. jula), množe se  nepoznanice. Najveća od njih je ona oko  pitanja da li će izbori, uopšte, biti održani u zakazanom terminu. Razlozi za tu dilemu su zdravstveni i politički.

U momentu kada nastaje ovaj tekst u Crnoj Gori je registrovano oko 250 pacijenata zaraženih korona virusom, uz dnevni prirast od 30 – 50 novooboljelih. Ljekari nemaju dilemu da će broj dalje rasti. Izbjegavaju, ipak, da obnovljenu epidemiju stave u kontekst dolazećih izbora. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) da hitno usvoji pravila i smjernice u vezi sa izborima u uslovima epidemije korona virusa. ,,Vremena za gubljenje nema, a uslovi u kojima se odvija kampanja iz dana u dan su sve neizvjesniji”, saopštio je direktor te NVO Dragan Koprivica. Za sada, nema odgovora iz NKT-a na njihov apel.

Tijelu kojim komanduje potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović a koje, neformalno, upravlja Crnom Gorom evo već četvrti mjesec,  bilo je važnije da javno podrži policiju. „NKT izražava punu podršku našoj policiji“, stoji u njihovom saopštenju od 25. juna, nakon što smo bili u prilici da vidimo primjere brutalne zloupotrebe sile od strane maskiranih pripadnika policije koji su u Budvi udarali, šutirali i gazili građane koji im nijesu pružali fizički otpor. Prethodno su slične situacije zabilježene i u Pljevljima, Nikšiću…  Iz NKT-a je, ipak, stigla poruka da „policija profesionalno i efikasno štiti i služi svim građanima i državi, kako je to pokazala i u epidemiji korona virusa. Zato je napad na policiju napad na državu Crnu Goru i na sve građane“.

Da li se takvim izlivima lojalnosti jača povjerenje građana u „instituciju“? Odnosno, da li je odu policijskoj torturi sročila medicinska struka ili politika? Odgovor na to pitanje nijesmo dobili od Bobana Mugoše, direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) i člana NKT-a. “To je zaključak NKT-a“, odgovara Mugoša na pitanje zašto se, navodno stručno, tijelo formirano radi borbe protiv epidemije bavi postupanjem policije. „Mi smo zauzeli jedan stav jer svako grupisanje i dešavanje koje ima veliki broj ljudi koji mogu uticati na epidemiološku situaciju tiče se i NKT-a. U tom smislu sam ja razumio taj stav”, rekao je Mugoša.

Iz  tog odgovora mogli smo razumjeti jedino to  da čovjek koji bi u NKT-u  morao biti jedan od ključnih autoriteta, nije donosio stav/pisao saopštenje. Nego je razumio naređenje. Mugoša nije odgovorio na pitanje zbog čega IJZ, kome je na čelu, ne predloži Ministarstvu zdravlja da ponovo proglasi postojanje epidemije korona virusa. „Ova bolest se širi epidemijski i mogućnost da se proglasi epidemija postoji, ali sami epidemijski tok govori da se to ne mora posebno naglašavati”, objasnio je Mugoša. Zvuči kao da je proglašenje epidemije sporedan posao oko koga ne treba gubiti vrijeme. A ne ključni uslov da u državi – uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku – dobijemo i četvrtu granu vlasti oličenu u NKT-u. Koja odlučuje o  slobodi kretanja, radnom vremenu, pravu na zdravstvene usluge i obrazovanje, svadbama i sahranama.

Zoran RADULOVIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA: SELEKTIVNE ISTRAGE SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Pozivanje na otpor nasilju – opasno krivično djelo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se SDT ekspresno bavi istragom blokada budvanskih saobraćajnica, mnoge afere o milionskim pronevjerama i špekulacijama sa opštinskom imovinom za vrijeme višegodišnje vladavine DPS-a Budvom, godinama su u fazi izviđaja

 

Prođe i jun a u Budvi se politička bura ne stišava. Zgrada lokalne samouprave i dalje je pod blokadom. Opština ne radi, na ulazu su pripadnici privatnog obezbjeđenja koji legitimišu zaposlene i dozvoljavaju ulazak samo osobama sa spiska koji je napravio novoproglašeni predsjednik Opštine Nikola Divanović.

Predsjednici Opštine i SO Budva Marko Carević i Krsto Radović svakoga jutra  dolaze na posao, ali im obezbjeđenje ne dozvoljava ulazak u kancelarije. Odigrana je još jedna besprizorna scena ispred Opštine. Oni koji su političkim, pravnim i policijskim nasiljem zaposjeli fotelje gradonačelnika Budve i predsjednika parlamenta, pokušali su da ponize Carevića i Radovića tako što im je privatno obezbjeđenje uručilo rješenja o njihovom razrješenju sa funkcija, koja nisu ni propisno ovjerena.

Time se pokazuje strah od suočavanja i politička nadmenost iza koje stoji policijska sila i Partija. Nasilno prekrajanje izborne volje građana u Budvi sinhronizovanim djelovanjem državnih institucija i upotrebom gole policijske sile, nastavljeno je progonima partijskih aktivista Demokrata i DF-a. Za to vrijeme, u njihove fotelje  ustoličeni su novi ljudi, predsjednik Nikola Divanović (DPS) i predsjednica Skupštine Anđela Ivanović iz Crnogorske. Ovo dvoje mladih ljudi nemaju, izgleda,  problem sa tim što njihove fotelje čuvaju policijski kordoni, što ispred zgrade, u kojoj su tobože glavni, stoje parkirane policijske marice, spremne za hapšenje građana koji pokažu otpor političkoj korupciji.

Nisu digli glas protiv bestijalnog prebijanja građana Budve koji su mirno protestovali. Pokazali su nedostatak empatije prema sugrađanima i ambiciju da po svaku cijenu zauzmu fotelje koje im ne pripadaju. Budva je mali grad, plemenski i bratstvenički definisan, pa se u javnost odašilju porodična neslaganja sa njihovim postupcima.

U političkom ratu koji se vodi u Budvi izdvojila su se dva lika, dva političara iste generacije srednje škole „Danilo Kiš“, Dragan Krapović i Nikola Divanović. Svaki na svoj način. Obojica rođeni Budvani, našli su se na suprotstavljenim političkim stranama.  Krapović je legalno postao dio vlasti u Budvi,  Divanović želi da mu vlast preotme. Pri tom ne bira sredstva. Divanović je bio dio prethodne DPS vlasti u Budvi, na funkciji sekretara za stambeno-komunalne poslove. „Proslavio“ se kao sekretar devastacijom drevnih bedema Starog grada, koji su varvarski izbušeni radi montiranja iluminacije po projektu poznatog dizajnera Karima Rašida. Ta neprikladna instalacija, po nalogu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, morala je biti uklonjena. Šteta koja je vrijednom kulturno-istorijskom spomeniku kulture napravljena, procijenjena je na oko 200.000 eura potrebnih za sanaciju. Mjesna zajednica Stari grad podnijela je krivičnu prijavu protiv Divanovića zbog oštećenja zaštićenog spomenika kulture, čiji epilog nije poznat.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo