Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jesenje kiše

Objavljeno prije

na

Skupština oko Snimka nije zaključila ništa, u jazbinama tužilaštva, navodno se još negdje istražuje je li neko negdje zapošljavao ,,naše”; rebalans budžeta, bogata smo zemlja, izgleda da nam ni ne treba – još samo da DPS pobijedi u nekoliko odabranih opština i pukotine u vlasti biće zalivene jesenjim kišama kao da ih nikad nije ni bilo.

U Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju lokalni izbori biće održani 16. novembra. Na Cetinju nijesu još raspisani, ali biće, jer je Skupština prijestonice skratila sebi mandat. Iz razloga ekonomičnosti, objasnili su, bolje je izbore održati kad i u Mojkovcu i Petnjici.

Raspisivanjem prijevremenih izbora u Prijestonici, Demokratska partija socijalista pokušava da posljednji put iskoristi nedostatke postojećeg izbornog zakonodavstva, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta.

Predstavnica DF-a Tijana Samardžić podsjetila je da će se neposredno uoči izbora u novembru, na Cetinju održati niz manifestacija – obilježavanje 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, proslava Dana Prijestonice, obilježavanje jubileja Fudbalskog kluba Lovćen. ,,Što se takođe svrstava u već viđeni i oprobani scenario zloupotrebe sredstava svih državnih obveznika u svrhe predizborne kampanje partije na vlasti”, kazala je Samardžić agenciji MINA.

Ona je ocijenila da će insistirati da se izmijenjeno izborno zakonodavstvo, koje će biti uskoro usvojeno u Skupštini Crne Gore, primijeni na predstojećim izborima, navodeći da je takvih primjera već bilo u crnogorskoj pravnoj praksi. Ne zna se kako će se finansirati cetinjski izbori, budući da ta stavka nije predviđena budžetom prijestonice za ovu godinu.

Na parlamentarnim izborima prošle godine na Cetinju je ubjedljivo pobijedila koalicija Evropska Crna Gora. Osvojili su 5.137 glasova. Pozitivna je dobila 2.628, Demokratski front 1.237, a SNP 311 glasova. Na ove izbore će cetinjski SDP ići samostalno, ali to teško može da znači da će se vlast na Cetinju promijeniti. Na predsjedničkim izborima kandidat DPS-a Filip Vujanović, bez podrške SDP-a osvojio je 4.528 glasova u prijestonici. Kandidat Demokratskog fronta Miodrag Lekić imao je 3.557 glasova. Fakat da je Vujanović dobio svega oko 500 glasova manje nego koalicija Evroska Crna Gora, nije pretjerano ohrabrujući za SDP. Po svemu sudeći, oni se prije mogu boriti za glasove koje je dobila Pozitivna, nego za one koje baštini DPS. Uprkos slavi koju je tokom devedesetih steklo zahvaljujući Liberalnom savezu i antiratnom angažmanu te partije, ne treba zaboraviti da je na Cetinju, gotovo uvijek, na izborima pobjeđivao DPS. Posebna je priča s kim bi SDP u koaliciju nakon izbora. ,,Sa svima koji budu poštovali državu i njen suverenitet”, kažu funkcioneri te partije.

Sitni problemi sa zakonima oko raspisivanja izbora u Petnjici biće riješeni – u hodu. Za početak, izborna komisija biće, akobogda, formirana nakon što su izbori zakazani i dva-tri dana prije nego što počne da teče rok za predaju izbornih lista. Poslanici DPS i SDP podnijeli su ovih dana zahtjev za vanredno zasjedanje parlamenta na kojem bi 20. septembra Skupština birala članove Opštinske izborne komisije u Petnjici. Rok za predaju izbornih lista počinje 23. septembra.

Demokratski front je tražio od Državne izborne komisije da što prije ispita da li su se stekli neophodni uslovi za izbore u Petnjici. DF je tražio da DIK da jasno uputstvo i precizno definiše ko ima aktivno biračko pravo i šta znače izrazi ,,lokalno stanovništvo”, ,,birač” i ,,građani”. U frontu smatraju da ne postoje uslovi za održavanje izbora u Petnjici, kao i da je potrebno istovremeno održavanja izbora u Beranama i Petnjici. Nema sumnje da će DIK ocijeniti da je sve što je isplanirala i sprovodi vladajuća partija – sasvim u redu. Sitni su problemi to što se ne zna ni ko će izbore da plati, ni koliko se odbornika bira, u odnosu na veličanstvenu pobjedu DPS-a kojoj se stremi.

DPS predanim radom na terenu pokušava da prigrabi zasluge za formiranje nove opštine. Na prvoj izbornoj konferenciji Demokratske partije socijalista u Petnjici, nedavno potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović je kazao da je siguran da će u Petnjici pobijediti njegova partija „bez čije političke snage taj kraj danas ne bi imao status opštine”. Naravno, naglasio je i da neće biti grke sa koalicionim partnerima: ,,Mi ćemo u Petnjici pružiti ruku svima, prije svih svojim političkim saveznicima, onima sa kojima smo u vladinoj koaliciji i radimo za dobrobit Crne Gore, sa kojima dijelimo zajedničke vrijednosti”. Petnjicu, dakle očekuje – rahat. DPS, SDP, Bošnjačka stranka, kakav god bio odnos njihovih snaga, živjeće u slozi i ljubavi.

Intenzivan rad na terenu, o kojem svjedoče Monitorovi izvori iz Berana, samo dijelom je usmjeren na izbore u Petnjici. Odluka vlasti da istovremeno ne budu održani izbori u Beranama neshvatljiva je i očigledno nepravična, ali, za DPS, krajnje praktična. Prema izvorima Monitora u beranskim biračkim spiskovima već mjesecima se prave premetačine i odgovarajuća fiktivna preseljavanja glasača kako bi bilo obezbijeđeno da DPS pobijedi i na lokalnim izborima koji će na proljeće u Beranama morati da budu održani. Jednostavno je – vladajuća koalicija na području Petnjice ima viška, u ostatku Berana manjka birača. Treba im samo promijeniti adresu. Vjerovanje opozicije da će odlaskom birača iz petnjičke opštine oni u Beranama ostati u lagodnoj poziciji, blago rečeno, naivno je. SNP i Demokratski front u Beranama su lani osvojili 4.571, odnosno 2.967 glasova. Evropska Crna Gora imala je 9.564. Petnjica ima 6.209 birača, obično ih na izbore izađe oko pola, jer veliki broj ljudi zapravo ne živi tu već u inostranstvu. Tačno je da su glasovi sa područja Petnjice nekada odlučivali o tome ko će vladati u Beranama, ali je tačno i to da sve veće siromaštvo i sve veća zavisnost od države donose DPS-u sve bolje rezultate.

Naravno, vlast uvijek ima i rezervnu taktiku. Prema pouzdanim informacijama našeg lista, beranski DPS na čelu sa partijskim koordinatorom za to područje velikim magom Marovićem razmatrao je i mogućnost formiranja ,,jedne manje partije” koja bi, nakon izbora, ušla sa njima u koaliciju.

Kao početni kapital DPS i u Mojkovcu ima 2.718 glasova koje je Evropska Crna Gora osvojila lani. SNP je dobio 1338, Demokratski front 1.207. Lokalna vlast u tom gradu izabrana je u decembru 2009. DPS i SDP osvojile su 18 mandata, dok je SNP-u pripalo 13 odborničkih mjesta. Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Narodna i Demokratska srpska stranka su bojkotovale izbore. Prije tih izbora na vlasti je u Mojkovcu bila opozicija. Optimizam opoziciji može da ulije i činjenica da je Miodrag Lekić u tom gradu osvojio 2.941 glas, prema 2.562 glasa koja su pripala Vujanoviću.

Da, vrti se još i priča o parlamentarnim izborima. Ukoliko vlada nastavi sa pogrešnom politikom prema KAP-u i dalje postoji mogućnost održavanja vanrednih izbora rekao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Oko rebalansa je izbistrio da DPS treba da se uredno sa njegovom partijom dogovori kako taj papir u narednoj verziji treba da izgleda. Iz vlade je takođe stigla priča da će rebalans biti preuređen.

Iako je izgledalo da se krajem avgusta svi odmaraju od bura koje su obilježile prvu polovinu ove godine, sva je prilika da su u vlasti zapravo udarnički radili na sopstvenim problemima. Naravno, na njihovom zamazivanju, ne rješavanju, ali ko te pita. Važno je vladati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo