Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jesenje kiše

Objavljeno prije

na

Skupština oko Snimka nije zaključila ništa, u jazbinama tužilaštva, navodno se još negdje istražuje je li neko negdje zapošljavao ,,naše”; rebalans budžeta, bogata smo zemlja, izgleda da nam ni ne treba – još samo da DPS pobijedi u nekoliko odabranih opština i pukotine u vlasti biće zalivene jesenjim kišama kao da ih nikad nije ni bilo.

U Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju lokalni izbori biće održani 16. novembra. Na Cetinju nijesu još raspisani, ali biće, jer je Skupština prijestonice skratila sebi mandat. Iz razloga ekonomičnosti, objasnili su, bolje je izbore održati kad i u Mojkovcu i Petnjici.

Raspisivanjem prijevremenih izbora u Prijestonici, Demokratska partija socijalista pokušava da posljednji put iskoristi nedostatke postojećeg izbornog zakonodavstva, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta.

Predstavnica DF-a Tijana Samardžić podsjetila je da će se neposredno uoči izbora u novembru, na Cetinju održati niz manifestacija – obilježavanje 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, proslava Dana Prijestonice, obilježavanje jubileja Fudbalskog kluba Lovćen. ,,Što se takođe svrstava u već viđeni i oprobani scenario zloupotrebe sredstava svih državnih obveznika u svrhe predizborne kampanje partije na vlasti”, kazala je Samardžić agenciji MINA.

Ona je ocijenila da će insistirati da se izmijenjeno izborno zakonodavstvo, koje će biti uskoro usvojeno u Skupštini Crne Gore, primijeni na predstojećim izborima, navodeći da je takvih primjera već bilo u crnogorskoj pravnoj praksi. Ne zna se kako će se finansirati cetinjski izbori, budući da ta stavka nije predviđena budžetom prijestonice za ovu godinu.

Na parlamentarnim izborima prošle godine na Cetinju je ubjedljivo pobijedila koalicija Evropska Crna Gora. Osvojili su 5.137 glasova. Pozitivna je dobila 2.628, Demokratski front 1.237, a SNP 311 glasova. Na ove izbore će cetinjski SDP ići samostalno, ali to teško može da znači da će se vlast na Cetinju promijeniti. Na predsjedničkim izborima kandidat DPS-a Filip Vujanović, bez podrške SDP-a osvojio je 4.528 glasova u prijestonici. Kandidat Demokratskog fronta Miodrag Lekić imao je 3.557 glasova. Fakat da je Vujanović dobio svega oko 500 glasova manje nego koalicija Evroska Crna Gora, nije pretjerano ohrabrujući za SDP. Po svemu sudeći, oni se prije mogu boriti za glasove koje je dobila Pozitivna, nego za one koje baštini DPS. Uprkos slavi koju je tokom devedesetih steklo zahvaljujući Liberalnom savezu i antiratnom angažmanu te partije, ne treba zaboraviti da je na Cetinju, gotovo uvijek, na izborima pobjeđivao DPS. Posebna je priča s kim bi SDP u koaliciju nakon izbora. ,,Sa svima koji budu poštovali državu i njen suverenitet”, kažu funkcioneri te partije.

Sitni problemi sa zakonima oko raspisivanja izbora u Petnjici biće riješeni – u hodu. Za početak, izborna komisija biće, akobogda, formirana nakon što su izbori zakazani i dva-tri dana prije nego što počne da teče rok za predaju izbornih lista. Poslanici DPS i SDP podnijeli su ovih dana zahtjev za vanredno zasjedanje parlamenta na kojem bi 20. septembra Skupština birala članove Opštinske izborne komisije u Petnjici. Rok za predaju izbornih lista počinje 23. septembra.

Demokratski front je tražio od Državne izborne komisije da što prije ispita da li su se stekli neophodni uslovi za izbore u Petnjici. DF je tražio da DIK da jasno uputstvo i precizno definiše ko ima aktivno biračko pravo i šta znače izrazi ,,lokalno stanovništvo”, ,,birač” i ,,građani”. U frontu smatraju da ne postoje uslovi za održavanje izbora u Petnjici, kao i da je potrebno istovremeno održavanja izbora u Beranama i Petnjici. Nema sumnje da će DIK ocijeniti da je sve što je isplanirala i sprovodi vladajuća partija – sasvim u redu. Sitni su problemi to što se ne zna ni ko će izbore da plati, ni koliko se odbornika bira, u odnosu na veličanstvenu pobjedu DPS-a kojoj se stremi.

DPS predanim radom na terenu pokušava da prigrabi zasluge za formiranje nove opštine. Na prvoj izbornoj konferenciji Demokratske partije socijalista u Petnjici, nedavno potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović je kazao da je siguran da će u Petnjici pobijediti njegova partija „bez čije političke snage taj kraj danas ne bi imao status opštine”. Naravno, naglasio je i da neće biti grke sa koalicionim partnerima: ,,Mi ćemo u Petnjici pružiti ruku svima, prije svih svojim političkim saveznicima, onima sa kojima smo u vladinoj koaliciji i radimo za dobrobit Crne Gore, sa kojima dijelimo zajedničke vrijednosti”. Petnjicu, dakle očekuje – rahat. DPS, SDP, Bošnjačka stranka, kakav god bio odnos njihovih snaga, živjeće u slozi i ljubavi.

Intenzivan rad na terenu, o kojem svjedoče Monitorovi izvori iz Berana, samo dijelom je usmjeren na izbore u Petnjici. Odluka vlasti da istovremeno ne budu održani izbori u Beranama neshvatljiva je i očigledno nepravična, ali, za DPS, krajnje praktična. Prema izvorima Monitora u beranskim biračkim spiskovima već mjesecima se prave premetačine i odgovarajuća fiktivna preseljavanja glasača kako bi bilo obezbijeđeno da DPS pobijedi i na lokalnim izborima koji će na proljeće u Beranama morati da budu održani. Jednostavno je – vladajuća koalicija na području Petnjice ima viška, u ostatku Berana manjka birača. Treba im samo promijeniti adresu. Vjerovanje opozicije da će odlaskom birača iz petnjičke opštine oni u Beranama ostati u lagodnoj poziciji, blago rečeno, naivno je. SNP i Demokratski front u Beranama su lani osvojili 4.571, odnosno 2.967 glasova. Evropska Crna Gora imala je 9.564. Petnjica ima 6.209 birača, obično ih na izbore izađe oko pola, jer veliki broj ljudi zapravo ne živi tu već u inostranstvu. Tačno je da su glasovi sa područja Petnjice nekada odlučivali o tome ko će vladati u Beranama, ali je tačno i to da sve veće siromaštvo i sve veća zavisnost od države donose DPS-u sve bolje rezultate.

Naravno, vlast uvijek ima i rezervnu taktiku. Prema pouzdanim informacijama našeg lista, beranski DPS na čelu sa partijskim koordinatorom za to područje velikim magom Marovićem razmatrao je i mogućnost formiranja ,,jedne manje partije” koja bi, nakon izbora, ušla sa njima u koaliciju.

Kao početni kapital DPS i u Mojkovcu ima 2.718 glasova koje je Evropska Crna Gora osvojila lani. SNP je dobio 1338, Demokratski front 1.207. Lokalna vlast u tom gradu izabrana je u decembru 2009. DPS i SDP osvojile su 18 mandata, dok je SNP-u pripalo 13 odborničkih mjesta. Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Narodna i Demokratska srpska stranka su bojkotovale izbore. Prije tih izbora na vlasti je u Mojkovcu bila opozicija. Optimizam opoziciji može da ulije i činjenica da je Miodrag Lekić u tom gradu osvojio 2.941 glas, prema 2.562 glasa koja su pripala Vujanoviću.

Da, vrti se još i priča o parlamentarnim izborima. Ukoliko vlada nastavi sa pogrešnom politikom prema KAP-u i dalje postoji mogućnost održavanja vanrednih izbora rekao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Oko rebalansa je izbistrio da DPS treba da se uredno sa njegovom partijom dogovori kako taj papir u narednoj verziji treba da izgleda. Iz vlade je takođe stigla priča da će rebalans biti preuređen.

Iako je izgledalo da se krajem avgusta svi odmaraju od bura koje su obilježile prvu polovinu ove godine, sva je prilika da su u vlasti zapravo udarnički radili na sopstvenim problemima. Naravno, na njihovom zamazivanju, ne rješavanju, ali ko te pita. Važno je vladati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo