Povežite se sa nama

MONITORING

Kaljenje fleksibilnosti

Objavljeno prije

na

Vlada Igora Lukšića je, krajem prošle nedjelje, jednoglasno – kako tvrdi ministar Suad Numanović – usvojila Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Tako bi Crna Gora mogla dobiti zakon o radu kome se protive samo – sadašnji i budući zapošljeni. Nakon godinama stvaranog, makar prividnog, konsenzusa u Socijalnom savjetu (čine ga predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade) premijer Lukšić i njegova družina su predloženim promjenama ignorisali sve ono što je prethodno usaglašeno. Ne manje važno, suprotno ranijem dogovoru, zapošljavanje na određene vrijeme (30, 60, 90 dana, 6, 12 mjeseci…) ostaje u Zakonu kao ravnopravna alternativa radu na neodređeno (,,za stalno”), kao što to predviđa Zakon o radu iz 2008. godine.

Podaci pokazuju kako se zagovarana ravnopravnost u propisima ova dva modela zapošljavanja, u stvarnom životu pretvorila u potpunu dominaciju jednog. Onog koji više odgovara poslodavcima. Prema podacima sindikalnih aktivista, približno devet od deset ugovora o radu sklopljeni su na određeno vrijeme nakon donošenja Zakona iz ‘08. godine.

Sindikalci su pokušali da taj trend ograniče normom da ista osoba na istom radnom mjestu može raditi najduže dvije godine sa ugovorom na određeno vrijeme. Poslodavci su se, makar zvanično, saglasili sa tom idejom. A onda je Vlada minirala dogovor.

Čast i obavezu da brane neodbranjivo pripala je Suadu Numanoviću, ministru rada i socijalnog staranja, i Miloradu Katniću, ministru finansija. Kako i dolikuje ovakvoj vlasti, ministar socijalnog staranja bavio se pravima poslodavaca, dok je ministar finansija brinuo o radničkim pravima.

„Svaka zaštita u krajnjem šteti upravo većini radnika”, vizionarski nam je predočio Katnić, ,,Ukoliko preduzeća u lošim godinama ne mogu da smanje broj radnika i racionališu svoju proizvodnju onda obično imamo da se ta preduzeća gase i da svi radnici ostaju bez posla”. Potom nam je ministar ispričao kako mali Perica zamišlja tržište rada: ,,Ovako, poslodavci će biti motivisani da zapošljavaju nove ljude, a ovako ih teško mogu otpustiti jer imaju rigidne ugovore o radu, pa ih oni neće ni zaposliti. I zato smo mi za novo zapošljavanje, a nismo da ne čuvamo radnike”.

Katnić se, prema nazvaničnim izvorima iz Vlade, na lični zahtjev premijera Lukšića, pojavio na sjednici Socijalnog savjeta da bi srušio ranije postignuti dogovor o izmjenama Zakona. Činjenica da predstavnici Unije poslodavaca nijesu imali previše zamjerki na njegov angažman možda govori o tome da je ministrov nastup prethodno uslaglašen na nekom drugom nivou.

,,Usvojene izmjene Zakona o radu i verzija koju su potpisali svi socijalni partneri se razlikuju kao noć i dan”, kaže profesorica radnog prava Vesna Simović, član radne grupe koja je radila na usaglašavanju izmjena Zakona. I konstatuje: ,,Čini se da je socijalna pravda u ovom trenutku u Crnoj Gori nedosanjani san”.

Priča o socijalnoj (ne)pravdi se, izgleda, ne dotiče resornog ministra. Numanović je, zato, odlučio da kao specijalista interne medicine da teorijski doprinos naučnoj disciplini tranziciona ekonomija.

,,Crna Gora još nije spremna da Zakonom o radu obaveže poslodavce da sa zaposlenima po pravilu potpisuju ugovor o radu na neodređeno vrijeme”, predočio nam je Numanović, ne otkrivajući gdje je i kako došao do ovih saznanja. ,,Takvo insistiranje sindikata možda ima opravdanja u nekim znatno boljim ekonomskim uslovima, ali u našoj zemlji nijesu sazreli uslovi”. Zato se ministar socijalnog staranja zalaže za “stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada”. Što bi trebalo da znači – idealan je onaj zapošljeni koji radi za minimalnu platu i iz svog angažmana, ma koliko on trajao, ne stiče nikakva prava ili benefite.

,,Ponuđena rješenja će obezbijediti da se tržište rada prilagodi promjenama, koje će u praksi doprinijeti rastu ekonomskog razvoja i produktivnosti u dugom roku”, tvrdi ministar.

Pošto su to rješenja koja su na snazi već tri godine, nema ništa jednostavnije nego sagledati koliko je postojeći Zakon o radu od 2008. do danas pomogao ekonomski razvoj i rast zapošljenosti u Crnoj Gori. Sami sebi odgovorite na pitanje da li je među vašim rođacima i prijateljima više nezaposlenih bilo danas ili 2008. godine.

Potom svi složno zahvalimo Vladi i ministru Numanoviću što su odlučili da zaposlene u Crnoj Gori zaštite od mobinga, pruže im punu zaštitu u slučaju prijavljivanja korupcije i garantuju institut porodiljskog odsustva. Dakle, radnici i radnice koji nijesu spremni da žmure na kriminal i ispunjavaju sve želje svojim poslodavcima ne moraju da strahuju od otkaza. Sačuvaj bože. Samo im neće biti produžen postojeći ugovor u radu na određeno vrijeme. Ili neko misli da crnogorski poslodavci nijesu dovitljivi makar koliko i Veselin Veljović, koji tako izlazi na kraj sa previše pričljivim policajcima.

A premijer je dugo ćutao i onda odlučio da stavi šlag na ovu tortu. ,,Mislim da moramo konačno shvatiti da nema oporavka crnogorske ekonomije ukoliko ne podstaknemo preduzetništvo, a preduzetništvo nije moguće podstaći ukoliko je tržište rada rigidno”, kazao je premijer. Potom nam je premijer Lukšić predočio na krajnje jasan način da on radnike i njihova zakonom garantovana prava doživljava kao biznis barijeru. ,,U Zakonu o radu treba reducirati barijere preduzetništvu kako bi se firme prilagodile novonastalim okolnostima na tržištu”, kaže Lukšić, ne objašnjavajući koje su to okolnosti. Ako nije to što Vlada, državne firme i povlašćeni preduzetnici ne vraćaju dugove i ne plaćaju svoje račune, praveći tako dužničku krizu koja prijeti ukupnoj crnogorskoj privredi.

Zašto bi, uostalom, bilo ko u ovoj zemlji – a posebno Vlada i Skupština – podsticali biznis i preduzetništvo po cijenu gaženja stečenih prava građana Crne Gore. Zar su naplata PDV-a i statistička simulacija rasta i ekonomskog razvoja važniji od stvarnog života?

,,Kakvo je dobro koje donosi industrija ako se njom tako nevješto upravlja da ne stvara prihod od kojeg bi mogli da žive svi koji rade u njenim okvirima? Nema važnijeg pitanja od onog koje se tiče plata. Merilo njihovog načina života (misli se na radnike – pr. M.) – određuje prosperitet zemlje.” Ovo nije citat iz nekog od danas sve popularnijih djela Karla Marksa. Citat, star skoro sto godina, je preuzet iz autobiografije Henrija Forda, jednog od opštepriznatih velikana svjetskog biznisa. A osnivač čuvene američke automobilske industrije postavlja jednostavno pitanje: ,,Nijedan proizvođač koji ispravno razmišlja ne bi tvrdio da je kupovina isključivo najjeftinijih materijala najpouzdaniji način da se proizvede najbolji artikal. Zašto onda toliko priče o likvidaciji radne snage ili o koristi koju će zemlja da uživa od smanjivanja plata?”

Ima li nešto da nije jasno?

,,Moramo kreirati određena rješenja koja bi se testirala sa sindikatima i na osnovu kojih bi se vidjelo da li se oko toga može postići kompromis” kazao je Lukšić, nakon što je shvatio da je njegova Vlada uspjela nemoguće. Da u borbi za prava radnika ujedini nepomirljive sindikalce iz Unije i Saveza sindikata. Malo li je za prvih sto dana?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo