Povežite se sa nama

MONITORING

Ko će da plati

Objavljeno prije

na

vujovickavaric

Predstavnici fabričkog Sindikata predali su, početkom nedjelje, Privrednom sudu zahtjev za prinudnu naplatu svojih potraživanja. Riječ je o četiri zarade, regresu, sredstvima za rješavanje stambenih potreba zapošljenih u Željezari… Ročište po zahtjevu Sindikata zakazano je za 6. april. Prema najavama, ukoliko većinski vlasnik Željezare – holandska kompanija MNSS – do tada ne izmiri ova dugovanja, u fabrici će biti uveden programirani stečaj, dok će i vlasnik izgubiti pravo upravljanja. „Obratili smo se Privrednom sudu, jer štrajkom nijesmo uspjeli da naplatimo potraživanja a svi pregovori sa vlasnikom su zamrli”, objasnio je postupak Sindikata Željezare predsjednik Janko Vučinić. „Tražili smo da Vlada stane iza radnika Željezare”, precizira on navodeći da imaju obećanje zvaničnika da će, u slučaju stečaja u Željezari, radnicima biti ponuđen socijalni program „koji neće biti gori” od onoga što je prošle godine ponuđeno radnicima Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita.

Prema nezvaničnim procjenama, iz Željezare bi uz otpremnine trebalo otići do 800 ljudi (od sadašnjih 1350 zapošljenih). Pod uslovom da se ona, ipak, nekako izvuče iz agonije u koju su je gurnuli Vlada i njeni strateški partner – ruski, kanadski, britanski pa konačno holandski MNSS. Uz obećanu naknadu od 15 – 20 hiljada eura, proizilazi da bi državu posao ukidanja ovih radnih mjesta mogao koštati od 12 do 27 miliona eura.

NIJE BEG CICIJA: Sve pohvale Vučiniću i njegovim kolegama što pokušavaju da zapošljenima Željezare obezbijede pristojne plate ili otpremnine. Pravi sindikalci to i tako i treba da rade.

Nameće se ipak, velika nedoumica: zašto Vlada Igora Lukšića istrajava na modelu koji je uspostavio Milo Đukanović, pa izgubljena radna mjesta u privatizovanim preduzećima plaća (kroz otpremnine) i do deset puta više nego što je bila spremna da za izgubljena radna mjesta plati radnicima preduzeća u državnom vlasništvu (Titeks, Obod, Duvanski…).

Da li je u pitanju griža savjesti zbog loše obavljene privatizacije? U tom slučaju nije dobro što državni funkcioneri svoj duševni mir kupuju našim novcem. Ili je to vid pomoći novim vlasnicima koji su umjesto obećanih desetina i stotina miliona investicija u najveća crnogorska preduzeća donijeli nove probleme i izgovore.

Sagledajmo to baš na nikšićkom primjeru.

Nakon privatizacije krajem 2006. Željezara se kod većinskog vlasnika (MNSS) zadužila za 50 miliona eura. Potom je od Prve banke uzeto nešto manje od 20 miliona kredita. Istovremeno, MNSS je u Prvoj deponovao 25 miliona eura na ime činidbene garancije za ugovorene investicije u Željezari.

Nejasno je gdje je završio sav taj novac. U investicijama ga nema. Iako je Branko Vujović, doskorašnji ministar ekonomije i nekadašnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede, ubjeđivao javnost da se plan investicija poštuje u potpunosti, ispostavilo se da to nije tačno. Krunski dokaz bio je Protokol o refinansiranju Željezare iz 2009.

U dokumentu koji je u ime Vlade potpisao Branko Vujović nedvosmisleno stoji da da MNSS ,,u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze”. Umjesto kazne dogovoreno je odlaganje i obaveza koje su pristizale. ,,Sticalac akcija ne mora izvršavati obaveze utvrđene u prethodnom stavu za 2009. i 2010. godinu”, navodi se uz konstataciju da je MNSS bio dužan da u dvije prethodne godine u Željezaru investira 23 miliona.

NEK SU VUCI SITI: Vlada i MNSS su dogovorili da se Željezara dodatno zaduži kod većinskog vlasnika (na osnovu već postojećeg kreditnog aranžmana) kako bi vratila dugove Prvoj banci. Vlada je dozvolila da MNSS iskoristi sredstva deponovana u Prvoj na ime činidbenih garancija. Tako je Branko Vujović, u ime Đukanovićeva Vlade, na račun države i Željezare omogućio da dvije privatne kompanije izravnaju svoje račune, a banka u većinskom vlasništvu porodice Đukanović naplati svoje prilično rizično potraživanje.

U Monitoru smo, prošle godine, zapisali: „Da je Vlada štitila interese države i Željezare, taj novac bi bio iskorišćen za modernizaciju postrojenja u Nikšiću, dok bi MNSS i Prva banka svoja međusobna potraživanja rješavali na sudu”. Slično su o svojim problemima razmišljali i radnici Željezare. „Država je MNSS žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obveznici…”, rekao je u razgovoru za naš list Janko Vučinić.

Željezari je, krajem marta, zbog dugova naraslih na šest miliona eura Elektroprivreda isključila struju. Tužbama prijete povjerioci, neisplaćeni dobavljači i kupci kojima kasni roba naručena (nerijetko i plaćena) mjesecima. Samo država, makar ne javno, ne pominje naplatu svojih potraživanja. Ona su se, samo po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa, primakla iznosu od 30 miliona eura.

Direktor Željezare Daniel Brol je za nevolje optužio – Vladu. „Dok premijer Lukšić i ostali viši predstavnici vlade aktivno rade na iznalaženju najboljeg rješenja, neodlučnost i nekompetentnost nižih predstavnika vlade je dovela preduzeće u situaciju da ne može da iskoristi svoja sredstva”, stoji u saopštenju koje je on potpisao.

Iz Vlade su odgovorili oštro. ,,Vlasnike Željezare ne treba da brinu vladini predstavnici u upravi, već kako da obezbijede novac za zarade, otpremnine, dugove i investicije”, stoji u njihovom saopštenju. Dodatno je objašnjeno da Vlada nije dala traženu saglasnost na transakcije Željezare ,,jer obrazac nije bio usklađen sa kadrovskim promjenama u vladi krajem prošle godine”. Po svoj prilici, suština problema bilo je to što je zahtjev glasio na bivšeg ministra ekonomije Vujovića a ne na njegovog nasljednika Vladimira Kavarića.

Ode li Željezara u stečaj, a izgleda da je to još i najbolje što joj se može desiti, bio bi red da u stečajnu masu uđu i sva sujeta, neistine i raskalašno razbacivanje državnim novcem koji u priči oko nekadašnjeg industrijskog giganta duže od decenije demonstriraju zvaničnici. Pa da zaslužni dobiju i dio pripadajućeg računa za plaćanje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo