Povežite se sa nama

MONITORING

Ko će da plati

Objavljeno prije

na

Predstavnici fabričkog Sindikata predali su, početkom nedjelje, Privrednom sudu zahtjev za prinudnu naplatu svojih potraživanja. Riječ je o četiri zarade, regresu, sredstvima za rješavanje stambenih potreba zapošljenih u Željezari… Ročište po zahtjevu Sindikata zakazano je za 6. april. Prema najavama, ukoliko većinski vlasnik Željezare – holandska kompanija MNSS – do tada ne izmiri ova dugovanja, u fabrici će biti uveden programirani stečaj, dok će i vlasnik izgubiti pravo upravljanja. „Obratili smo se Privrednom sudu, jer štrajkom nijesmo uspjeli da naplatimo potraživanja a svi pregovori sa vlasnikom su zamrli”, objasnio je postupak Sindikata Željezare predsjednik Janko Vučinić. „Tražili smo da Vlada stane iza radnika Željezare”, precizira on navodeći da imaju obećanje zvaničnika da će, u slučaju stečaja u Željezari, radnicima biti ponuđen socijalni program „koji neće biti gori” od onoga što je prošle godine ponuđeno radnicima Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita.

Prema nezvaničnim procjenama, iz Željezare bi uz otpremnine trebalo otići do 800 ljudi (od sadašnjih 1350 zapošljenih). Pod uslovom da se ona, ipak, nekako izvuče iz agonije u koju su je gurnuli Vlada i njeni strateški partner – ruski, kanadski, britanski pa konačno holandski MNSS. Uz obećanu naknadu od 15 – 20 hiljada eura, proizilazi da bi državu posao ukidanja ovih radnih mjesta mogao koštati od 12 do 27 miliona eura.

NIJE BEG CICIJA: Sve pohvale Vučiniću i njegovim kolegama što pokušavaju da zapošljenima Željezare obezbijede pristojne plate ili otpremnine. Pravi sindikalci to i tako i treba da rade.

Nameće se ipak, velika nedoumica: zašto Vlada Igora Lukšića istrajava na modelu koji je uspostavio Milo Đukanović, pa izgubljena radna mjesta u privatizovanim preduzećima plaća (kroz otpremnine) i do deset puta više nego što je bila spremna da za izgubljena radna mjesta plati radnicima preduzeća u državnom vlasništvu (Titeks, Obod, Duvanski…).

Da li je u pitanju griža savjesti zbog loše obavljene privatizacije? U tom slučaju nije dobro što državni funkcioneri svoj duševni mir kupuju našim novcem. Ili je to vid pomoći novim vlasnicima koji su umjesto obećanih desetina i stotina miliona investicija u najveća crnogorska preduzeća donijeli nove probleme i izgovore.

Sagledajmo to baš na nikšićkom primjeru.

Nakon privatizacije krajem 2006. Željezara se kod većinskog vlasnika (MNSS) zadužila za 50 miliona eura. Potom je od Prve banke uzeto nešto manje od 20 miliona kredita. Istovremeno, MNSS je u Prvoj deponovao 25 miliona eura na ime činidbene garancije za ugovorene investicije u Željezari.

Nejasno je gdje je završio sav taj novac. U investicijama ga nema. Iako je Branko Vujović, doskorašnji ministar ekonomije i nekadašnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede, ubjeđivao javnost da se plan investicija poštuje u potpunosti, ispostavilo se da to nije tačno. Krunski dokaz bio je Protokol o refinansiranju Željezare iz 2009.

U dokumentu koji je u ime Vlade potpisao Branko Vujović nedvosmisleno stoji da da MNSS ,,u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze”. Umjesto kazne dogovoreno je odlaganje i obaveza koje su pristizale. ,,Sticalac akcija ne mora izvršavati obaveze utvrđene u prethodnom stavu za 2009. i 2010. godinu”, navodi se uz konstataciju da je MNSS bio dužan da u dvije prethodne godine u Željezaru investira 23 miliona.

NEK SU VUCI SITI: Vlada i MNSS su dogovorili da se Željezara dodatno zaduži kod većinskog vlasnika (na osnovu već postojećeg kreditnog aranžmana) kako bi vratila dugove Prvoj banci. Vlada je dozvolila da MNSS iskoristi sredstva deponovana u Prvoj na ime činidbenih garancija. Tako je Branko Vujović, u ime Đukanovićeva Vlade, na račun države i Željezare omogućio da dvije privatne kompanije izravnaju svoje račune, a banka u većinskom vlasništvu porodice Đukanović naplati svoje prilično rizično potraživanje.

U Monitoru smo, prošle godine, zapisali: „Da je Vlada štitila interese države i Željezare, taj novac bi bio iskorišćen za modernizaciju postrojenja u Nikšiću, dok bi MNSS i Prva banka svoja međusobna potraživanja rješavali na sudu”. Slično su o svojim problemima razmišljali i radnici Željezare. „Država je MNSS žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obveznici…”, rekao je u razgovoru za naš list Janko Vučinić.

Željezari je, krajem marta, zbog dugova naraslih na šest miliona eura Elektroprivreda isključila struju. Tužbama prijete povjerioci, neisplaćeni dobavljači i kupci kojima kasni roba naručena (nerijetko i plaćena) mjesecima. Samo država, makar ne javno, ne pominje naplatu svojih potraživanja. Ona su se, samo po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa, primakla iznosu od 30 miliona eura.

Direktor Željezare Daniel Brol je za nevolje optužio – Vladu. „Dok premijer Lukšić i ostali viši predstavnici vlade aktivno rade na iznalaženju najboljeg rješenja, neodlučnost i nekompetentnost nižih predstavnika vlade je dovela preduzeće u situaciju da ne može da iskoristi svoja sredstva”, stoji u saopštenju koje je on potpisao.

Iz Vlade su odgovorili oštro. ,,Vlasnike Željezare ne treba da brinu vladini predstavnici u upravi, već kako da obezbijede novac za zarade, otpremnine, dugove i investicije”, stoji u njihovom saopštenju. Dodatno je objašnjeno da Vlada nije dala traženu saglasnost na transakcije Željezare ,,jer obrazac nije bio usklađen sa kadrovskim promjenama u vladi krajem prošle godine”. Po svoj prilici, suština problema bilo je to što je zahtjev glasio na bivšeg ministra ekonomije Vujovića a ne na njegovog nasljednika Vladimira Kavarića.

Ode li Željezara u stečaj, a izgleda da je to još i najbolje što joj se može desiti, bio bi red da u stečajnu masu uđu i sva sujeta, neistine i raskalašno razbacivanje državnim novcem koji u priči oko nekadašnjeg industrijskog giganta duže od decenije demonstriraju zvaničnici. Pa da zaslužni dobiju i dio pripadajućeg računa za plaćanje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo