Povežite se sa nama

MONITORING

Ko će da plati

Objavljeno prije

na

Predstavnici fabričkog Sindikata predali su, početkom nedjelje, Privrednom sudu zahtjev za prinudnu naplatu svojih potraživanja. Riječ je o četiri zarade, regresu, sredstvima za rješavanje stambenih potreba zapošljenih u Željezari… Ročište po zahtjevu Sindikata zakazano je za 6. april. Prema najavama, ukoliko većinski vlasnik Željezare – holandska kompanija MNSS – do tada ne izmiri ova dugovanja, u fabrici će biti uveden programirani stečaj, dok će i vlasnik izgubiti pravo upravljanja. „Obratili smo se Privrednom sudu, jer štrajkom nijesmo uspjeli da naplatimo potraživanja a svi pregovori sa vlasnikom su zamrli”, objasnio je postupak Sindikata Željezare predsjednik Janko Vučinić. „Tražili smo da Vlada stane iza radnika Željezare”, precizira on navodeći da imaju obećanje zvaničnika da će, u slučaju stečaja u Željezari, radnicima biti ponuđen socijalni program „koji neće biti gori” od onoga što je prošle godine ponuđeno radnicima Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita.

Prema nezvaničnim procjenama, iz Željezare bi uz otpremnine trebalo otići do 800 ljudi (od sadašnjih 1350 zapošljenih). Pod uslovom da se ona, ipak, nekako izvuče iz agonije u koju su je gurnuli Vlada i njeni strateški partner – ruski, kanadski, britanski pa konačno holandski MNSS. Uz obećanu naknadu od 15 – 20 hiljada eura, proizilazi da bi državu posao ukidanja ovih radnih mjesta mogao koštati od 12 do 27 miliona eura.

NIJE BEG CICIJA: Sve pohvale Vučiniću i njegovim kolegama što pokušavaju da zapošljenima Željezare obezbijede pristojne plate ili otpremnine. Pravi sindikalci to i tako i treba da rade.

Nameće se ipak, velika nedoumica: zašto Vlada Igora Lukšića istrajava na modelu koji je uspostavio Milo Đukanović, pa izgubljena radna mjesta u privatizovanim preduzećima plaća (kroz otpremnine) i do deset puta više nego što je bila spremna da za izgubljena radna mjesta plati radnicima preduzeća u državnom vlasništvu (Titeks, Obod, Duvanski…).

Da li je u pitanju griža savjesti zbog loše obavljene privatizacije? U tom slučaju nije dobro što državni funkcioneri svoj duševni mir kupuju našim novcem. Ili je to vid pomoći novim vlasnicima koji su umjesto obećanih desetina i stotina miliona investicija u najveća crnogorska preduzeća donijeli nove probleme i izgovore.

Sagledajmo to baš na nikšićkom primjeru.

Nakon privatizacije krajem 2006. Željezara se kod većinskog vlasnika (MNSS) zadužila za 50 miliona eura. Potom je od Prve banke uzeto nešto manje od 20 miliona kredita. Istovremeno, MNSS je u Prvoj deponovao 25 miliona eura na ime činidbene garancije za ugovorene investicije u Željezari.

Nejasno je gdje je završio sav taj novac. U investicijama ga nema. Iako je Branko Vujović, doskorašnji ministar ekonomije i nekadašnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede, ubjeđivao javnost da se plan investicija poštuje u potpunosti, ispostavilo se da to nije tačno. Krunski dokaz bio je Protokol o refinansiranju Željezare iz 2009.

U dokumentu koji je u ime Vlade potpisao Branko Vujović nedvosmisleno stoji da da MNSS ,,u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze”. Umjesto kazne dogovoreno je odlaganje i obaveza koje su pristizale. ,,Sticalac akcija ne mora izvršavati obaveze utvrđene u prethodnom stavu za 2009. i 2010. godinu”, navodi se uz konstataciju da je MNSS bio dužan da u dvije prethodne godine u Željezaru investira 23 miliona.

NEK SU VUCI SITI: Vlada i MNSS su dogovorili da se Željezara dodatno zaduži kod većinskog vlasnika (na osnovu već postojećeg kreditnog aranžmana) kako bi vratila dugove Prvoj banci. Vlada je dozvolila da MNSS iskoristi sredstva deponovana u Prvoj na ime činidbenih garancija. Tako je Branko Vujović, u ime Đukanovićeva Vlade, na račun države i Željezare omogućio da dvije privatne kompanije izravnaju svoje račune, a banka u većinskom vlasništvu porodice Đukanović naplati svoje prilično rizično potraživanje.

U Monitoru smo, prošle godine, zapisali: „Da je Vlada štitila interese države i Željezare, taj novac bi bio iskorišćen za modernizaciju postrojenja u Nikšiću, dok bi MNSS i Prva banka svoja međusobna potraživanja rješavali na sudu”. Slično su o svojim problemima razmišljali i radnici Željezare. „Država je MNSS žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obveznici…”, rekao je u razgovoru za naš list Janko Vučinić.

Željezari je, krajem marta, zbog dugova naraslih na šest miliona eura Elektroprivreda isključila struju. Tužbama prijete povjerioci, neisplaćeni dobavljači i kupci kojima kasni roba naručena (nerijetko i plaćena) mjesecima. Samo država, makar ne javno, ne pominje naplatu svojih potraživanja. Ona su se, samo po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa, primakla iznosu od 30 miliona eura.

Direktor Željezare Daniel Brol je za nevolje optužio – Vladu. „Dok premijer Lukšić i ostali viši predstavnici vlade aktivno rade na iznalaženju najboljeg rješenja, neodlučnost i nekompetentnost nižih predstavnika vlade je dovela preduzeće u situaciju da ne može da iskoristi svoja sredstva”, stoji u saopštenju koje je on potpisao.

Iz Vlade su odgovorili oštro. ,,Vlasnike Željezare ne treba da brinu vladini predstavnici u upravi, već kako da obezbijede novac za zarade, otpremnine, dugove i investicije”, stoji u njihovom saopštenju. Dodatno je objašnjeno da Vlada nije dala traženu saglasnost na transakcije Željezare ,,jer obrazac nije bio usklađen sa kadrovskim promjenama u vladi krajem prošle godine”. Po svoj prilici, suština problema bilo je to što je zahtjev glasio na bivšeg ministra ekonomije Vujovića a ne na njegovog nasljednika Vladimira Kavarića.

Ode li Željezara u stečaj, a izgleda da je to još i najbolje što joj se može desiti, bio bi red da u stečajnu masu uđu i sva sujeta, neistine i raskalašno razbacivanje državnim novcem koji u priči oko nekadašnjeg industrijskog giganta duže od decenije demonstriraju zvaničnici. Pa da zaslužni dobiju i dio pripadajućeg računa za plaćanje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo