Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: MINULIH GODINA UDVOSTRUČEN BROJ KLADIONICA: Kupovanje nade

Objavljeno prije

na

U Kolašinu, trenutno, radi uspješno ukupno 14 uplatnih mjesta za igre na sreću. Kladionica Volkano ih ima devet, po dva Premijer i Lutrija Crne Gore i jedno kladionica Sporting. Sve ta uplatna mjesta smještena su u dvije ulice, odnosno u krugu prečnika od najviše 300 metara. Prema nezvaničnim podacima, Kolašinci godišnje, kao uloge za igre na sreću, uplate blizu 800.000 eura. Sve to u varoši u kojoj se privredna preduzeća mogu izbrojati na prste jedne ruke i čija je stopa nezaposlenosti 14,9 odsto viša od one na državnom nivou. Uspješan rad kladionica može biti čudan i ako se zna da je zaposleno tek nešto više od 1.250 Kolašinca, čija je prosječna zarada 448 eura.

Tokom 20 godina u tom gradu samo su dvije kladionice zatvorene, a po svemu sudeći to se skoro neće ponoviti. „Nije Kolašin specifičan po pojavi da što je siromaštvo vidljivije, to je više onih koji pokušavaju da igrama na sreću dođu do novca. Broj onih koji se klade ili igraju neku drugu igru svakodnevno se povećava i mislim da nijedna naša kladionica neće imati poslovnih problema u narednom periodu”, kaže radnica na uplatnom mjestu u centru grada.

Činjenicu da u Kolašinu jedino kladionice nemaju problema u poslovanju, stariji građani, koji pamte bolje dane, nazivaju poraznom. Advokat Zoran Rakočević, kaže da je povećanje broja uplatnih mjesta za igre na sreću, jasan pokazatelj rasta beznađa.

On objašnjava da se i sa mjesta načelnika kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti, tokom osamdesetih godina minulog vijeka odlučno borio protiv kocke.

„Tada je vladala epidemija igranja pokera po kafanama, a ljudi su gubili ogroman novac. Članovi porodica tih pokeraša dolazili su da mole da toj pojavi stanem na kraj. Zabranio sam ne samo igranje za novac, već i druge igre kartama na javnim mjestima. Sjećam se da su penzioneri molili da im se dozvoli da igraju, naravno, samo iz zabave, ali nijesam ni to dozvolio”, sjeća se on.

Samo desetak dana nakon što je Rakočević napustio funkciju načelnika policije, jedna partija pokera u hotelu Bjelasica završila se dvostrukim ubistvom.

Ranije, sjeća se kolašinski advokat, kada je postojala samo državna lutrija, to je bilo sasvim drugačije i bezazlenije. „Manje se igralo, ali se pamte dvije premije koje su osvojili naši sugrađani tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. To je bio kuriozitet da u maloj varoši stigne toliki novac Lutrije velike Jugoslavije. Ti dobici imali su otprilike vrijednost sadašnjih 100.000 eura”, sjeća se on.

Pamti se i jedna premija između dva svjetska rata. Srećni dobitnik lutrije Kraljevine Jugoslavije tada je bio predsjednik Okružnog suda, koji je od tog novca napravio i danas jednu od najljepših zgrada u varoši – Dom penzionera.

Danas, kako tvrde zaposleni, na uplatnim mjestima, igrači uglavnom dobijaju manje sume novca, a tek se rijetko dogodi da dobitak pređe 1.000 eura. Samo nekoliko puta tokom minulih godina Kolašincima se posrećilo, pa su dobici bili veći od tog iznosa. Prije nekoliko dana grupa mladića, koja je igrajući „jedan plus” (gol u prvom poluvremenu), dobila je više od 5.000 eura.

„Nekoliko sugrađana baš su redovni gosti i oni uglavnom vrijeme provode sjedeći na uplatnom mjestu i čekaju. Satima su u kladionici i kao da im se život vrti oko rezultata. Koliko sam primijetila rjeđe nam svraćaju ljudi koji rade teške fizičke poslove. Što se godina tiče, pravila nema, ali su stariji Kolašinci baš rijetko u kladionicama”, kaže djevojka iz jedne od najbolje posjećenih kladionica u gradu.

Iz iskustva onih koji rade na uplatnim mjestima najviše novca na igre na sreću ostavljaju mladi i nezaposleni Kolašinci. Nerijetko se za ulog i pozajmljuje novac od poznanika.

„Vidjela sam nekoliko puta kako su neki od njih istrčavaju na ulicu i, uz laž da im novac treba za nešto drugo, pozajmljivali za klađenje. Poslije pet godina rada u kladionicama znam tačno ko je zavisnik, a ko tek ponekad odigra iz zabave, ali i ko na ulog troši svoj zarađeni, a ko pozajmljeni ili novac koji je od roditelja dobio za nešto drugo”,objašnjava ova radnica.

Među strastvenim igračima su i tri srednjovječne Kolašinke, a sve je više i jedva punoljetnih, koji pokušavaju svoje finansijske probleme riješiti ispunjavanjem tiketa.

Ljubavi prema kocki doprinijela je i činjenica da se u sve brojnijim kafićima i kafanama nalaze aparati kladionice Volkano. Malo je gostiju tih ugostiteljskih objekata, koji propuste priliku da odigraju bar tombolu na kojoj je minimalna uplata 0,50 eura. Jedan od njih, objašnjavajući zbog čega to radi, kaže da nije riječ o poroku već o zabavi. Na to gleda kao da je za pola eura kupio nekoliko minuta nade. „Ne očekujem da ću se obogatiti, možda samo da dobijem za turu pića s prijateljima”.

Uspješan rad kolašinskih kladionica je, objašnjavaju vlasnici, rezultat potrebe da se „kupi nada” i ispuni monotonija provincijske svakodnevice. Broj onih koji se klade poveća se svaki put kada se u gradu čuje da je neko osvojio znatniji dobitak.

Po velikim dobicima, svako je najpoznatiji bivši predsjednik Skupštine opštine Mile Šuković. Prema podacima, koje je naveo u svom imovinskom kartonu, tokom 2010. godine, on je u kladionicama zaradio čak 36.000 eura.

„Mogu vam reći da mi ta godina i nije bila baš najbolja, kada je riječ o zaradi u kladionicama. Jedne godine zaradio sam čak 68.000 eura, druge 28.000, zatim 11.000. Ove godine nijesam bio baš sjajan, svega 6.000 eura”, objasnio je Šuković 2011. godine novinarima.

Dobru zaradu, kako je tada tvrdio, omogućava mu dobro poznavanje fudbala. Prati i „igra” uglavno englesku, italijansku i njemačku ligu. Šuković se pohvalio i da je „srećne ruke”.

Bilo da vjeruju da se toliki novac može zaraditi „poznavanjem fudbala” ili ne, tek Kolašinci se u sve većem broju odlučuju da novu šansu potraže u kladionicama. To je, svakako, najbolje za vlasnike tih objekata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo