Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: MINULIH GODINA UDVOSTRUČEN BROJ KLADIONICA: Kupovanje nade

Objavljeno prije

na

U Kolašinu, trenutno, radi uspješno ukupno 14 uplatnih mjesta za igre na sreću. Kladionica Volkano ih ima devet, po dva Premijer i Lutrija Crne Gore i jedno kladionica Sporting. Sve ta uplatna mjesta smještena su u dvije ulice, odnosno u krugu prečnika od najviše 300 metara. Prema nezvaničnim podacima, Kolašinci godišnje, kao uloge za igre na sreću, uplate blizu 800.000 eura. Sve to u varoši u kojoj se privredna preduzeća mogu izbrojati na prste jedne ruke i čija je stopa nezaposlenosti 14,9 odsto viša od one na državnom nivou. Uspješan rad kladionica može biti čudan i ako se zna da je zaposleno tek nešto više od 1.250 Kolašinca, čija je prosječna zarada 448 eura.

Tokom 20 godina u tom gradu samo su dvije kladionice zatvorene, a po svemu sudeći to se skoro neće ponoviti. „Nije Kolašin specifičan po pojavi da što je siromaštvo vidljivije, to je više onih koji pokušavaju da igrama na sreću dođu do novca. Broj onih koji se klade ili igraju neku drugu igru svakodnevno se povećava i mislim da nijedna naša kladionica neće imati poslovnih problema u narednom periodu”, kaže radnica na uplatnom mjestu u centru grada.

Činjenicu da u Kolašinu jedino kladionice nemaju problema u poslovanju, stariji građani, koji pamte bolje dane, nazivaju poraznom. Advokat Zoran Rakočević, kaže da je povećanje broja uplatnih mjesta za igre na sreću, jasan pokazatelj rasta beznađa.

On objašnjava da se i sa mjesta načelnika kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti, tokom osamdesetih godina minulog vijeka odlučno borio protiv kocke.

„Tada je vladala epidemija igranja pokera po kafanama, a ljudi su gubili ogroman novac. Članovi porodica tih pokeraša dolazili su da mole da toj pojavi stanem na kraj. Zabranio sam ne samo igranje za novac, već i druge igre kartama na javnim mjestima. Sjećam se da su penzioneri molili da im se dozvoli da igraju, naravno, samo iz zabave, ali nijesam ni to dozvolio”, sjeća se on.

Samo desetak dana nakon što je Rakočević napustio funkciju načelnika policije, jedna partija pokera u hotelu Bjelasica završila se dvostrukim ubistvom.

Ranije, sjeća se kolašinski advokat, kada je postojala samo državna lutrija, to je bilo sasvim drugačije i bezazlenije. „Manje se igralo, ali se pamte dvije premije koje su osvojili naši sugrađani tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. To je bio kuriozitet da u maloj varoši stigne toliki novac Lutrije velike Jugoslavije. Ti dobici imali su otprilike vrijednost sadašnjih 100.000 eura”, sjeća se on.

Pamti se i jedna premija između dva svjetska rata. Srećni dobitnik lutrije Kraljevine Jugoslavije tada je bio predsjednik Okružnog suda, koji je od tog novca napravio i danas jednu od najljepših zgrada u varoši – Dom penzionera.

Danas, kako tvrde zaposleni, na uplatnim mjestima, igrači uglavnom dobijaju manje sume novca, a tek se rijetko dogodi da dobitak pređe 1.000 eura. Samo nekoliko puta tokom minulih godina Kolašincima se posrećilo, pa su dobici bili veći od tog iznosa. Prije nekoliko dana grupa mladića, koja je igrajući „jedan plus” (gol u prvom poluvremenu), dobila je više od 5.000 eura.

„Nekoliko sugrađana baš su redovni gosti i oni uglavnom vrijeme provode sjedeći na uplatnom mjestu i čekaju. Satima su u kladionici i kao da im se život vrti oko rezultata. Koliko sam primijetila rjeđe nam svraćaju ljudi koji rade teške fizičke poslove. Što se godina tiče, pravila nema, ali su stariji Kolašinci baš rijetko u kladionicama”, kaže djevojka iz jedne od najbolje posjećenih kladionica u gradu.

Iz iskustva onih koji rade na uplatnim mjestima najviše novca na igre na sreću ostavljaju mladi i nezaposleni Kolašinci. Nerijetko se za ulog i pozajmljuje novac od poznanika.

„Vidjela sam nekoliko puta kako su neki od njih istrčavaju na ulicu i, uz laž da im novac treba za nešto drugo, pozajmljivali za klađenje. Poslije pet godina rada u kladionicama znam tačno ko je zavisnik, a ko tek ponekad odigra iz zabave, ali i ko na ulog troši svoj zarađeni, a ko pozajmljeni ili novac koji je od roditelja dobio za nešto drugo”,objašnjava ova radnica.

Među strastvenim igračima su i tri srednjovječne Kolašinke, a sve je više i jedva punoljetnih, koji pokušavaju svoje finansijske probleme riješiti ispunjavanjem tiketa.

Ljubavi prema kocki doprinijela je i činjenica da se u sve brojnijim kafićima i kafanama nalaze aparati kladionice Volkano. Malo je gostiju tih ugostiteljskih objekata, koji propuste priliku da odigraju bar tombolu na kojoj je minimalna uplata 0,50 eura. Jedan od njih, objašnjavajući zbog čega to radi, kaže da nije riječ o poroku već o zabavi. Na to gleda kao da je za pola eura kupio nekoliko minuta nade. „Ne očekujem da ću se obogatiti, možda samo da dobijem za turu pića s prijateljima”.

Uspješan rad kolašinskih kladionica je, objašnjavaju vlasnici, rezultat potrebe da se „kupi nada” i ispuni monotonija provincijske svakodnevice. Broj onih koji se klade poveća se svaki put kada se u gradu čuje da je neko osvojio znatniji dobitak.

Po velikim dobicima, svako je najpoznatiji bivši predsjednik Skupštine opštine Mile Šuković. Prema podacima, koje je naveo u svom imovinskom kartonu, tokom 2010. godine, on je u kladionicama zaradio čak 36.000 eura.

„Mogu vam reći da mi ta godina i nije bila baš najbolja, kada je riječ o zaradi u kladionicama. Jedne godine zaradio sam čak 68.000 eura, druge 28.000, zatim 11.000. Ove godine nijesam bio baš sjajan, svega 6.000 eura”, objasnio je Šuković 2011. godine novinarima.

Dobru zaradu, kako je tada tvrdio, omogućava mu dobro poznavanje fudbala. Prati i „igra” uglavno englesku, italijansku i njemačku ligu. Šuković se pohvalio i da je „srećne ruke”.

Bilo da vjeruju da se toliki novac može zaraditi „poznavanjem fudbala” ili ne, tek Kolašinci se u sve većem broju odlučuju da novu šansu potraže u kladionicama. To je, svakako, najbolje za vlasnike tih objekata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo