Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI CENTAR ZA KULTURU: Minus pokriven entuzijazmom

Objavljeno prije

na

Minimalna ulaganja u kolašinsku kulturu su stara praksa zbog koje odavno niko burno ne reaguje. Rijetke su godine kada je veći dio onoga što je budžetom Opštine planirano za tu oblast, zaista i dospjelo na račun Centra za kulturu. Novac za kulturna dešavanja postojao je samo u finansijskim planovima izvršne vlasti. Ta ustanova godinama tokom zime radi bez grijanja, a samo neke prostorije zagrijavaju se kaloriferima. Publika na događajima koji organizuju najtalentovaniji Kolašinci, takođe, sjedi u hladnoj sali. Toplo je bilo jedino tokom održavanja sjednica Skupštine opštine. Da bi se obezbijedilo grijanje za nekoliko sati rada predstavnika zakonodavne vlasti, uvijek je bilo novca u opštinskoj kasi. Zarade u toj ustanovi isplaćivane su s većim zaostatkom nego u opštini, pa su otuda ukupna dugovanja Centra nešto iznad 700 000 eura.

U takvim uslovima više od 100 Kolašinki i Kolašinaca, uključenih u KUD, amatersko pozorište ili Tango zajednicu, osvajali su brojne nagrade i realizovali, u regionu zapažene projekte, koji su ponajviše koristili imidžu grada i obogaćivali vanpasionsku turističku ponudu. Kad nema para, entuzijazma ne fali, objašnjavaju svoje uspjehe u Tango zajednici.

,,Tango u Kolašinu i dalje preživljava najviše zahvaljujući frenetičnom entuzijazmu pojedinaca. Prvi put smo ove godine dobili ozbiljniju podršku i to od Društva prijatelja Kolašina. Ta podrška bila je dovoljna da iz Tango kampa izađemo bez gubitaka”, kaže Duško Raketić, jedan od osnivača Tango zajednice. ,,Ideja i mogućnosti ima mnogo ali, nažalost, dosta toga zavisi od novca kojeg nema. Ne govorim o nekim astronomskim ciframa, već o tome da nam, na primjer, treba besplatan smještaj i hrana za instruktore. Ovogodišnji Tango kamp pokazao svoje potencijale svima, pa se nadamo značajnijoj podršci naredne godine” objašnjava Raketić.

Časovi tanga za sugrađane i dalje se ne naplaćuju. Nevolja je što često mijenjanje neuslovnog prostora sprečava fiksne termine. Od oktobra do januara tangerosi su vježbali u holu Opštine bez grijanja, na temperaturama ispod nule.

,,Prije manje od mjesec dana opet smo u Centru za kulturu. Konačno. Uslovi nijesu savršeni, ali, svakako, mnogo bolji nego u hodniku Opštine. Imamo makar taj jedan kalorifer, pa nekako opstajemo. Nadam se da će se trenutna naklonjenost Centra za kulturu Tango zajednici nastaviti. U pregovorima smo za otvaranje besplatne tango škole za osnovce” najavljuje Raketić. „Nadamo se da ćemo uspjeti da dobijemo školski hol na korišćenje, što bi bio stabilan osnov za dalje širenje. Na taj način bismo dobili i fiksne termine i mnogo bolje uslove za rad” očekuje on.

I u Kolašinskom amaterskom pozorištu (KLAP) navikli su da s nimalo ili malo novaca prave predstave, nagrađivane na prestižnim regionalnim festivalima. Tako je više puta nagrađivana scenografija jedne od najboljih predstava KLAP-a Orkestar Titanik, koštala tek nešto više od 20 eura. Tolika je bila cijena šarafa, kojima su povezivani djelovi scene koja je, prema mišljenju žirija, bila najbolja na Festivalu dramskih amatera Crne Gore i na regionalnom festivalu u Trebinju prije tri godine.

Slično rade i u KUD Mijat Mašković, osnovanom prije više od 70 godina. Čini se da nikad s manje para članovi tog društva nijesu postigli više uspjeha. Cilj im je, kako kažu, da sačuvaju tradicionalni i autentičan način igranja i pjevanja iz kolašinskog kraja. U tome su i uspjeli.

Planovi društva za 2015. su skromni: da se konačno kupi svitna crnogorska nošnja i obezbijedi stabilan izvor finansiranja. Na proljeće će dječji ansambl imati inostranu turneju, a izvođački ansambl odraslih zapažena gostovanja na nekoliko inostranih festivala na kojima će ponovo izvoditi crnogorske autentične igre.

Novac koji bi olakšao rad najtalentovanijih Kolašinca mnogo je manji od iznosa koji su bivši funkcioneri znali za jedan dan spiskati po kafanama i službenim putovanjima. No, čini se da u lokalnom parlamentu kulturu niko nije dovoljno ubjedljivo zastupao. Nekoliko mlađih odbornika novog saziva Skupštine opštine, bar kako kažu, jasno vide problem kolašinske kulture i obećavaju da će se srčanije boriti za njegovo rješavanje.

Uz sve nevolje, direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić ipak tvrdi da se situacija polako mijenja. Ove godine je, kako kaže, prvi put obezbijeđno dovoljno goriva za grijanje bar za termine kada su na repertoaru koncerti, filmske projekcije ili predstave. Publici neće biti hladno, međutim, grijanje neće raditi kada budu vježbali članovi KUD-a, Tango zajednice i KLAP-a.

Blizu 10.000 eura za grijanje, međutim, ni ovog puta nije obezbijeđeno iz opštinske kase. Taj iznos na žiro račun Centra, kao i novac za po jednu zaradu zaposlenima, obezbijeđen je iz državnog trezora.

,,Kako god da vam se čini, nikad nije bilo bolje. Ovo je prva zima, od nekoliko minulih, da imamo grijanje i to ne samo za vrijeme održavanje sjednica lokalnog parlamenta. Zahvalni smo na toj podršci i vjerujemo da će odnos lokalne uprave prema ovoj ustanovi biti znatno drugačiji. Malo kome nije poznato s koliko malo novca smo proteklih godina realizovati vrlo važne i brojne aktivnosti”, kaže Jeknić.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo