Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI CENTAR ZA KULTURU: Minus pokriven entuzijazmom

Objavljeno prije

na

Minimalna ulaganja u kolašinsku kulturu su stara praksa zbog koje odavno niko burno ne reaguje. Rijetke su godine kada je veći dio onoga što je budžetom Opštine planirano za tu oblast, zaista i dospjelo na račun Centra za kulturu. Novac za kulturna dešavanja postojao je samo u finansijskim planovima izvršne vlasti. Ta ustanova godinama tokom zime radi bez grijanja, a samo neke prostorije zagrijavaju se kaloriferima. Publika na događajima koji organizuju najtalentovaniji Kolašinci, takođe, sjedi u hladnoj sali. Toplo je bilo jedino tokom održavanja sjednica Skupštine opštine. Da bi se obezbijedilo grijanje za nekoliko sati rada predstavnika zakonodavne vlasti, uvijek je bilo novca u opštinskoj kasi. Zarade u toj ustanovi isplaćivane su s većim zaostatkom nego u opštini, pa su otuda ukupna dugovanja Centra nešto iznad 700 000 eura.

U takvim uslovima više od 100 Kolašinki i Kolašinaca, uključenih u KUD, amatersko pozorište ili Tango zajednicu, osvajali su brojne nagrade i realizovali, u regionu zapažene projekte, koji su ponajviše koristili imidžu grada i obogaćivali vanpasionsku turističku ponudu. Kad nema para, entuzijazma ne fali, objašnjavaju svoje uspjehe u Tango zajednici.

,,Tango u Kolašinu i dalje preživljava najviše zahvaljujući frenetičnom entuzijazmu pojedinaca. Prvi put smo ove godine dobili ozbiljniju podršku i to od Društva prijatelja Kolašina. Ta podrška bila je dovoljna da iz Tango kampa izađemo bez gubitaka”, kaže Duško Raketić, jedan od osnivača Tango zajednice. ,,Ideja i mogućnosti ima mnogo ali, nažalost, dosta toga zavisi od novca kojeg nema. Ne govorim o nekim astronomskim ciframa, već o tome da nam, na primjer, treba besplatan smještaj i hrana za instruktore. Ovogodišnji Tango kamp pokazao svoje potencijale svima, pa se nadamo značajnijoj podršci naredne godine” objašnjava Raketić.

Časovi tanga za sugrađane i dalje se ne naplaćuju. Nevolja je što često mijenjanje neuslovnog prostora sprečava fiksne termine. Od oktobra do januara tangerosi su vježbali u holu Opštine bez grijanja, na temperaturama ispod nule.

,,Prije manje od mjesec dana opet smo u Centru za kulturu. Konačno. Uslovi nijesu savršeni, ali, svakako, mnogo bolji nego u hodniku Opštine. Imamo makar taj jedan kalorifer, pa nekako opstajemo. Nadam se da će se trenutna naklonjenost Centra za kulturu Tango zajednici nastaviti. U pregovorima smo za otvaranje besplatne tango škole za osnovce” najavljuje Raketić. „Nadamo se da ćemo uspjeti da dobijemo školski hol na korišćenje, što bi bio stabilan osnov za dalje širenje. Na taj način bismo dobili i fiksne termine i mnogo bolje uslove za rad” očekuje on.

I u Kolašinskom amaterskom pozorištu (KLAP) navikli su da s nimalo ili malo novaca prave predstave, nagrađivane na prestižnim regionalnim festivalima. Tako je više puta nagrađivana scenografija jedne od najboljih predstava KLAP-a Orkestar Titanik, koštala tek nešto više od 20 eura. Tolika je bila cijena šarafa, kojima su povezivani djelovi scene koja je, prema mišljenju žirija, bila najbolja na Festivalu dramskih amatera Crne Gore i na regionalnom festivalu u Trebinju prije tri godine.

Slično rade i u KUD Mijat Mašković, osnovanom prije više od 70 godina. Čini se da nikad s manje para članovi tog društva nijesu postigli više uspjeha. Cilj im je, kako kažu, da sačuvaju tradicionalni i autentičan način igranja i pjevanja iz kolašinskog kraja. U tome su i uspjeli.

Planovi društva za 2015. su skromni: da se konačno kupi svitna crnogorska nošnja i obezbijedi stabilan izvor finansiranja. Na proljeće će dječji ansambl imati inostranu turneju, a izvođački ansambl odraslih zapažena gostovanja na nekoliko inostranih festivala na kojima će ponovo izvoditi crnogorske autentične igre.

Novac koji bi olakšao rad najtalentovanijih Kolašinca mnogo je manji od iznosa koji su bivši funkcioneri znali za jedan dan spiskati po kafanama i službenim putovanjima. No, čini se da u lokalnom parlamentu kulturu niko nije dovoljno ubjedljivo zastupao. Nekoliko mlađih odbornika novog saziva Skupštine opštine, bar kako kažu, jasno vide problem kolašinske kulture i obećavaju da će se srčanije boriti za njegovo rješavanje.

Uz sve nevolje, direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić ipak tvrdi da se situacija polako mijenja. Ove godine je, kako kaže, prvi put obezbijeđno dovoljno goriva za grijanje bar za termine kada su na repertoaru koncerti, filmske projekcije ili predstave. Publici neće biti hladno, međutim, grijanje neće raditi kada budu vježbali članovi KUD-a, Tango zajednice i KLAP-a.

Blizu 10.000 eura za grijanje, međutim, ni ovog puta nije obezbijeđeno iz opštinske kase. Taj iznos na žiro račun Centra, kao i novac za po jednu zaradu zaposlenima, obezbijeđen je iz državnog trezora.

,,Kako god da vam se čini, nikad nije bilo bolje. Ovo je prva zima, od nekoliko minulih, da imamo grijanje i to ne samo za vrijeme održavanje sjednica lokalnog parlamenta. Zahvalni smo na toj podršci i vjerujemo da će odnos lokalne uprave prema ovoj ustanovi biti znatno drugačiji. Malo kome nije poznato s koliko malo novca smo proteklih godina realizovati vrlo važne i brojne aktivnosti”, kaže Jeknić.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo