Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVNO PLANIRANJE PO PRIMORJU: Peglanje devastacije

Objavljeno prije

na

Ova bi godina mogla biti ključna za ukupna zbivanja na Crnogorskom primorju. Obalno područje je nezamjenljiv prostorni, ekonomski, ekološki i društveni resurs ove države. Pitanje je samo da li će se prestati sa nerazumnim trošenjem tog potencijala ili će definitivno biti urnisane šanse generacija koje će doći. Decenijska paradigma i praksa ,,kupi, izgradi, rasprodaj i pobjegni što dalje”, vodi u sunovrat.

Posljedice su vidljive golim okom, a potvrđuju ih i zvanični podaci. Tokom jula i avgusta imamo gostiju za 40 odsto više nego što su kapaciteti plaža. O haosu u saobraćaju, problemima sa strujom, parkingom, vodom, nervima posebno, ne treba trošiti riječi.

Od tog dvomjesečnog haosa ima malo koristi. Prošle godine ostvareno je, na primjer, 1,5 miliona noćenja manje nego 1987. godine, a ležaja je tada bilo bar dva puta manje!? Priče o elitnom turizmu su se pokazale kao jeftina politička čokolada: 90 odsto gostiju dolazi na Crnogorsko primorje zbog mora, sunca i plaža, što znači da je kupališni turizam naša sudbina.

I to je dovedeno u pitanje na srednji rok, jer je većina plaža izložena drastičnoj eroziji. Vidi se to najbolje po plaži Mogren u Budvi, Sutomorskoj plaži ili pjeskovitoj plaži na Adi Bojani, koja je za tri decenije izgubila od 60 do 80 metara širine!

Priznati stručnjak u ovoj oblasti, profesor Sava Petković sa Univerziteta u Beogradu, kaže da se od Austrougarske ništa ozbiljno i planski ne radi na zaštiti divnih plaža. To se priznaje i u Nacrtu Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem. Tamo se ističe da ,,ocjene o intenzitetu dejstva erozije na plaže nije moguće dati zbog nedostatka sistematskog praćenja obalnih procesa”!?

Petković tvrdi da su problemi drastičnog sužavanja, pa i nestajanja crnogorskih plaža ,,uglavnom izazvani ljudskim postupcima”. Autori ovog, inače, kvalitetnog dokumenta, izbjegli su da adresiraju odgovornost na vlasti za ove alarmantne procese od kojih će direktno zavisiti budućnost ljudi na tom području. ,,Država treba da pristupi sistematski zaštiti plaža, jer je valjda nesporno da je turizam njen veliki potencijal i valjda niko razuman ne misli da je moguć turizam bez plaža”, dodaje profesor Petković.

Šteta se za sada pokušava sanirati – betonom! Na cijelom primorju niču betonski platoi. ,,Siguran sam da će rijetko koji Evropljanin pristati da se peče na betonu kao na ringli od šporeta i da za to još plaća”, kaže stari turistički radnik Džo Abazović.

Kada se doda stepen zagađenja i planovi da građevinsko područje na obali od Ulcinja do Herceg-Novog bude 19 hiljada hektara, gdje bi mogli živjeti i boraviti milion mještana i turista, onda je opravdana bojazan, na koju ukazuju autori Strategije, da će to dovesti do ,,pada atraktivnosti turističkog prostora, pada rejtinga destinacije i, na kraju, do pada prihoda od turizma”.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma smatraju da su našli rješenje. Kako napominju, regionalni nivo planiranja se pokazao kao nedostajući, pa su napravili Nacrt Prostornog plana posebne namjene obalnog područja (PPPNOP). Ovaj drugi po važnosti planski dokument države obuhvata čitave teritorije svih primorskih opština, pa tim lokalnim samoupravama praktično više nijesu potrebni prostorno-urbanistički planovi.

,,Neophodno je preispitati njihove koncepte razvoja i planirane kapacitete za koje se primjenom indikatora i kriterijuma održivosti može utvrditi da nemaju adekvatan stepen održivosti i ne garantuju željene i strateški planirane razvojne perspektive i očuvanje identiteta Crnogorskog primorja”, uvjeren je ministar Branimir Gvozdenović napominjući da ovaj plan proističe iz Barselonske konvencije o zaštiti obalnih područja.

U stvarnosti, ali i u planovima, malo se ko uzbuđuje za primjenu odredaba međunarodnih konvencija. Važno je da se grade stanovi za prodaju, apartmani, vile… U pojasu širine od jednog kilometra od obalne linije za izgradnju je, kako se ističe u Strategiji, planirano nevjerovatnih 46 odsto prostora!? Do sada je izgrađeno manje od trećine, pa, da bi se ,,peglali” koeficijenti prekomjerne izgrađenosti u nekim opštinama, planira se već u ovoj godini usvojiti PPPNOP.

,,Da su se naši preci ponašali kao mi, Bokokotorski zaliv bi odavno bio običan kanalizacioni odvod”, kaže Nevenka Bajković iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Konstatujući da je odgovornost za ovakvo stanje opšta, arhitekta Miodrag Burzan zaključuje: ,,Ne samo što nemilice iscrpljujemo prostor kao najveći resurs, već ugrožavamo i vrijednosti stvarane generacijama”.

Zato je konačno vrijeme da se vratimo sa puta sa kojeg smo sami i na vlastitu štetu skrenuli. U ratu protiv prirode bićemo deklasirani, a pri tom ćemo opasno ugroziti budućnost još nerođene djece.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo