Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI SAOBRAĆAJNI IZAZOVI: Obilaznica zaobilazi interes mještana

Objavljeno prije

na

Brojna rješenja iz Nacrta ID PUP Kolašincima su bila problematična. Među tematskim cjelinama koje su podijelile javnost  je i planirana obilaznica gradskog jezgra. Jedni taj projekat vide kao spas od saobraćajne gužve u gradu, a drugi kao ugrožavanje poslovnih interesa lokalnih preduzetnika

 

Pored planiranog „zelenog pojasa“, najviše polemika, tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna (ID) Prostorno-urbanističkog plana (PUP), izazvala su ponuđena rješenja za saobraćaj. Prije svega, obilaznica gradskog jezgra, koja bi, kako je planirano,  spajala magistralni put Mateševo – Kolašin sa skijalištima na Bjelasici i izmjestila  saobraćaj iz grada. Dužina predviđene obilaznice  sa kružnim tokom, bila bi 3,8 km i imala bi status regionalnog puta.

Zagovornici tog projekta smatraju da je obilaznica neophodna gradu, „jer bi se njenom izgradnjom rasteretio saobraćaj u gradskom jezgru, koji trenutno ne može prihvatiti veliki broj automobila i autobusa sa auto-puta“.

Prema onome što se moglo čuti na javnoj raspravi od mnogih  mještana, obilaznica može da nanese mnogo štete i državi i Kolašinu. Brojni su Kolašinci, koji smatraju da turiste od grada do skijališta treba da prevoze gondole.   Među zagovornicima takvog rješenja je i bivši predsjednik Skupštine opštine (SO) mr Milan Đukić. On za Monitor kaže da se na  javnoj raspravi nije mogla čuti  argumentovana i obrazložena potreba za obilaznicom.

„Smatram  da nam zaobilaznica, kroz brda oko Kolašina, nije potrebna,  jer se njome izmješta turistički pravac koji je i u teoriji i praksi – osnova turističkog prometa. Ako turisti budu prolazili van grada, onda građani Kolašina gube perspektivu za turizam i njemu komplementarne djelatnosti“, kaže Đukić.

Interes građana Kolašina je, tvrdi, gondola, koja bi kretala sa Luga i završavala na jednom od skijališta.  Kroz privatno-javno partnerstvo ili uz pomoć države, gondola bi, objašnjava Đukić, omogućila  ostvarivanje finasijskog interesa i lokalnoj upravi.

Prema njegovim riječima, izrada ID PUP je predug proces,  koji nije rađen u skladu sa brojnim aspektima prostornog i strateškog planiranja, a pogotovo u odnosu na interese Kolašinaca.

U mnogim zemljama, navodi sagovornik Monitora,  prostorno planiranje trpi pritisak i interesovanje različitih grupa, od krupnog kapitala, lokalnih vlasti, preko nosilaca privrednih djelatnosti pa sve do pojedinih vlasnika zemljišta. „Međutim, nigdje, kao u slučaju ID PUP Kolašin, nije zanemaren interes lokalnog stanovništva“, tvrdi Đukić, „Prostorno planiranje je strateško planiranje i od njega veoma zavisi budućnost grada. Proces predugo traje, a okolnosti se mijenjaju iz dana u dan. Određenim dezinformacijama i manipulacija pokušava se skrenuti pažnju sa glavnog programskog zadatka koji treba da ima svaki plan, a to je održivost kolašinske zajednice. Prostorno planiranje u slučaju Kolašina svedeno je na urbanističko, to jest, takozvano, ucrtavanje.“

Prema Đukićevim riječima, Plan ne sadrži baznu studiju saobraćaja koja je neophodna u izradi prostornih planova. „Ako bi analizirali sam tekst plana vidjeli bi da je metodom HCS-2000 (Highway Capacity Softwere) utvrđen „nivo usluge na mreži saobraćajnica opštine Kolašin“, ali da ovaj metod nije korišten za saobraćajnice kroz grad, pogotovo one prema Bjelasici i ski-centrima. Ako je najmarkantnije saobraćajno rješenje zaoblaznica,  postavlja se pitanje (stručno i laičko),  kako se ona našla u planu ako obrađivači nijesu proučili saobraćaj kroz Kolašin upravo HCS metodom“, zaključuje Đukić.

Bojazan da će obilaznica obići i interes Kolašinca na javnoj raspravi saopštio je i preduzetnik Saša Dožić. On smatra da postoje brojna rješenja kojima bi se uveo red na ulicama grada, a da se „turisti ne vode obilaznim putevima do skijališta“.

Izgradnja obilaznice koja će povezivati put od Mateševa do Kolašina sa skijalištima, „mogla bi ostaviti grad po strani, to jest, ugroziti poslovanje u njemu. Treba, prije svega, razmotriti  njenu ekonomsku  ispalativost. Moguće je  postojeće saobraćajnice u gradu prilagoditi novim potrebama, ali i stvoriti dodatni parking prostor,  izgradnjom podzemnih garaža“ objašnjava kolašinski preduzetnik.

Arhitektica Sonja Radović Jelovac, koja je bila na čelu tima planera zaduženih za izradu ID PUP, najavljuje da će, u narednom periodu,  imati zadatak da preispita opravdanost planirane obilaznice, s obzirom na tranzit koji će otvoriti druga dionica auto-puta“. Takođe, ona kaže i da će biti razmotrene „konkretne lokacije“ za parking prostore u skladu sa zahtjevima lokalne samouprave. “Posebnu tematsku obradu, tokom javne rasprave,  obuhvatila je infrastruktura buduće gondole i povezivanje ski-centara sa gradskim jezgrom. Dio građana između ostalog, ukazao je na premještanje okretnice gondole sa pozicije Ski-centra Kolašin 1450 na Kolašin 1600, čime bi se omogućila lakoća komunikacije budućih skijaša“, objašnjava arhitektica.

I dok još traje produžena javna rasprava o ID PUP, sudu javnosti ponuđen je i Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za nastavak auto puta, to jest,  dionicu od Mateševa do Andrijevice. Koridor za tu dionicu definsan je i odobren Prostornim planom Crne Gore. Trasa budeće dionice počinje kod Mateševa, na nadmosrskoj visini oko 1.000 m, zatim ide dolinom rijeke Drcke, pritoke  Tare, do Trešnjevika, odnosno do kote od 1.686 mnv. Na  Trešnjeviku  je planiran tunel, koji se završava u dolinu rijeke Kraštice, pritoke Lima.

Na  dionici, dugoj  oko 23,5 km, predviđene su dvije petlje u Andrijevici i Mateševu,  34 mosta, podvožnjaka, nadvožnjaka,  dvostruki tuneli… Istovremno, na drugoj strani, bliži se kraju i izgradnja regionalnog puta Kolašin -Andrijevica, sa tunelom ispod Bjelasice. Za zagovornike prioriteta izgradnje obilaznice oko Kolašina to je još jedan argument o neophodnosti „rasterećivanja grada od ogromnog saobraćajnog trenzita iz Podgorice i Andrijevice“.

Kolašinci na ID PUP čekaju od 2019. godine.  U javnoj raspravi učestvovalo je na stotine mještana, predstvanika NVO, zastupnika investitora. Na adresu resornog ministarstva, koje je naručilac Plana, poslato je mnogo sugestija i primjedbi. Čekamo da vidimo šta će biti prioritet nadležnima.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo