Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠKOLSTVO: REFORMA KOJA TEČE: Škola nije pojata, bidni siguran

Objavljeno prije

na

,,Nepričaj na čas”, ,,Učenica priča na čas”, ,,Prati linije u svesku kada crtaš”, primjedbe su koje je u učeničku svesku napisala učiteljica jedne podgoričke škole.

Zahvaljujući zaprepaštenoj majci vijest o nepismenoj učiteljici obišla je nedavno domaće i regionalne medije. Majka učenice, koja je postavila slike sa primjedbama na Fejsbuk, prokomentarisala je: ,,Na šta je spala naša prosvjeta… Bruka i sramota… Kao što možete vidjeti, u pitanju je elementarna nepismenost dotične učiteljice. I šta ja kao roditelj treba da uradim i napišem ispod ovakvih poruka dotičnoj učiteljici?!”.

A onda su krenuli savjeti i polemika na društvenim mrežama. Malobrojni su branili učiteljicu tvrdeći da nema dokaza da je to ona napisala: ,,Imam utisak da je ovo pisalo dijete a ne učiteljica. Nije moguće da je ovoliko rukopis neraspisan za osobu koja je završila fakultet”. Pojedine je interesovalo da li učiteljica ima rješenje za stalno. Rigorozni su tražili da joj se ,,momentalno da otkaz”.

,,Moje iskustvo govori da nam je kompletno društvo nepismeno, s vrha do dna. Situaciju je dodatno pogoršalo uvođenje nekakvih pravopisa zbog kojih više niko ne zna šta treba i šta je pravilno. Nekada je bilo sramota griješiti u padežima i koristiti neknjiževne riječi, a sad se mediji i političari utrkuju ko će ružnije i nepravilnije govoriti da bi bio veći Crnogorac”, bio je jedan od komentara. Dok je bilo i onih da se učiteljica proziva jer piše ćirilicom.

Podsjetilo se i na bivšeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića i njegovo ,,imau” – ,,nemau”.

Najzanimljiviji su primjeri iz učionice: ,,Često sam imala čas pored učionice u kojoj je sadašnja zamjenica direktora držala nastavu učenicima trećeg razreda, tu se moglo čuti : ,,Što ti se to zove?! Ćurko jedna, prekini da pričaš! ” (nekad je bilo kozo i kravo) ,,Mali nemoj da te zalijepim!” ,,Malaaa, kosu ću ti počupat!” itd”, ili ,,Profesor u jednoj srednjoj školi,u razredu mog sina, prijeti učenici koja nije naučila gradivo, sljedećim riječima: ‘Mala, bidni sigurna da mi u avgust proj nej”. Pa o čemu mi pričamo!”.

Problem je upravo u tome što se o stanju u školstvu malo priča. Znakovito je da su sagovornici Monitora, predavači osnovnih i srednjih škola, svi odreda insistirali na anonimnosti. Zajednička ocjena je da je rad u učionici sveden na dobru volju i lični pristup prema profesiji, te da vjeruju da je većina predavača posvećena poslu.

S druge strane, veliki je problem što se tokom posljednje dvije decenije jednopartijske demokratije, zaposlenje u prosvjeti ne može naći bez DPS amina.

,,Završila sam fakultet s visokom ocjenom, imam Luču u osnovnoj i gimnaziji. Nakon što sam odradila pripravnički, par puta sam bila na zamjeni. Posljednji put direktorica mi je otvoreno rekla da moram naći vezu u Ministarstvu prosvjete. Angažovala sam porodicu, prijatelje ali ništa. Jedan od zaposlenih u Ministarstvu mi je kazao da postoje spiskovi kandidata koji čekaju posao, zamjenu, te da samo jaka veza može da koriguje taj spisak”, priča naša sagovornica koja posao u struci traži već deceniju.

Partijsko zapošljavanje urodilo je plodom, pa su rezultati vidljivi i u istraživanjima koja se sporadično sprovode. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao u decembru govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.

Prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo je revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Više od polovine pitanja odnosila se na prepisivanje iz zadatog teksta. Iz gramatike je bilo samo jedno pitanje, a i ono neprecizno. ,,Pitanje iz gramatike izvučeno je iz frazeologizma Mačku o rep. Pitanje je glasilo u kom padežu je upotrijebljena riječ mačku? Učenici su pravili greške zbog načina kako je pitanje postavljeno. Ko ne zna frazeologizam mogao je da razumije da se radi o mački, o imenici ženskog roda, a ne mačku, što, naravno, bitno mijenja odgovor”, javno su se žalili profesori.

Još nezadovoljniji su roditelji. Razgovor sa majkom jedne učenice sedmog razreda osnovne škole počinje riječima da se često kao roditelj zapita čemu sva ta trka – do škole od škole, pakovanje, gomile domaćih zadataka… ,,Pročitah da je pedagogija, nauka o vaspitanju i obrazovanju, dobila naziv od grčke riječi paidagogos – tako se zvao rob koji je pratio dijete od kuće do škole i pomagao mu u učenju. E, tačno tako se osjećam”, kaže naša sagovornica.

Ona u polušali kaže da razmatra ideju da dijete ispiše iz osnovne škole. Zakon dozvoljava školovanje kod kuće, a kazna za one koji ne šalju dijete u školu je od 100 do 1500 eura. ,,Pored problema sa pružanjem oskudnog obrazovanja, nažalost, nijesam iskusila ni drugu moguću korist od pohađanja škole – da dijete bude sa drugom djecom. Dijete mi je izloženo vršnjačkom nasilju, zbog kog moram da po školi izigravam baba-rogu”, priča naša sagovornica. „Razredna je lišena smisla za uspostavljanje komunikacije sa djecom i smatra da je svoj posao uradila ako u prolazu pita: ‘Je li sve u redu?’. Govorim o pristojnom, savjesnom djetetu i odličnom đaku, kojem za učenje gotovo da ne treba pomoć. Kakvu korist od škole tek mogu da imaju oni čija djeca nijesu takva”, zaključuje.

Dokaz da nam obrazovanje nije djelotvorno je međunarodno PISA testiranje po kojem je naše obrazovanje među 15 najslabijih od 67 zemalja koje su učestvovale u njemu. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u ovom istraživanju. Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika. Prošle godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosadašnji su konstantni i pokazuju da naši đaci kasne godinu i više sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja. Upućeni, tvrde da je dio problema i u tome što se PISA testovi prevode, pa učenici dobijaju pitanja o onome o čemu ne uče u školi: tipa Zašto je okrugao Okrugli sto kralja Artura ili slična o Šervudskoj šumi. Ko nije gledao crtani ili film, ne zna odgovore.

Institucije su nakon negativnih rezultata sa PISA testiranja objavili sveobuhvatne reforme, koje za cilj imaju da zauzmemo nešto bolje mjesto na PISA rang listi. Kako je još 2012. utvrđeno da u našim školama preovladava predavački tip aktivnosti, riješeno je da se to promijeni. Iz Ministarstva prosvjete su kritikovali rad Učiteljskog fakulteta jer navodno on ne produkuje kvalitetan kadar. Proklamovano je da je stara škola bila škola pamćenja, a nova treba da bude škola mišljenja s učenikom u centru pažnje.

U Zavodu za školstvo detektovali su da je jedan od glavnih problema i neujednačeni kriterijum ocjenjivanja. Oni smatraju da se treba mijenjati zakon i omogućiti veća provjera kvaliteta rada predavača, sada to rade svake četiri godine.

Uglavnom kao vladajuća mantra našeg sistema opšteg i srednjeg obrazovanja, moglo se čuti na brojnim seminarima, kongresima, stručnim osposobljavanjima, proklamovana je priprema učenika da sjutra budu aktivni građani društva koji će doprinositi razvoju i koji imaju kritičko mišljenje i prosuđivanje, koji zna što želi i kako da se izbori za svoja prava.

Sve je to fino prepisano, ali kako ga sprovesti u školama u kojima je u učionicama i zbornicama kritičko mišljenje po pravilu jeres. Kako nagovoriti dobar dio nastavnika da forsiraju kritičko prosuđivanje, kad njima lični slučaj govori da su ga se držali nikada ne bi do posla došli. Vladajući edukativno-vaspitni kanon kojim se šalje poruka da učenje i nije presudno, da je važnije koga znaš nego koliko znaš, odavno je jasan i učenicima i njihovim roditeljima. Zbog njega se već u prvom razredu osnovne škole traži veza za upis kod određene učiteljice i nastoji svoje djete ,,ubaciti” u tzv. VIP odjeljenja.

Proklamovani principi ionako su manje stvar obrazovanja, a više vaspitanja koje je u našem obrazovnom sistemu skroz zanemareno. Nema se kad za prosječnu platu od 458 eura, bez najavljenog predizbornog povećanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo