Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠKOLSTVO: REFORMA KOJA TEČE: Škola nije pojata, bidni siguran

Objavljeno prije

na

,,Nepričaj na čas”, ,,Učenica priča na čas”, ,,Prati linije u svesku kada crtaš”, primjedbe su koje je u učeničku svesku napisala učiteljica jedne podgoričke škole.

Zahvaljujući zaprepaštenoj majci vijest o nepismenoj učiteljici obišla je nedavno domaće i regionalne medije. Majka učenice, koja je postavila slike sa primjedbama na Fejsbuk, prokomentarisala je: ,,Na šta je spala naša prosvjeta… Bruka i sramota… Kao što možete vidjeti, u pitanju je elementarna nepismenost dotične učiteljice. I šta ja kao roditelj treba da uradim i napišem ispod ovakvih poruka dotičnoj učiteljici?!”.

A onda su krenuli savjeti i polemika na društvenim mrežama. Malobrojni su branili učiteljicu tvrdeći da nema dokaza da je to ona napisala: ,,Imam utisak da je ovo pisalo dijete a ne učiteljica. Nije moguće da je ovoliko rukopis neraspisan za osobu koja je završila fakultet”. Pojedine je interesovalo da li učiteljica ima rješenje za stalno. Rigorozni su tražili da joj se ,,momentalno da otkaz”.

,,Moje iskustvo govori da nam je kompletno društvo nepismeno, s vrha do dna. Situaciju je dodatno pogoršalo uvođenje nekakvih pravopisa zbog kojih više niko ne zna šta treba i šta je pravilno. Nekada je bilo sramota griješiti u padežima i koristiti neknjiževne riječi, a sad se mediji i političari utrkuju ko će ružnije i nepravilnije govoriti da bi bio veći Crnogorac”, bio je jedan od komentara. Dok je bilo i onih da se učiteljica proziva jer piše ćirilicom.

Podsjetilo se i na bivšeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića i njegovo ,,imau” – ,,nemau”.

Najzanimljiviji su primjeri iz učionice: ,,Često sam imala čas pored učionice u kojoj je sadašnja zamjenica direktora držala nastavu učenicima trećeg razreda, tu se moglo čuti : ,,Što ti se to zove?! Ćurko jedna, prekini da pričaš! ” (nekad je bilo kozo i kravo) ,,Mali nemoj da te zalijepim!” ,,Malaaa, kosu ću ti počupat!” itd”, ili ,,Profesor u jednoj srednjoj školi,u razredu mog sina, prijeti učenici koja nije naučila gradivo, sljedećim riječima: ‘Mala, bidni sigurna da mi u avgust proj nej”. Pa o čemu mi pričamo!”.

Problem je upravo u tome što se o stanju u školstvu malo priča. Znakovito je da su sagovornici Monitora, predavači osnovnih i srednjih škola, svi odreda insistirali na anonimnosti. Zajednička ocjena je da je rad u učionici sveden na dobru volju i lični pristup prema profesiji, te da vjeruju da je većina predavača posvećena poslu.

S druge strane, veliki je problem što se tokom posljednje dvije decenije jednopartijske demokratije, zaposlenje u prosvjeti ne može naći bez DPS amina.

,,Završila sam fakultet s visokom ocjenom, imam Luču u osnovnoj i gimnaziji. Nakon što sam odradila pripravnički, par puta sam bila na zamjeni. Posljednji put direktorica mi je otvoreno rekla da moram naći vezu u Ministarstvu prosvjete. Angažovala sam porodicu, prijatelje ali ništa. Jedan od zaposlenih u Ministarstvu mi je kazao da postoje spiskovi kandidata koji čekaju posao, zamjenu, te da samo jaka veza može da koriguje taj spisak”, priča naša sagovornica koja posao u struci traži već deceniju.

Partijsko zapošljavanje urodilo je plodom, pa su rezultati vidljivi i u istraživanjima koja se sporadično sprovode. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao u decembru govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.

Prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo je revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Više od polovine pitanja odnosila se na prepisivanje iz zadatog teksta. Iz gramatike je bilo samo jedno pitanje, a i ono neprecizno. ,,Pitanje iz gramatike izvučeno je iz frazeologizma Mačku o rep. Pitanje je glasilo u kom padežu je upotrijebljena riječ mačku? Učenici su pravili greške zbog načina kako je pitanje postavljeno. Ko ne zna frazeologizam mogao je da razumije da se radi o mački, o imenici ženskog roda, a ne mačku, što, naravno, bitno mijenja odgovor”, javno su se žalili profesori.

Još nezadovoljniji su roditelji. Razgovor sa majkom jedne učenice sedmog razreda osnovne škole počinje riječima da se često kao roditelj zapita čemu sva ta trka – do škole od škole, pakovanje, gomile domaćih zadataka… ,,Pročitah da je pedagogija, nauka o vaspitanju i obrazovanju, dobila naziv od grčke riječi paidagogos – tako se zvao rob koji je pratio dijete od kuće do škole i pomagao mu u učenju. E, tačno tako se osjećam”, kaže naša sagovornica.

Ona u polušali kaže da razmatra ideju da dijete ispiše iz osnovne škole. Zakon dozvoljava školovanje kod kuće, a kazna za one koji ne šalju dijete u školu je od 100 do 1500 eura. ,,Pored problema sa pružanjem oskudnog obrazovanja, nažalost, nijesam iskusila ni drugu moguću korist od pohađanja škole – da dijete bude sa drugom djecom. Dijete mi je izloženo vršnjačkom nasilju, zbog kog moram da po školi izigravam baba-rogu”, priča naša sagovornica. „Razredna je lišena smisla za uspostavljanje komunikacije sa djecom i smatra da je svoj posao uradila ako u prolazu pita: ‘Je li sve u redu?’. Govorim o pristojnom, savjesnom djetetu i odličnom đaku, kojem za učenje gotovo da ne treba pomoć. Kakvu korist od škole tek mogu da imaju oni čija djeca nijesu takva”, zaključuje.

Dokaz da nam obrazovanje nije djelotvorno je međunarodno PISA testiranje po kojem je naše obrazovanje među 15 najslabijih od 67 zemalja koje su učestvovale u njemu. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u ovom istraživanju. Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika. Prošle godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosadašnji su konstantni i pokazuju da naši đaci kasne godinu i više sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja. Upućeni, tvrde da je dio problema i u tome što se PISA testovi prevode, pa učenici dobijaju pitanja o onome o čemu ne uče u školi: tipa Zašto je okrugao Okrugli sto kralja Artura ili slična o Šervudskoj šumi. Ko nije gledao crtani ili film, ne zna odgovore.

Institucije su nakon negativnih rezultata sa PISA testiranja objavili sveobuhvatne reforme, koje za cilj imaju da zauzmemo nešto bolje mjesto na PISA rang listi. Kako je još 2012. utvrđeno da u našim školama preovladava predavački tip aktivnosti, riješeno je da se to promijeni. Iz Ministarstva prosvjete su kritikovali rad Učiteljskog fakulteta jer navodno on ne produkuje kvalitetan kadar. Proklamovano je da je stara škola bila škola pamćenja, a nova treba da bude škola mišljenja s učenikom u centru pažnje.

U Zavodu za školstvo detektovali su da je jedan od glavnih problema i neujednačeni kriterijum ocjenjivanja. Oni smatraju da se treba mijenjati zakon i omogućiti veća provjera kvaliteta rada predavača, sada to rade svake četiri godine.

Uglavnom kao vladajuća mantra našeg sistema opšteg i srednjeg obrazovanja, moglo se čuti na brojnim seminarima, kongresima, stručnim osposobljavanjima, proklamovana je priprema učenika da sjutra budu aktivni građani društva koji će doprinositi razvoju i koji imaju kritičko mišljenje i prosuđivanje, koji zna što želi i kako da se izbori za svoja prava.

Sve je to fino prepisano, ali kako ga sprovesti u školama u kojima je u učionicama i zbornicama kritičko mišljenje po pravilu jeres. Kako nagovoriti dobar dio nastavnika da forsiraju kritičko prosuđivanje, kad njima lični slučaj govori da su ga se držali nikada ne bi do posla došli. Vladajući edukativno-vaspitni kanon kojim se šalje poruka da učenje i nije presudno, da je važnije koga znaš nego koliko znaš, odavno je jasan i učenicima i njihovim roditeljima. Zbog njega se već u prvom razredu osnovne škole traži veza za upis kod određene učiteljice i nastoji svoje djete ,,ubaciti” u tzv. VIP odjeljenja.

Proklamovani principi ionako su manje stvar obrazovanja, a više vaspitanja koje je u našem obrazovnom sistemu skroz zanemareno. Nema se kad za prosječnu platu od 458 eura, bez najavljenog predizbornog povećanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo