Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR: UNESCO UZALUD UPOZORAVA: Gradnja u zaštićenoj uvali Glavati

Objavljeno prije

na

Koliko je Vlada iskrena u namjeri da postupi po preporukama Komiteta UNESCO-a koje se tiču zabrinjavajućeg stanja očuvanosti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu Svjetske baštine daleke 1979. godine, pokazuje niz kontradiktornih poteza koje preduzima.

Vlada premijera Duška Markovića donijela je 2. februara ove godine Akcioni plan za Kotor pod pritiskom oštrih upozorenja upućenih Crnoj Gori sa posljuednje sjednice Komiteta UNESCO u Istanbulu, održanoj u julu prošle godine, koja se odnose na posljedice prekomjerne urbanizacije zaštićenog područja koje mogu dovesti do brisanja Kotora sa Liste svjetske baštine.

Akcionim planom naloženo je stavljanje van snage kompletne prostorno-planske dokumentacije za teritoriju opštine Kotor, svih lokalnih i državnih planskih dokumenata, sa rokom izvršenja do kraja prvog kvartala tekuće godine, do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana Opštine koji mora biti usklađen sa zahtjevima i dokumentima UNESCO.

Zadati rok je istekao polovinom marta a nijedna strana, ni Vlada ni lokalna uprava u Kotoru nisu izvršile svoj dio posla. Može se reći da je Akcioni plan već na startu propao, iako su za njegovu realizaciju zadužena tri ministarstva i kotorska javna uprava.

Dok se u javnosti glumi zabrinutost za nastalu situaciju, iza kulisa se nastavlja sa praksom koja Akcioni plan sabotira. Nadležnima u Kotoru stiglo je uputstvo iz Ministarstva održivog razvoja da ne koče realizaciju investicija i izdavanja građevinskih dozvola po započetim procedurama, posebno za područje Kostanjice, u javnosti poznato po drastičnoj devastaciji prostora. Nova kotorska vlast stopirala je izdavanje više građevinskih dozvola za gradnju u Kostanjici, ali će nakon intervencije MORTA po svemu sudeći, odobriti njihovo izdavanje.

Nastavljene su i aktivnosti oko realizacije projekta izgradnje turističko-stambenog kompleksa na lokaciji Glavati, jednoj od rijetkih neizgrađenih zona Bokokotorskog zaliva, čija je urbanizacija predmet pojačanog interesovanja eksperata UNESCO.

Uvala Glavati sa crkvom Sv. Ane na Prčanju, jedno je od rijetkih u potpunosti očuvanih autentičnih srednjevjekovnih imanja kotorske vlastele, koje je u srednjem vijeku pripadalo poprodici Glavati iz Kotora, po kojoj i danas nosi ime.

Bivša vlast u Kotoru donijela je Lokalnu studiji lokacije Glavati-Prčanj 2015. godine, uprkos oštrim upozorenjima ICOMOS-a savjetodavnog tijela UNESCO i stavom Komiteta sa zasijedanja u Dohi, u junu 2014, kojima je ukazivano na zabrinjavajuću degradaciju dijela prostora Boke, lokacija Morinj, Glavati, Kostanjica… čije prirodne vrijednosti gube odlike izuzetne univerzalne vrijednosti zahvaljujući kojima je postala dio svjetske baštine od značaja za cijelo čovječanstvo.

Odluku o donošenju LSL Glavati-Prčanj u zahvatu od 24 hektara, potpisala je bivša predsjednica Opštine Marija Ćatović još 2008. godine. Glasovima većine odbornika u SO Kotor LSL je usvojena krajem 2015. godine.

Saglasnost na LSL Glavati-Prčanj dalo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma potpisom sekretara Zorana Tomića. Ista je stigla i od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, od direktorice Anastazije Miranović. Pokazalo se kao i obično, da su privatni interesi povlašćenih investitora , firme Premia iz Kotora i vlasnika zemljišta, firme Hexagon iz Podgorice, iznad opšteg interesa očuvanja statusa zaštićenog područja Kotora i interesa države Crne Gore koja trpi kritike zbog galopirajuće urbanizacije prirodnih resursa Boke. Nikakve preporuke, upozorenja i izvještaji UNESCO-ovih eksperata, moćne investitore ne mogu zaustaviti.

U martu 2016. Ministarstvo održivog razvoja i turizma firmi Premia izdaje Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju turističko-stambenog kompleksa na zelenoj livadi Glavati, ukupne izgrađene površine od 40.000 kvadrata.

Direktorica Miranović najprije odbija da izda konzervatorske uslove za izradu tehničke dokumentacije, navodeći kao prepreku čitav niz dokumenata, izvještaj ICOMOS-a, Odluke Komiteta UNESCO sa zasjedanja u Dohi i Istanbulu i predviđene aktivnosti oko izrada studija HIA, Procjene uticaja na kulturnu baštinu koje se moraju dostaviti Centru za svjetsku baštinu na ocjenu do kraja 2017. godine.

„Ukoliko se planirane intervencije odobre kroz pozitivnu ocjenu Procjene uticaja na kutlurnu baštinu (HIA) pristupiće se propisivanju konzervatorksih uslova i izradi projektne dokumentacije”, navodi Miranovićeva u decembru 2016.

Međutim, uprkos tome, Opština Kotor pokrenula je proceduru za raspisivanje međunarodnog javnog konkursa za arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa Glavati, na zahtjev i o trošku investitora. Taj posao sačekao je novu kotorsku upravu koja konkurs nije obustavila, nego prihvatila, uz navodne ograde i pozivanja na preuzete obaveze prema zahtjevima UNESCO.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić ističe da su ipak promijenili neke članove žirija najavljenog konkursa, umjesto sveprisutne Anastazije Miranović i arhitekte Gorana Radevića, imenovali su profesoricu Jelisavetu Kalezić i dekana Arhitektonskog fakulteta Svetislava Popovića.

Ubrzo je i direktorica Miranović izvela verbalno-pravnu vratolomiju, pa umjesto konzervatorskih uslova investitoru izdaje Smjernice za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati-Prčanj, dvadesetak dana nakon donošenja Akcionog plana.

Povodom Akcionog plana i uloge Uprave za zaštitu kulturnih dobara za nastalu situaciju u Kotoru, Društvo prijatelja bokeške baštine iz Kotora uputilo je Otvoreno pismo ministru kulture Janku Ljumoviću.

Šest potpisnika, arhitekte Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović, Katarina Nikolić, Slobodan Bobo Mitrović, konzervator Jasminka Grgurević i matematičar i umjetnički fotograf Stevan Kordić „pozivaju Ministarstvo kulture da konačno uzme aktivno i stručno učešće u zaštiti Svjetske kulturne baštine” i traže da se povuku Smjernice koje je izdala direktorica Miranović za LSL Glavati.

Zahtijevaju da se odmah donese Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor, koja je izrađena i usaglašena od strane članova radne grupe u novembru 2015, za potrebe PUP-a Kotora, koja će služiti za izradu sveobuhvatne HIA koja se zahtijeva od strane Komiteta za Svjetsku baštinu, te da se izrada HIA povjeri stručnom ekspertu iz oblasti zaštite kulturne baštine sa iskustvom u izradi studija za područja Svjetske baštine.

Inače izrada niza HIA studija prema Akcionom planu, povjerena je Arhitektonskom fakultetu iz Podgorice.

Društvo prijatelja bokeške baštine traži da se „pokrene postupak odgovornosti nadležnih lica koja su dovela do ovakvog stanja i preduzmu neophodne mjere kako bi se zaustavilo nestručno i veoma štetno djelovanje onih koji su plaćeni da štite našu kulturnu baštinu”.

Iako nije pomenuto njeno ime, prigovori se odnose na rad direktorice Anastazije Miranović i njeno postupanje u nizu slučajeva degradacije prostora u kotorskoj opštini, posebno urbanizacije uvale Glavati i Turskog rta na Verigama.

„LSL Glavati planira gradnju na neizgrađenom prostoru koji se u svim UNESCO-ovim dokumentima pominje imenom kao jedan od lokaliteta važnih za očuvanje atributa koji su Područje doveli na Listu svjetske baštine. To je zadnji planski dokument koji je Opština donijela nakon završetka Studije zaštite kulturnih dobara koja je ovaj lokalitet prepoznala kao jedan od ključnih za očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti”, navodi se u pismu.

„Uprava za zaštitu kulturnih dobara godinama je odbijala dati saglasnost na ovaj planski dokument, a onda je suprotno svim tim stavovima direktorka Uprave potpisala saglasnost na isto plansko rješenje. Uprava je dala saglasnost i za gradnju na Turskom rtu kao i na ‘druge’ razvojne projekte i planove. Svi planovi zbog kojih se dovodi u pitanje status područja Kotora na Listi svjetske baštine usvojeni su od strane Opštine Kotor, Ministarstva održivog razvoja i turizma a uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Sada ti isti treba da realizuju Akcioni plan”, upozoravaju ministra Ljumovića

Autori otvorenog pisma vjeruju da se jedino ispunjavanjem iznijetih zahtjeva može krenuti sa implementacijom mjera koje su neophodne kako bi područje Kotora ostalo na Listi svjetske baštine.

Planovi za područje svjetske baštine iz Banja Luke

Dok bivša oštinska vlast u Kotoru raspisivala međunarodni javni konkurs za jedan turistički kompleks privatnog investitora, za izradu ključnih urbanističkih planova angažovala je firmu iz Banja Luke. Poziciju ekskluzivng obrađivača niza detaljnih urbanističkih planova i lokalnih studija lokacija u Kotoru zauzela je firma AG Infoplan iz Budve, koja potom taj posao predaje Urbanističkom zavodu Republike Srpske iz Banja Luke. Tako ispada da je monopol na plansko uređenje vrijednog područja svjetske baštine imala neka podizvođačka firma koja posao nije dobila putem javnog tendera. Planska rješenja za Dobrotu, Morinj, Orahovac, Prčanj, Glavati i mnoge druge lokacije u Kotoru stigla su iz Banja Luke.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo