Povežite se sa nama

Izdvojeno

KULTURNI DOGAĐAJ I PROMAŠAJ 2021. GODINE: Nemoguća misija

Objavljeno prije

na

Događaj i promašaj godine – tradicionalna Monitorova anketa. I ove godine pitali smo kulturne djelatnike šta ih je to u 2021. oduševilo, a šta smatraju za promašaj


MARIJA PEROVIĆ, REDITELJKA
Svjetski kvalitetni istupi

Izdvojila bih premijere u takmičarskim programima na priznatim međunarodnim festivalima dva  filma, dvoje mladih kolega – Poslije zime Ivana Bakrača (Karlovi Vari i Kotbus) i Elegiju lovora Dušana Kasalice (Sarajevo Film Festival, Hamburg Film Festival i Festival autorskog filma u Beogradu). Ova dva uspješna i primijećena filma na međunarodnoj sceni posljedica su promišljenog rada Filmskog centra Crne Gore na čelu sa Sehadom Čekićem, prethodih godina. Sljedeći dogadaj se još nije desio, ali je svakako kolaboracija i koordinacija koja će nas predstaviti na Venecijanskom bijenalu – odnosno radovi Jelene Tomašević, Semira Mustafe, Darka Vučkovića i Lidije Delić i Ivana Šukovića pod selektorskom palicom Natalije Vujošević. Zahvaljujući takođe timu iz prethodnih godina (izdvajam Milicu Nikolić) proglašenje Bokeške mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra svijeta. I takođe, pomenula bih, izložbu preformativnog karaktera, umjetničko, cinični, duhoviti, sociološko-psihološko angažovani događaj – Pjevaj Maro, pjevaj zlato Milene Jovićević u Galeriji Art u Podgorici. Tako da od kuluture izdvajam multikulturalizam i probijanje granica i zabrana.

Ne-događaj su granice i zabrane. Prije svega ukidanje Ministarstva kulture i fomiranje četvororesornog Ministarstva, čije posljedice se osjećaju od kreativnog do administrativnog djelovaja, i tek će se osjećati. I dalje ne bih o promašajima, ima ih priličan broj, ako počnem da ih navodim „poješće” ove dobre i izuzetno uspješne istupe na međunarodnoj kulturnoj sceni, tako da donosim kulturnu odluku, izazvanu i epidomijom primitivzma i nazadnog, da se bavim dobrim, drugačijim i svjetski kvalitetnim istupima.


ATVIJA KEROVIĆ, DIREKTOR IZDAVAČKE KUĆE ALMANAH
Ravnogorsko-moljevićevski svjetonazor

Kao najnegativniji kulturni događaj istakao bih izbor četvororesorne ministrice (kulture, prosvjete, nauke i sporta) ravnogorsko-moljevićevskih svjetonazora. Ovaj izbor je bio najava čitave serije kulturnih promašaja u 2021, tako da, kada se sve sagleda kao cjelina, možemo konstatovati da smo već uvedeni u, od Beograda ranije najavljivani, „srpski svet“. Podsjetiću na neke: „sječa“ nekoliko stotina direktora osnovnih i srednjih škola, permanentno mrcvarenje nastavnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost preko neredovnog finansiranja i drugih pritisaka, otkazivanje finansiranja književnog časopisa Ars, podjela kalendara sa pravoslavnom ikonografijom u nekim školama, dodjela nagrade Miroslavljevo jevanđelje Milutinu Mićoviću, rođenom bratu mitropolita Joanikija, najava novoizabranog direktora Crnogorske kinoteke da će novu sezonu započeti filmom o Svetom Mardariju.

Kao pozitivan primjer navodim da je u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju u hotelu Grand,  održan peti međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani, na kojem se okupilo nekoliko desetina eminentnih naučnika iz Crne Gore i svijeta. Učesnici ovog simpozijuma su zbog inauguracije mitropolita Joanikija pod dugim cijevima izbačeni iz hotela, tako da je završni dio skupa održan na Fakultetu.

Iz oblasti štampanih publikacija ističem četvorotomno izdanje autora Šerba Rastodera i Fehima Kajevića Bijela knjiga žrtava Sandžaka 1941–1945.

 

NIKOLA NIKOLIĆ, PISAC
Izostanak finansijske podrške časopisu Ars

Događaj godine je upisivanje Bokeljske mornarice u UNESCO-ov registar svjetske nematerijalne kulturne baštine. Tako je jedno od najstarijih društva pomoraca na svijetu napokon dobilo ono što je davno zaslužilo – prepoznavanje sa najviše, svjetske instance, što je sigurno podstrek za očuvanje tradicije i njenu dalju afirmaciju. Nadam se da će mnogi naši sugrađani shvatiti kolika se vrijednost krije iza „onog usporenog bokeškog kola“.

Promašaj godine je izostanak finansijske podrške časopisu Ars. Velika je sramota države Crne Gore što će izdvojiti sredstva za sve i svašta, samo ne za jedan od najstarijih književnih časopisa na prostoru bivše Jugoslavije. Prije trideset i pet godina je izašao prvi broj, preživio svakakve izazove, ali evo se zainatilo da mu doaka amatersko multipraktik ministarstvo. Daleko od očiju javnosti, pritvorno, bez pojašnjenja. Umjesto profesionalnog pristupa, svjedočimo đilkoškom revanšizmu.

 

JULIJA MILAČIĆ PETROVIĆ NJEGOŠ, GLUMICA
Zastrašujuća tišina

Kao događaj koji je obilježio 2021. godinu izdvojila bih da je Bokeljska mornarica upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne bašitine UNESCO-a. Mornarica je proglašena dobrom čovječanstva, prvim takve vrste iz Crne Gore. Takođe bih navela sve festivale u Crnoj Gori koji opstaju i pored paklene situacije koja ih prati, a nevjerovatna je potreba kulturnih djelatnika (pojedinaca) da opstanu i izbore se.

Promašaj je spojiti četiri ministarstva i dati ih u ruke jednoj osobi. To je prosto nemoguća misija i iz dana u dan se pokazuje kao takva. Otpuštanje velike količine radnika, odnos prema prosvjetnim radnicima, izjave kao što su „glumci da po školama recituju poeziju“, obaranje konkursa… Na kraju tišina kulturnih radnika koja je zastrašujuća. Zloupotreba Njegoša u svakojake svrhe. Promašaj je ova beznadežna situacija koja nas je nespremne i slabašne dočekala.


IVAN MARINOVIĆ, REDITELJ
Čekajući konkurs Ministarstva kulture

Za mene je događaj godine u kulturi Crne Gore premijera filma Poslije zime Ivana Bakrača u produkciji Artikulacije, producenta Ivana  Đurovića. Radi se o veoma uspjelom ostvarenju, tematski iznijansiranom filmu o kraju mladosti, koji je i duhovit i intiman, slojevit i pošten film. Pratio sam dugogodišnji proces stvaranja tog filma, i obradovao me uspjeh koji je konačno došao sa selekcijom filma u Karlovim Varima.

Promašaj je čekanje od osamnaest mjeseci na raspisivanje konkursa za stvaralaštvo Ministarstva kulture. Projekti u kulturi jedva preživljavaju pandemiju, inflaciju i pomjeranja na tržištu. U takvom vremenu se posebno vidjelo da se vlasti ne zanimaju za kulturu, gotovo da je i ne pominju, a kada se pomene, onda bude usko vezana za pojam „tradicionalnog”. I dalje se, iz godine u godinu, vrtimo u provincijalnim, duhovno uskim krugovima u kojima se izgovaraju jedne te iste floskule, obrađuju iste teme, a ignoriše duh vremena u kom živi ostatak svijeta.

 

ELVIS BERIŠA, OSNIVAČ ROMSKE ORGANIZACIJE MLADIH KORAČAJTE SA NAMA – PHIREN AMENCA I PRVOG ROMSKOG PORTALA ROMANET
Dan sjećanja na romske žrtve Holokausta 

Događaj koji je obilježio godinu, što se tiče populacije kojoj pripadam, je prvi put u Crnoj Gori. Obilježen je 2. avgust – Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta. Pomenuo bih i da je Jasmina Beriša učenica devetog razreda Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ prva je Romkinja dobitnica diplome Luča i nagrade Fonda za kvalitet i talente Za odličan pet. Ona je jedina iz romske i egipćanske zajednice koja je dobitnik ove nagrade. Za priznanje su je preporučili vrijedan rad i trud koji pokazuje u školi, ali i kroz vannstavne aktivnosti.

Crna Gora je kao država preuzela obavezu da zaštiti romski jezik koji se nalazi u situaciji da potpuno iščezne. Potpisivanjem Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima naša država se obavezala  na zaštitu romskog jezika u oblasti obrazovanja, medija, pravosudnog sistema, lokalne i  državne  uprave, kulture i  prekogranične saradnje. U praksi se sve ove mjere djelimično i u dosta ograničenom obimu primjenjuju. Osnovni preduslov za uključivanje romskog jezika u obrazovanje i uopšte u javnu sferu je njegova kodifikacija odnosno standardizacija. Zbog toga je na velikoj regionalnoj konferenciji održanoj u Podgorici 2019. najavljeno uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem od 2021. Od tada do danas niko se nije oglasio i nema ozbiljnijih pomaka ka uvođenju romskog jezika u nastavu.

 

BOJAN MARTINOVIĆ, PIJANISTA
Budžeti nikad manji

Većina će bez razmišljanja reći da je u pandemijskoj godini, godini apstinencije od svega, bilo koji i bilo kakav kulturni događaj osvježenje. Mišljenja sam da su okolnosti u kojima umjetnici stvaraju neprirodne, neljudske, protiv umjetnika,  posebno za interpretatore, ali i da smo isto tako  svi skupa zatajili na ovom važnom zadatku. Istina je da se kulturni život od pojave korone razvija stihijski i bez konkretne pomoći institucija; budžeti nikad manji, misija i vizija je da se preživi, dok se uporno žmurni na važnost umjetnosti i kulture u iole ozbiljnom društvu. Zaboravlja se na snagu muzike, njenu iscjeliteljsku moć, moć da obrazuje, emancipuje i gradi bolje društvo. Instutucije su se pokazale kao krhke a pojedinci nemoćni da samostalno iznesu kvalitetne velike projekte.

Na kraju, biću ličan i izdvojiću koncert Karneval životinja u kome su učestvovali studenti tri umjetničke akademije Univerziteta Crne Gore. Projekat nosi i edukativnu komponentu, a osmišljen je u okviru obilježavanja jubileja 100 godina od smrti  kompozitora C. Saint-Saens u saradnji sa Muzičkim centrom. Profesorica Muzičke akademije Nataša Popović sjajno je pripremila ansambal sastavljen od najboljih pojedinaca sa bachelor i master studija. Vjerujem u crnogorski podmladak.


SUZANA PAJOVIĆ, LIKOVNA UMJETNICA
Sumorna godina

Kultura bi načelno trebala voditi snaženju državnog i nacionalnog identiteta, očuvanju kulturnog nasljeđa, stvaranju uslova za razvoj kreativnih potencijala, otvaranju mogućnosti za slobodan umjetnički izraz, zadovoljavanju kulturnih potreba građana. Na polju kulture se prije svega čuvaju i neupitne civilizacijske vrijednosti kao dio kosmopolitizma koji ona nosi u svome biću. Gledano iz ovakve perspektive, protekla je godina u ukupnom veoma sumorna. Poništavanje raspisanog Konkursa za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti kulturno-umjetničkoga stvaralaštva i upitna raspodjela novca pri kraju kalendarske godine u velikoj mjeri su ga obesmislili. Prijedlog da se ukine Zakonom o kulturi obaveza izdvajanja za ovu oblast najmanje 2,5 odsto budžeta (što je ionako mimimalno) dovoljno govori o odnosu Vlade prema kulturi, njenom vrednovanju i statusu. Iz ovakvog odnosa vjerovatno proizilazi, i svakom površnom pratiocu kulturnih dešavanja primjetno, odsustvo produkcije kvalitetnih programa, sadržaja ili izdanja državnih ustanova kulture.

Nedavno nas je u ovom opštem sivilu, nakon godina iščekivanja, obradovalo konačno postavljanje Bokeljske mornarice iz Kotora na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Zato su u ovoj godini pažnju privukli i istakli se prvorazredni projekti, izložbe, izdanja i individualni uspjesi umjetnika i nezavisnih kulturnih i umjetničkih organizacija. Izdvojila bih izložbu Arhiv Cetinjskog bijenala, dodjelu nagrade Milčik umjetniku Semiru Mustafi, nagradu crnogorske rediteljke Sare Stijović, dvadeset godina postojanja dramskog studija Prazan prostor, održavanje internacionalnog festivala FIAT u Podgorici, izdanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1494) iz Crnojevića štamparije. I upravo kada smo pomislili da je to sve što smo od države dobili na polju kulture, zadesio nas je kulturni šok i promašaj godine u činu proglašenja dobitnika nagrade Miroslavljevo jevanđelje.

 

JELENA KONTIĆ, NOVINARKA
Alternativna scena

Svaki angažman u sferi umjetnosti značajan je za prevazilaženje predrasuda, tenzija i frustracija, za uzdizanje duha slobode, kulture i stvaralaštva. Cijenim uložene napore, ali definitivno bi neke institucije sistema od nezavisne scene mogle učiti na mnogim poljima. Zato ću i reći da je 2021. godinu, možda baš kao i 2020, na polju kulture u Crnoj Gori obilježila nezavisna, alternativna scena koja je spremna da radi, nadograđuje i preuzima rizik, zarad kulture i umjetnosti! Tu su definitivno KotorArt, FIAT, Underhill, Korifej, Dramski studio Prazan prostor… Ne bih da izostavim upisivanje Bokeljske mornarice na Uneskovu listu, dodjeljivanje statusa nepokretnog kulturnog dobra hotelu Podgorica, uspon kulture u Nikšiću, tradicionalno bogat Barski ljetopis i Grad teatar itd… Velika stvar je i to što smo konačno, zvanično predstavili svog, a svjetskog umjetnika Janka Nilovića.

Žao mi je što se moramo osvrnuti i na loše pečate. Tu bih izdvojila onemogućavanje uslova reditelju Nikoli Vukčeviću da postane državni sekretar za kulturu, kao i poništavanje Javnog konkursa za NVO Kultura za sve čime su mnoge manifestacije stavljene u nezavidan položaj i pitanje da li uopšte da se usude na održavanje. Ružno sjećanje je i prijava DPS-a protiv Filmskog festivala u Herceg Novom zbog pogrešno otpjevanih stihova himne koju je na otvaranju izvela mlada operska pjevačica iz Herceg Novog. Ono što smatram za kulturno poniženje je i otvaranje velikog diskonta/marketa u hotelu Onogošt u Nikšiću… Nadam se da će kultura i umjetnost u narednom periodu prodisati punim kapacitetom svojih pluća!

Priredio: M.M.

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo