Povežite se sa nama

Izdvojeno

KULTURNI DOGAĐAJ I PROMAŠAJ 2021. GODINE: Nemoguća misija

Objavljeno prije

na

Događaj i promašaj godine – tradicionalna Monitorova anketa. I ove godine pitali smo kulturne djelatnike šta ih je to u 2021. oduševilo, a šta smatraju za promašaj


MARIJA PEROVIĆ, REDITELJKA
Svjetski kvalitetni istupi

Izdvojila bih premijere u takmičarskim programima na priznatim međunarodnim festivalima dva  filma, dvoje mladih kolega – Poslije zime Ivana Bakrača (Karlovi Vari i Kotbus) i Elegiju lovora Dušana Kasalice (Sarajevo Film Festival, Hamburg Film Festival i Festival autorskog filma u Beogradu). Ova dva uspješna i primijećena filma na međunarodnoj sceni posljedica su promišljenog rada Filmskog centra Crne Gore na čelu sa Sehadom Čekićem, prethodih godina. Sljedeći dogadaj se još nije desio, ali je svakako kolaboracija i koordinacija koja će nas predstaviti na Venecijanskom bijenalu – odnosno radovi Jelene Tomašević, Semira Mustafe, Darka Vučkovića i Lidije Delić i Ivana Šukovića pod selektorskom palicom Natalije Vujošević. Zahvaljujući takođe timu iz prethodnih godina (izdvajam Milicu Nikolić) proglašenje Bokeške mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra svijeta. I takođe, pomenula bih, izložbu preformativnog karaktera, umjetničko, cinični, duhoviti, sociološko-psihološko angažovani događaj – Pjevaj Maro, pjevaj zlato Milene Jovićević u Galeriji Art u Podgorici. Tako da od kuluture izdvajam multikulturalizam i probijanje granica i zabrana.

Ne-događaj su granice i zabrane. Prije svega ukidanje Ministarstva kulture i fomiranje četvororesornog Ministarstva, čije posljedice se osjećaju od kreativnog do administrativnog djelovaja, i tek će se osjećati. I dalje ne bih o promašajima, ima ih priličan broj, ako počnem da ih navodim „poješće” ove dobre i izuzetno uspješne istupe na međunarodnoj kulturnoj sceni, tako da donosim kulturnu odluku, izazvanu i epidomijom primitivzma i nazadnog, da se bavim dobrim, drugačijim i svjetski kvalitetnim istupima.


ATVIJA KEROVIĆ, DIREKTOR IZDAVAČKE KUĆE ALMANAH
Ravnogorsko-moljevićevski svjetonazor

Kao najnegativniji kulturni događaj istakao bih izbor četvororesorne ministrice (kulture, prosvjete, nauke i sporta) ravnogorsko-moljevićevskih svjetonazora. Ovaj izbor je bio najava čitave serije kulturnih promašaja u 2021, tako da, kada se sve sagleda kao cjelina, možemo konstatovati da smo već uvedeni u, od Beograda ranije najavljivani, „srpski svet“. Podsjetiću na neke: „sječa“ nekoliko stotina direktora osnovnih i srednjih škola, permanentno mrcvarenje nastavnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost preko neredovnog finansiranja i drugih pritisaka, otkazivanje finansiranja književnog časopisa Ars, podjela kalendara sa pravoslavnom ikonografijom u nekim školama, dodjela nagrade Miroslavljevo jevanđelje Milutinu Mićoviću, rođenom bratu mitropolita Joanikija, najava novoizabranog direktora Crnogorske kinoteke da će novu sezonu započeti filmom o Svetom Mardariju.

Kao pozitivan primjer navodim da je u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju u hotelu Grand,  održan peti međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani, na kojem se okupilo nekoliko desetina eminentnih naučnika iz Crne Gore i svijeta. Učesnici ovog simpozijuma su zbog inauguracije mitropolita Joanikija pod dugim cijevima izbačeni iz hotela, tako da je završni dio skupa održan na Fakultetu.

Iz oblasti štampanih publikacija ističem četvorotomno izdanje autora Šerba Rastodera i Fehima Kajevića Bijela knjiga žrtava Sandžaka 1941–1945.

 

NIKOLA NIKOLIĆ, PISAC
Izostanak finansijske podrške časopisu Ars

Događaj godine je upisivanje Bokeljske mornarice u UNESCO-ov registar svjetske nematerijalne kulturne baštine. Tako je jedno od najstarijih društva pomoraca na svijetu napokon dobilo ono što je davno zaslužilo – prepoznavanje sa najviše, svjetske instance, što je sigurno podstrek za očuvanje tradicije i njenu dalju afirmaciju. Nadam se da će mnogi naši sugrađani shvatiti kolika se vrijednost krije iza „onog usporenog bokeškog kola“.

Promašaj godine je izostanak finansijske podrške časopisu Ars. Velika je sramota države Crne Gore što će izdvojiti sredstva za sve i svašta, samo ne za jedan od najstarijih književnih časopisa na prostoru bivše Jugoslavije. Prije trideset i pet godina je izašao prvi broj, preživio svakakve izazove, ali evo se zainatilo da mu doaka amatersko multipraktik ministarstvo. Daleko od očiju javnosti, pritvorno, bez pojašnjenja. Umjesto profesionalnog pristupa, svjedočimo đilkoškom revanšizmu.

 

JULIJA MILAČIĆ PETROVIĆ NJEGOŠ, GLUMICA
Zastrašujuća tišina

Kao događaj koji je obilježio 2021. godinu izdvojila bih da je Bokeljska mornarica upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne bašitine UNESCO-a. Mornarica je proglašena dobrom čovječanstva, prvim takve vrste iz Crne Gore. Takođe bih navela sve festivale u Crnoj Gori koji opstaju i pored paklene situacije koja ih prati, a nevjerovatna je potreba kulturnih djelatnika (pojedinaca) da opstanu i izbore se.

Promašaj je spojiti četiri ministarstva i dati ih u ruke jednoj osobi. To je prosto nemoguća misija i iz dana u dan se pokazuje kao takva. Otpuštanje velike količine radnika, odnos prema prosvjetnim radnicima, izjave kao što su „glumci da po školama recituju poeziju“, obaranje konkursa… Na kraju tišina kulturnih radnika koja je zastrašujuća. Zloupotreba Njegoša u svakojake svrhe. Promašaj je ova beznadežna situacija koja nas je nespremne i slabašne dočekala.


IVAN MARINOVIĆ, REDITELJ
Čekajući konkurs Ministarstva kulture

Za mene je događaj godine u kulturi Crne Gore premijera filma Poslije zime Ivana Bakrača u produkciji Artikulacije, producenta Ivana  Đurovića. Radi se o veoma uspjelom ostvarenju, tematski iznijansiranom filmu o kraju mladosti, koji je i duhovit i intiman, slojevit i pošten film. Pratio sam dugogodišnji proces stvaranja tog filma, i obradovao me uspjeh koji je konačno došao sa selekcijom filma u Karlovim Varima.

Promašaj je čekanje od osamnaest mjeseci na raspisivanje konkursa za stvaralaštvo Ministarstva kulture. Projekti u kulturi jedva preživljavaju pandemiju, inflaciju i pomjeranja na tržištu. U takvom vremenu se posebno vidjelo da se vlasti ne zanimaju za kulturu, gotovo da je i ne pominju, a kada se pomene, onda bude usko vezana za pojam „tradicionalnog”. I dalje se, iz godine u godinu, vrtimo u provincijalnim, duhovno uskim krugovima u kojima se izgovaraju jedne te iste floskule, obrađuju iste teme, a ignoriše duh vremena u kom živi ostatak svijeta.

 

ELVIS BERIŠA, OSNIVAČ ROMSKE ORGANIZACIJE MLADIH KORAČAJTE SA NAMA – PHIREN AMENCA I PRVOG ROMSKOG PORTALA ROMANET
Dan sjećanja na romske žrtve Holokausta 

Događaj koji je obilježio godinu, što se tiče populacije kojoj pripadam, je prvi put u Crnoj Gori. Obilježen je 2. avgust – Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta. Pomenuo bih i da je Jasmina Beriša učenica devetog razreda Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ prva je Romkinja dobitnica diplome Luča i nagrade Fonda za kvalitet i talente Za odličan pet. Ona je jedina iz romske i egipćanske zajednice koja je dobitnik ove nagrade. Za priznanje su je preporučili vrijedan rad i trud koji pokazuje u školi, ali i kroz vannstavne aktivnosti.

Crna Gora je kao država preuzela obavezu da zaštiti romski jezik koji se nalazi u situaciji da potpuno iščezne. Potpisivanjem Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima naša država se obavezala  na zaštitu romskog jezika u oblasti obrazovanja, medija, pravosudnog sistema, lokalne i  državne  uprave, kulture i  prekogranične saradnje. U praksi se sve ove mjere djelimično i u dosta ograničenom obimu primjenjuju. Osnovni preduslov za uključivanje romskog jezika u obrazovanje i uopšte u javnu sferu je njegova kodifikacija odnosno standardizacija. Zbog toga je na velikoj regionalnoj konferenciji održanoj u Podgorici 2019. najavljeno uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem od 2021. Od tada do danas niko se nije oglasio i nema ozbiljnijih pomaka ka uvođenju romskog jezika u nastavu.

 

BOJAN MARTINOVIĆ, PIJANISTA
Budžeti nikad manji

Većina će bez razmišljanja reći da je u pandemijskoj godini, godini apstinencije od svega, bilo koji i bilo kakav kulturni događaj osvježenje. Mišljenja sam da su okolnosti u kojima umjetnici stvaraju neprirodne, neljudske, protiv umjetnika,  posebno za interpretatore, ali i da smo isto tako  svi skupa zatajili na ovom važnom zadatku. Istina je da se kulturni život od pojave korone razvija stihijski i bez konkretne pomoći institucija; budžeti nikad manji, misija i vizija je da se preživi, dok se uporno žmurni na važnost umjetnosti i kulture u iole ozbiljnom društvu. Zaboravlja se na snagu muzike, njenu iscjeliteljsku moć, moć da obrazuje, emancipuje i gradi bolje društvo. Instutucije su se pokazale kao krhke a pojedinci nemoćni da samostalno iznesu kvalitetne velike projekte.

Na kraju, biću ličan i izdvojiću koncert Karneval životinja u kome su učestvovali studenti tri umjetničke akademije Univerziteta Crne Gore. Projekat nosi i edukativnu komponentu, a osmišljen je u okviru obilježavanja jubileja 100 godina od smrti  kompozitora C. Saint-Saens u saradnji sa Muzičkim centrom. Profesorica Muzičke akademije Nataša Popović sjajno je pripremila ansambal sastavljen od najboljih pojedinaca sa bachelor i master studija. Vjerujem u crnogorski podmladak.


SUZANA PAJOVIĆ, LIKOVNA UMJETNICA
Sumorna godina

Kultura bi načelno trebala voditi snaženju državnog i nacionalnog identiteta, očuvanju kulturnog nasljeđa, stvaranju uslova za razvoj kreativnih potencijala, otvaranju mogućnosti za slobodan umjetnički izraz, zadovoljavanju kulturnih potreba građana. Na polju kulture se prije svega čuvaju i neupitne civilizacijske vrijednosti kao dio kosmopolitizma koji ona nosi u svome biću. Gledano iz ovakve perspektive, protekla je godina u ukupnom veoma sumorna. Poništavanje raspisanog Konkursa za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti kulturno-umjetničkoga stvaralaštva i upitna raspodjela novca pri kraju kalendarske godine u velikoj mjeri su ga obesmislili. Prijedlog da se ukine Zakonom o kulturi obaveza izdvajanja za ovu oblast najmanje 2,5 odsto budžeta (što je ionako mimimalno) dovoljno govori o odnosu Vlade prema kulturi, njenom vrednovanju i statusu. Iz ovakvog odnosa vjerovatno proizilazi, i svakom površnom pratiocu kulturnih dešavanja primjetno, odsustvo produkcije kvalitetnih programa, sadržaja ili izdanja državnih ustanova kulture.

Nedavno nas je u ovom opštem sivilu, nakon godina iščekivanja, obradovalo konačno postavljanje Bokeljske mornarice iz Kotora na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Zato su u ovoj godini pažnju privukli i istakli se prvorazredni projekti, izložbe, izdanja i individualni uspjesi umjetnika i nezavisnih kulturnih i umjetničkih organizacija. Izdvojila bih izložbu Arhiv Cetinjskog bijenala, dodjelu nagrade Milčik umjetniku Semiru Mustafi, nagradu crnogorske rediteljke Sare Stijović, dvadeset godina postojanja dramskog studija Prazan prostor, održavanje internacionalnog festivala FIAT u Podgorici, izdanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1494) iz Crnojevića štamparije. I upravo kada smo pomislili da je to sve što smo od države dobili na polju kulture, zadesio nas je kulturni šok i promašaj godine u činu proglašenja dobitnika nagrade Miroslavljevo jevanđelje.

 

JELENA KONTIĆ, NOVINARKA
Alternativna scena

Svaki angažman u sferi umjetnosti značajan je za prevazilaženje predrasuda, tenzija i frustracija, za uzdizanje duha slobode, kulture i stvaralaštva. Cijenim uložene napore, ali definitivno bi neke institucije sistema od nezavisne scene mogle učiti na mnogim poljima. Zato ću i reći da je 2021. godinu, možda baš kao i 2020, na polju kulture u Crnoj Gori obilježila nezavisna, alternativna scena koja je spremna da radi, nadograđuje i preuzima rizik, zarad kulture i umjetnosti! Tu su definitivno KotorArt, FIAT, Underhill, Korifej, Dramski studio Prazan prostor… Ne bih da izostavim upisivanje Bokeljske mornarice na Uneskovu listu, dodjeljivanje statusa nepokretnog kulturnog dobra hotelu Podgorica, uspon kulture u Nikšiću, tradicionalno bogat Barski ljetopis i Grad teatar itd… Velika stvar je i to što smo konačno, zvanično predstavili svog, a svjetskog umjetnika Janka Nilovića.

Žao mi je što se moramo osvrnuti i na loše pečate. Tu bih izdvojila onemogućavanje uslova reditelju Nikoli Vukčeviću da postane državni sekretar za kulturu, kao i poništavanje Javnog konkursa za NVO Kultura za sve čime su mnoge manifestacije stavljene u nezavidan položaj i pitanje da li uopšte da se usude na održavanje. Ružno sjećanje je i prijava DPS-a protiv Filmskog festivala u Herceg Novom zbog pogrešno otpjevanih stihova himne koju je na otvaranju izvela mlada operska pjevačica iz Herceg Novog. Ono što smatram za kulturno poniženje je i otvaranje velikog diskonta/marketa u hotelu Onogošt u Nikšiću… Nadam se da će kultura i umjetnost u narednom periodu prodisati punim kapacitetom svojih pluća!

Priredio: M.M.

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo