Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE DIPLOME: Duga tradicija falsifikovanja znanja

Objavljeno prije

na

Iz organizacije Alternativa su najavili da su osnovnom državnom tužilaštvu predati dokazi o falsifikovanim diplomama protiv 54 medicinara u Pljevljima

 

U bolnicama nam kao medicinske sestre rade frizerke i kozmetičarke, a prave medicinske sestre čekaju posao na birou, slikovito je situaciju sa lažnim diplomama u zdravstvu dočarao Vesko Pejak iz pokreta Alternativa.

Iz ove organizacije su najavili da su osnovnom državnom tužilaštvu predati dokazi o falsifikovanim diplomama protiv 54 medicinara u Pljevljima.

„Tužilaštvo će imati najbitniji dio posla i, koliko smo upućeni, krenuli su već u prikupljanje dokaza po našoj prijavi za medicinsko osoblje Opšte bolnice Pljevlja, JU Eko Bajka Pljevlja i Dom starih, takođe iz Pljevalja. Na udaru će biti medicinski, prosvjetni radnici, kao i policijski službenici“, najavio je koordinator Alternative Zarija Pavićević.

Alternativa je u saradnji sa ministarstvima prosvjete i unutrašnjih poslova od početka godine radila na projektu otkrivanja sumnjivih diploma iz regiona. Do sada su spremili dokaze i krivične prijave za još 300 osoba, zapošljenih u zdravstvu, obrazovanju i policiji.

Koliko je stanje katastrofalno govore nezvanične procjene da je oko 40 odsto zapošljenih u javnoj upavi kupilo diplome. „Smatramo da ih je više od 35.000 samo u javnom sektoru, prema našim nezvaničnim istraživanjima. Fokus nam je na javnom sektoru jer te ljude plaćaju građani. Većina tih diploma dolazi sa iste adrese, u pitanju su Sokolac, Tutin, Novi Sad, Beograd, Kosovska Mitrovica“, naveli su iz Alternative.

Objasnili su da posjeduju diplome džavnih službenika koji su u roku od jedne godine uspjeli da završe četiri. Tvrde da imaju diplomu  inženjera građevinarstva koju je stekao za manje od tri godine, te osoba koje su za tri mjeseca završile četiri godine srednje škole. Postoji i diploma IT vunderkinda koji je postao diplomirani informatičar za godinu. Navode i slučaj medicinske sestre u bolnici u Pljevljima, koja je srednju školu završila u Tutinu, u ustanovi koja je otvorena nakon sticanja njene „diplome“. Zaključuju da postoji desetine osoba koje su obavljale funkcije direktora u javnim preduzećima, a prijavljivali se sa diplomama koje su donosili godinu kasnije.

Priča o kupljenim diplomama odavno traje i nikada do sada nije imala ozbiljniji epilog u smislu kažnjavanja onih koji su kupili znanje i dobili sigurne državne poslove.

Ovaj broj objašnjavaju podatkom da crnogorski fakulteti za deset godina izdaju oko 30.000 diploma, a da na svaku validnu imamo i po jednu lažnu obrazovnu ispravu.

Prema podacima Studentskog parlamenta, samo u posljednjih deset godina u Crnu Goru je stiglo 20.000 diploma sa fakulteta iz regiona, dok je na crnogorskim fakultetima, za deceniju,  izdato oko 30.000 diploma.

U Ministarstvu prosvjete smatraju da su potrebne izmjene zakona, te da je po sadašnjem, nostrifikacija diploma iz inostranstva formalnost. Njihovi podaci pokazuju da više od 51 odsto inostranih diploma dolazi iz nerenomiranih privatnih obrazovnih institucija.

O kakvim se institucijama radi govori podatak da je privatna ustanova u Tutinu otvorena 25. avgusta 2016. a da je jedan broj lica završio srednje obrazovanje za medicinsku sestru ili tehničara 25. juna iste godine. Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima u februaru ove godine formiralo je predmet povodom informacije o sumnjivim diplomama medicinskih radnika Opšte bolnice u toj opštini.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, nakon vanrednog inspekcijskog nadzora, u julu 2019. zabranilo je rad Srednje škole „Tutin“. Štancovane diplome iz ove škole prvo su otkrili poslodavci u Njemačkoj pa su stopirali zapošljavanje medicinara iz Srbije sa ispravama iz Tutina. Ministarstvo prosvjete Crne Gore je za tri godine, koliko je tutinska škola radila, nostrifikovalo 102 diplome medicinskog smjera iz ove institucije.

Tokom ove godine iz dva ministarstva najavili su provjeru sumnjivih diploma. U martu je tadašnji državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić kazao da je određeni broj obrazovnih isprava sporan sa više aspekata.
Miljanić je najavio provjeru diploma, posebno sa privatnih fakulteta iz zemalja regiona – Fakultet Sokolac, Istočno Sarajevo, Fakultet Union,  Nikola Tesla Beograd, Čačak,  Novi Pazar,  Blace… Kazao je da je veliki broj policijcskih službenika završio fakultete na takvim ustanovama – u Sokocu 96, Nikola Tesla u Beogradu preko 50…

„Dao sam nalog da sve zdravstvene ustanove dostave podatke o srednjem i višem medicinskom kadru koji se prekvalifikovao i koji je stekao diplome u državama regiona“, najavio je u maju ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Što je bilo sa ovim provjerama još se ne zna, ali ni ranije nijesu zadirale baš duboko. Epilog 10 krivičnih prijava protiv lica koja su pokušala da nostrifikuju falsifikovanu diplomu nekog stranog fakulteta koje su podnijete za vrijeme mandata Damira Šehovića još se ne zna. Šehović je za svog mandata obećavao izmjene Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, kojim bi se postrožila kontrola izdavanja obrazovnih isprava iz regiona.

Dok je bio ministar prosvjete, 2015, Predrag Bošković se sastajao sa kolegama iz Srbije, Republike Srpske i Kosova i dogovarao strategiju suzbijanja kupovine diploma. „Zbog nedostatka saradnje su se i iskristalisali problemi da pojedini univerziteti u svim državama bivše Jugoslavije štancuju diplome bez kvaliteta znanja. To je veliki trošak za državu, jer je neznanje najveća cijena koju ona može da plati“, besjedio je Bošković i sve je ostalo na tim izjavama.

Crna Gora ima dugu tradiciju falsifikovanja diploma i znanja. Samo je izgleda sada to uzelo toliko maha pa se o problemu manje i priča.

Tokom referendumske 2006. u Elektroprivredi je provjeravano 2.000 diploma, ispostavilo se da je svaka deseta falsifikat. Ranije je u Kombinatu aluminijuma utvrđeno da lažne diplome ima oko 200 zaposlenih. Pored regionalnih, falsifikovane diplome su tada kupovane u Pljevljima i na Cetinju. Po potrebi, kada je trebalo smanjiti brojno stanje, falsifikovane diplome su otkrivane u vojsci i policiji.

Bilo je i iskoraka sa otkrivanjem lažnih diploma. Kada se 2016. u Opštini Bijelo Polje počelo sa provjerom diploma, jedan zaposleni je priznao da je radio sa falsifikovanom diplomom. Osuđen je uslovno na šest mjeseci zatvora. Godinu ranije mediji su pisali da je činovnik ove opštine zahvaljujući lažnoj diplomi postao namještenik za vođenje biračkog spiska.

„Jednom riječju, falsifikuje se sve i svašta – vozačke i saobraćajne dozvole, putne isprave, diplome o završenom srednjem, višem i visokom obrazovanju, ugovori, dokumentacija koja prati robu u prevozu…“, nabrajao je 2006. predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Zahit Camić objašnjavajući da se čak 25 odsto od ukupno primljenih predmeta odnosi na krivična djela falsifikovanja isprava.

Bez obzira na „tradiciju“, iz Alternative najavljuju nove prijave za lažno predstavljanje, protiv: bivšeg gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, gradonačelnika Tuzi Nika Gjeloshaja, predsjednik borda direktora Rudnika Uglja Pljevlja Dušana Janjuševića, visokog policijskog inspektora Dušana Bakovića, visokog policijskog inspektora u penziji Dragana Stevanovića, predsjednika Sindikata Uprave policije Mladena Šuškavčevića.

„Mi u državi na birou rada imamo oko 15.000 visokoškolaca koji ne mogu da se zaposle, a plašim se da su nam institucije pune kadrova koji imaju samo papir sa nekim zvanjem, a u suštini nemaju ni zvanje, ni znanje“, istakao je Pavićević.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo