Povežite se sa nama

OKO NAS

LJUDI I ZVJERI: Ko je predator

Objavljeno prije

na

Zlodjela nad zaštićenim životinjskim vrstama u Crnoj Gori ne jenjavaju, a na njihovom suzbijanju se ne radi efikasno

 

Ubijanje roda na Marezi. Prodavanje sove ušare preko Fejsbuka. Ubijanje medvjedice na Bioču.  Sve u ekološkoj Crnoj Gori.

Zaštićene životinjske vrste kod nas to nisu. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kažu da nije riječ o pojedinačnim slučajevima nasilja: ,,Nedavni pokušaj prodaje jedinke sove – velike ušare u Baru, vrste koja je zaštićena, je samo jedan u nizu slučaja nezakonite trgovine, nezakonitog lova, ubijanja i trovanja ptica ili drugih životinja u Crnoj Gori. Možemo navesti niz primjera ovakvog nezakonitog djelovanja i nehumanog ponašanja, kao što je mučenje čaplje Živke, trovanje sivog sokola i velike ušare bojnim otrovom furadanom, nezakonito hvatanje štiglića, ubijanje medvjedice na Bioču. U Crnoj Gori je i još poprilično jaka tradicija  prepariranja ubijenih  ptica koje se drže  kao lovački trofeji ili služe da ‘ukrašavaju’ prostore“.

Glavni motivi za ovakve radnje su materijalna korist i potreba za držanjem životinja u zatočeništvu, objašnjavaju za Monitor iz CZIP-a. Nezakonitom trgovinom pojedinci i organizovane grupe stiču veliku zaradu, bilo da se radi o krijumčarenju lovine, egzotičnih vrsta ptica, divljih ptica pevačica i preparata strogo zaštićenih vrsta životinja.

Rode su u Crnoj Gori zaštićena vrsta od 1981. godine. Par ubijenih gnijezdećih roda sa Mareze i Perko i Perka, rode iz Polimske ulice u Beranama, jedine su gnijezdile u Crnoj Gori.  Ubistvo ptica koje donose sreću najbolje je oslikalo društvo u kojem živimo.

I medvjedi su zaštićena vrsta u Crnoj Gori. To nije spriječilo krivolovce da odstrijele medvjedicu, staru dvije godine, i da se potom samo udalje sa mjesta zločina. Iz Lovočuvarske službe LO Podgorica su tada rekli da su počinioci iz već dobro poznate grupe.

Iz Lovačkog društva Zeta žestoko osuđuju ovakve poteze pojedinaca. Predsjednik ovog LD Mišo Pejković kaže: ,,Pravi lovac to nikad sebi ne bi dozvolio. Lovočuvarske službe treba da rade svoj posao i da prate šta se dešava u njihovom lovištu”. On ističe da lovci treba da prijave krivolovce ako ih uhvate na djelu. ,,Slučajevi odstrijeljenih životinja zaštićene vrste pokazuju kakva je svijest krivolovaca. Treba intenzivirati edukaciju lovaca. Treba da svi zajedno budemo odgovorni i da pomognemo kako bi oni  koji ne mare ni za kakve norme, bili  adekvatno sankcionisan”.

Zaštitom ptica i njihovih staništa u zakonodavstvu Crne Gore bavi se čitav niz pravnih izvora, pa su tako nezakonit lov, trovanje, nezakonito hvatanje, držanje i trgovina nedjela uređena nacionalnim i međunarodnim pravnim propisima koje je potvrdila Crna Gora.

Iz CZIP-a kažu da je biznis u lovu najorganizovaniji: ,,Radi se o gostojućim lovcima koji su spremni da daju velike pare za mogućnost lova u Crnoj Gori. Najpoznatiji su gosti iz Italije, i to ne samo kod nas, dobro je poznato da prave probleme i u zemljama regiona. Oni ne mogu da lov ili krivolov organizuju sami, za to trebaju pomoć ljudi iz Crne Gore koji organizuju usluge kao što su izdavanje kerova, oružja, vođenja, smještaja. O tome svjedoči nedavni i ne jedini slučaj zaplijene 25 komada jarebice kamenjarke od strane Uprave carina na putničkom terminalu u Baru. Slično se desilo u decembru 2015. godine, kada je zaplijenjeno 20 komada ove vrste kao i šumska šljuka. I tada kao i u poslednjem slučaju krivolovilo se na prostoru Opštine Plužine, nakon čega je stavljen moratorijom od 3 godine na lov ove vrste”.

Slogan globalne kampanje kojom je obilježen ovogodišnji Dan planete Zemlje, 22. april glasio je Zaštitimo naše vrste. To dovoljno govori o urgentnosti bavljenja ovim pitanjem, a istovremeno i o nedovoljnom shvatanju o suštinskoj važnosti zaštite životinjskih vrsta.

Trenutno su najugroženije životinje u svijetu nosorozi, gorile, polarni medvjedi, tigrovi, orangutani i morske kornjače. Nedavno je Međunarodna unija za zaštitu prirode na ovaj spisak dodala i žirafe. Tom prilikom je generalni direktor ove organizacije Inger Andersen rekao: ,,Mnoge vrste nestaju prije nego što ih uopšte možemo i opisati”. Svjetska banka objavila je spisak zemalja koje najviše rade na mjerama zaštite svojih teritorija i životinjskih vrsta. U tome prednjače Venecuela, Monako, Butan, Lihtenštajn i Grenland.

Crna Gora bi se od komšija mogla ugledati na Sloveniju, koja je, prema podacima Svjetske banke zaštitila čak 53, 6 odsto svoje teritorije.

Nedavno su fotografije i snimci iz požarom zahvaćene Australije obišle svijet. Prizori Australijanaca koji spasavaju koale od vatre postali su viralni. Procjenjuje se da je u požarima uginulo preko hiljadu koala, a da je 80 odsto njihovog staništa nestalo. Mnoge je ova ekološka katastrofa podstakla da doniraju novac koji će ići za sanaciju uništenih područja i obnavljanje populacije koala.

U blizini Bioča su i ranije lovočuvarske službe pronalazile iskasapljene medvjede, a u Goliji kod Nikšića srne, divljač koja je zaštićena zakonom. Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore novčane kazne za ovakva zlodjela kreću se od 200 do 15 hiljada eura.

Zabrinjava što se na suzbijanju krivolova ne radi dovoljno efikasno. Iz CZIP-a ističu da je to zbog slabog inspekcijskog nadzora, nedovoljnih ljudskih kapaciteta, loše opremljenosti i obučenosti inspektora za zaštitu životne sredine, kao i manjkavosti u poštovanju procedura koje bi trebalo da dovedu do kažnjavanja počinilaca. ,,Ne treba zanemariti ni nedoslednost policijske, tužilačke i sudske prakse, kao i nedovoljne upućenosti opšte javnosti za pomenute probleme. Smatramo da je neophodno osposobljavanje kadrova u svim državnim ustanovama nadležnim za rješavanje pomenutih problema, uz obavezno aktivno uključivanje civilnog sektora. Potrebno je i povećanje kapaciteta inspekcijskih službi, a posebnu pažnju treba posvetiti popravljanju učinka tužilaštava i pravosudnih organa, imajući u vidu dosadašnji broj zabilježenih slučajeva, odnosno njihovo procesuiranje i kažnjavanje“, kažu iz ove organizacije.

I životinje ponekad naškode čovjeku. To dobro zna Vuk Konjević, iz sela Ponikvice kod Bijelog Polja, kome je prije 2 godine skoro čitavo stado ovaca zaklao vuk. Od 19, koliko ih je bilo u stadu, preživjelo je samo 8. Zaštitne ograde nisu pomogle pred silom zvijeri. U mnogim selima širom Crne Gore, žive uglavnom stariji ljudi, bespomoćni da se zaštite od pohara divljih svinja i ostalih divljih životinja.

Uobičajena praksa u svijetu je da države građanima nadoknade ovakve gubitke. Ali, u Crnoj Gori taj proces zna da potraje. Nerijetko pomoć bude i ispod očekivanja. Vlast očito nije u stanju da kako valja zaštiti ni zvijeri ni ljude.

Životinje ne ubijaju iz hira, nego zbog gladi. Čovjek nema izgovor.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo