Povežite se sa nama

INTERVJU

MARIJA ŠKARIČIĆ, GLUMICA: Poštena, topla i nepretenciozna priča

Objavljeno prije

na

 Znala sam da snimanje neće biti lako jer je budžet bio jako mali, za tako zahtjevan posao, i trebalo je puno kompromisa da se serija dogodi pa sam bila dodatno navijački raspoložena. Bila je to za mene družina predivnih i darovitih ljudi, srčanih i otvorenih za suradnju

 

Marija Škaričić je široj javnosti postala poznata 2004. godine, nakon role heroinske zavisnice u filmu Ta divna splitska noć Arsena Antona Ostojića. Marija je dobitnica brojnih nagrada, a jedan od velikih uspjeha je svakako to što je uvrštena među deset najboljih mladih evropskih glumaca i glumica u programu Shooting Stars 2011. na Berlinskom filmskom festivalu.

U seriji Grudi u režiji Marije Perović, jednu od glavnih uloga tumači ova poznata glumica iz Hrvatske. Seriju je crnogorska publika gledala krajem prošle godine na Prvom programu TVCG, a od 9. marta, subotom će biti emitovana na Prvom programu RTS-a.

MONITOR: U seriji“,,Grudi” tumačite jednu od glavnih uloga. Kakvo je iskustvo koje sa snimanja?

ŠKARIČIĆ: Nekoliko godina sam gotovo pa pauzirala od glume, vrlo sam malo i rijetko radila i u jednom trenutku sam pomislila da se više ni neću baviti tim poslom. Onda sam shvatila da mi zapravo nedostaje i poželjela neki dobar snimajući projekt. Dva dana nakon toga javila mi se scenaristica Vladislava Vojnović i odmah nakon nje redateljica Marija Perović. Ukratko, želja mi se ispunila. I jako mi je lijepo bilo. Ova serija ima posebno mjesto u mom srcu.

MONITOR: U seriji su zastupljeni glumci iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije…  Iskusni, afirmisani kao i oni na početku karijere. Kakva je bila saradnja sa kolegama?

ŠKARIČIĆ: Izvrsna. Svi smo bili na istoj strani i imali isti interes – da napravimo posao što bolje. Bilo nam je jako stalo, ne događa se često ovako poštena, topla i nepretenciozna priča. Znala sam da snimanje neće biti lako jer je budžet bio jako mali, za tako zahtjevan posao, i trebalo je puno kompromisa da se serija dogodi pa sam bila dodatno navijački raspoložena. Bila je to za mene družina predivnih i darovitih ljudi, srčanih i otvorenih za suradnju. Imala sam osjećaj da se poznajemo sto godina, iako osim Nade Šargin i Brune Bebić nikoga dotad nikada nisam srela.

MONITOR: Što su bili najveći profesionalni izazovi s kojima ste se suočiti tokom snimanja ,,Grudi”?

ŠKARIČIĆ: Uvijek isti. Da stvorim živu osobu od uloge koju sam dobila. Ovdje sam još malo i muku mučila s crnogorskim naglaskom koji mi je tek pri kraju snimanja počeo sjedati kako treba.

MONITOR: Riječ je o hrabrom i aktuelnom projektu. Seriju je režirala žena, scenario je takođe pisala žena, a glavni likovi su žene u četrdesetim godinama.  Na koji je način ta činjenica rezultirala kvalitetom i koliko je značajno da je ova tema obrađena upravo iz ženske vizure?

ŠKARIČIĆ:  ,,Ženskih“ projekata, uloga, priča kao i svega drugoga, ima puno manje od onih ,,muških“. To mi smeta i iritira. Iritira me sama ta podjela, što se uopće o ovome  razgovara kao o nečem posebnom. Hoću reći, to uopće ne bi trebala biti tema, trebalo bi govoriti o tome ima li netko što za reći, a ne kojeg je spola. Ali to nažalost očito još uvijek spada u neku vrst ekcesa i u tom je smislu Vaše pitanje apsolutno na mjestu. I zbog toga jest značajno da smo ovo snimili . Žene su kroz povijest doživjele stravična poniženja koja su u svakom smislu protuprirodna. Na raznim mjestima naše planete grozne se stvari i dan danas događaju, ali je činjenica da su se mnoge hrabre pripadnice mog spola za sve nas uspjele izboriti za slobode koje su nekad bile nezamislive. Nema riječi za to koliko je to značajno. S druge strane, tužno je i nepravedno što se bilo kakva borba ikada trebala voditi. Da se vratim na našu lijepu seriju, mislim da je ovo hrabar i akuelan projekt zato što su autorice pametna i zanimljiva ljudska bića koja imaju što reći i dati.

MONITOR:  U januaru smo Vas gledali u ulozi inspektorke u dugo iščekivanoj prvoj seriji iz originalne HBO Europe produkcije u regiji, ,,Uspjeh”. Što Vas je privuklo scenariju?

ŠKARIČIĆ: Ništa slično nisam nikad radila. Moja je uloga u mnogočemu funkcija i bio je izazov napraviti ulogu od mnogo sitnih fragmenata. Pročitala sam scenarij i vidjela dobar potencijal.

MONITOR:  Kako je glumiti u tako velikom projektu i je li vam bilo zanimljivo glumiti taj lik i kako ste ga gradili?

ŠKARIČIĆ: Imala sam sreću upoznati ženu koja je u tom poslu i koja mi je bila prava stručna pomoć. U njoj sam imala prilike vidjeti živu osobu kojoj je mjesto zločina svakodnevnica i stvarnost, a ne događaj iz neke serije ili filma. Rado je nalazila vremena odgovarati na sva moja pitanja vezana uz policijske procedure i prirodu tog posla i to mi je pomoglo da moj lik inspektorice prijeđe iz apstraktnog u konkretno. Onda sam mogla početi s ,,gradnjom“. Sve mi je teže govoriti o tome kako sam nešto radila, a sve privlačnije samo djelovati i što manje analizirati i prepričavati.

MONITOR:  Dobitnica ste brojnih nagrada i priznanja. Kako birate uloge i kad znate da će projekat u kojem učestvujete biti uspješan?

ŠKARIČIĆ: Rijetko zaista biram. Ne živimo baš na kinematografskom području gdje mjesečno šalju  nekoliko scenarija na čitanje i biranje. Ovdje je sreća kad imaš posla. Ja sam, eto, osim te sreće imala i tu da sam nekoliko puta bila pozvana raditi neke lijepe i pametne stvari koje su urodile plodom. Nikad ne znam unaprijed hoće li finalni proizvod biti uspješan, ali se tome nadam ako smatram da je projekt kvalitetan. Tek kad na miru pogledam gotov film ili seriju, znam otprilike pretpostaviti hoće li imati odjeka ili ne.

Miroslav MINIĆ

Foto: Slavica Subotić McCormick

Komentari

INTERVJU

ALEKSANDAR ZEKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Kritikuju nas i vlast i opozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti

 

MONITOR: Savjet je nakon proslave Dana nezavisnosti zatražio od direktora Uprave policije Veselina Veljovića da saopšti da li je tog dana bilo hapšenja, pošto  su se pojavili snimci na kojima se vide javna okupljanja, koja su u to vrijeme još zabranjena. Da li ste dobili odgovor?

ZEKOVIĆ: Nakon dvije požurnice, dobili smo podatak za koji osnovano sumnjamo da objektivno ne održava stanje sa terena. Obaviješteni smo da su policijski službenici podnijeli krivične prijave protiv tri lica zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivična djela protiv zdravlja ljudi. U pogledu rasvjetljavanja tuče u Nikšiću ocijenili smo da je policija postupala  brzo i efikasno kao i kod napada na pravoslavnog sveštenika u Baru.

MONITOR: Da li činjenica da nema hapšenja zbog javnog okupljanja tokom Dana nezavisnosti, dok se zbog istog  hapse  predstavnici Mitropolije, govori o selektivnoj primjeni zakona od strane policije? .

ZEKOVIĆ: Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti. Naša je odgovornost da podržimo policiju u neselektivnom postupanju ali i obaveza da je prozovemo ukoliko nije dosljedna u primjeni zakona. Ne možemo još uvijek reći konačnu ocjenu jer smo Upravi policije ukazali i na određene snimke, posebno na onaj sa mauzoleja na Lovćenu, povodom kojih nam još nije odgovoreno. Mogu konstatovati da se nijesmo štedjeli da proaktivnim i preventivnim djelovanjem spriječimo povredu prava, neselektivnu primjenu zakona ali i da podržimo i pomognemo profesionalni rad policijskih službenika kako bi se odbacile kvalifikacije da je crnogorska policija zapravo partijska policija.

MONITOR: Kakav je nalaz Savjeta o postupanju poliicije otkako je proglašena pandemija? Da li ste i koja sve prekoračenja konstatovali?

ZEKOVIĆ: U uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, pristupili smo aktivnom praćenju poštovanja ljudskih prava pri postupanju policije. Naročita je pažnja posvećena tretmanu uhapšenih građana. Tokom intenzivnog postupanja, policija se generalno ponašala odgovorno i profesionalno. Ipak, registrovali smo slučaj prekoračenja ovlašćenja, prebijanje mladića u Pljevljima. Uočili smo i određene greške policije kao posljedicu neprofesionalnog postupanja zdravstveno-sanitarnih inspektora. Vjerujemo da će se o tome više govoriti, posebno od strane Ombudsmana. Vlada Crne Gore je, preko svoje Uprave za imovinu, potpuno zanemarila uslove za boravak osoba lišenih slobode. Zbog loših uslova i prenatrpanosti u pritvoru smo često i oštro reagovali, rekao bih opravdano i sa priličnim uspjehom. Jedini smo bez zadrške prozivali državno tužilaštvo zbog prekomjernog zadržavanja građana koji krše zdravstvene propise. Pokazano je nerazumijevanje prema stvarnim kapacitetima i uslovima policijskog pritvora. Zadražni građani su bili bez bitnijih primjedbi na postupanje osoblja u policijskom pritvoru što je značajan napredak u radu policije.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SAFETA BIŠEVAC, KOLUMNISTKINJA BEOGRADSKOG DNEVNIKA DANAS: Vele, da nemamo Vučića pomrli bismo od korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija korona virusa je u Srbiji više nego zloupotrijebljena. Aleksandar Vučić i njegova SNS se trude da sve politički iskoriste, pa su to uspjeli i sa pandemijom. Njihovi simpatizeri su ubijeđeni da bi se u Srbiji ponovio ,,italijanski scenario” da nije bilo Vučića. Čovjek ne zna da li da plače ili da se smije

 

MONITOR: Kako glasi najnoviji zvanični izvještaj o epidemiji korona virusa u Srbiji?

BIŠEVAC: U sredu, 27. maja je saopšteno da je u poslednja 24 sata preminula jedna osoba od KOVID-19, a registrovano još 48 novih slučajeva zaraze.  Na bolničkom lečenju su 622 pacijenta, od kojih 10 na respiratoru. Od početka epidemije, a prvi slučaj je zabeležen 6. marta,  testirano je skoro 230 hiljada, a registrovano 11.275 zaraženih. Umrlo je 240 ljudi, procenat smrtnosti je 2,13 odsto. Oporavilo se 6.277 obolelih.

MONITOR: Koje su mjere još na snazi?

BIŠEVAC: Najuočljivije je da putnici u gradskom prevozu u Beogradu uglavnom nose maske i rukavice, bar oni srednje i starije generacije. Mladi većinom ne poštuju nikakve mere. Na pijacama, u prodavnicama, tržnim centrima, kao i ostalim zatvorenim objektima takođe se mogu videti ljudi s maskama, ali sve su ređi. Preporučeno je nošenje zaštitne opreme i na radnim mestima. Na ulici se građani trude da drže rastojanje, ali sve je mnogo opuštenije.

MONITOR:Je li Srbija spremno dočekala epidemiju?

BIŠEVAC: Epidemiju nisu spremno dočekale ni mnogo veće, bogatije i razvijenije zemlje, pa kako bi onda Srbija? Ako je korona iznenadila Francusku,  Italiju i Španiju, šta od Srbije da očekujemo?  Ipak,  mislim da smo prošli bolje od mnogih. Zaostajemo za većim delom bivše Jugoslavije, Hrvatskom i Crnom Gorom, na primer, ali u poređenju sa ostatkom kontinenta nismo loši. Verujem da su za to zaslužni ljudi na terenu, zaposleni u bolnicama, lekari, medicinske sestre, tehničari, vozači, spremačice… Pandemija virusa KOVID-19 je pokazala da su bolje prošle zemlje koje su očuvale državni zdravstveni sistem nego one koje su sve privatizovale.  U Srbiji je, ipak, pored silnih problema i nedostatka para, opstao državni zdravstveni sistem.

MONITOR:  U februaru je na konferenciji za novinare rečeno da je korona virus najsmješnija epidemija …

BIŠEVAC: Svašta se moglo čuti na toj konferenciji za novinare. I da treba da idemo u šoping u Milano i da rakija leči koronu. Posle nekoliko dana, vlast je ,,okrenula ćurak” i na ulicama se pojavila vojska, koja je počela da čuva bolnice, domove za stare, migrantske centre, proglašeno je vanredno stanje, predsednik Vučić je govorio da će nam groblja biti mala… Od smeha i tvrdnji da Srbi imaju gene otporne na koronu, za nekoliko dana smo prešli 180 stepeni i ušli u fazu panike i histerije, imali smo karantin po tri dana.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NIJAZ SKENDERAGIĆ, POTPREDSJEDNIK SAVEZA ANTIFAŠISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA BiH: Svojevrsni praznik antifašizma u Sarajevu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U BiH je donijet  opaki virus neofašizma i nacionalizma, koji već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli. Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa napaćene BiH

 

MONITOR: Povodom nedavne mise u Sarajevu ustašama stradalim  u Blajburgu članovi Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH, i drugi građani antifašisti, organizovali su  komemorativnu šetnju kako bi se odala pošta žrtvama ustaškog režima. Koje su najvažnije poruke sa tog  antifašističkog skupa?

SKENDERAGIĆ: Sarajevo nikada nije bilo na pogrešnoj strani istorije. Kroz istoriju je Sarajevo preživjelo mnoga razaranja, ubijanja koja su kod njegovih stanovnika izazvala prkos i inat da se odupru svim nevoljama.

Nije u redu da se usred jednog antifašističkog, slobodarskog Sarajeva, koje se još liječi od dva krvava rata, dosipa so na rane tako što se održava misa onima koji su počinili neke od najkrvavijih zločina u ovome gradu.

Poruka, koju je poslalo građansko, antifašističko Sarajevo, pozitivno je odjeknula u cijelom svijetu i regionu. Bio sam ponosan na svoje sugrađane koji su jednom tihom, dostojanstvenom, komemorativnom šetnjom odavali poštovanje žrtvama ustaškog režima u Sarajevu bez ijednog incidenta.

Bio je ovo jedan od najvećih vjerskih i etnički miješanih antifašističkih skupova u BiH posljednjih decenija. Bio je to svojevrsni praznik antifašizma  u Sarajevu. To je svima nama koji volimo svoj grad i svoju domovinu dalo neku nadu i podstrek da se vrijedi boriti za bolje sutra.

MONITOR: Jeste li zadovoljni odzivom građana, je li među njima bilo poznatih ličnosti iz kulture i politike?

SKENDERAGIĆ: Onako masovan odziv građana Sarajeva učinio je ukupni dojam još impresivnijim i veličanstvenijim. Bezbroj uglednih i poštovanih ljudi je defilovalo taj dan – umjetnika, redatelja, glumaca, medicinskih radnika, književnika, sportista, poznatih i dragih Sarajlija. Ono što me posebno obradovalo jeste veliki broj mladih. Na mene je naročito emotivan dojam ostavilo to što se tih dana, kako u medijima tako i na društvenim mrežama, oglasio veliki broj potomaka nevino stradalih Sarajlija koji su pisali o svojim djedovima, bakama, stričevima i rođacima koje su ustaše surovo mučile i svirepo ubijale.

MONITOR: Misa, koja je održana pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, bilo je još jedno miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. Zašto vam to rade susjedi?

SKENDERAGIĆ: Nama u BiH je donijet  jedan opaki virus neofašizma i nacionalizma. Taj opaki virus, evo već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli.

Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa ove napaćene BiH. Nikako da nas, ako već neće da nam pomognu,  bar ostave na miru da sami rješavamo svoje probleme i gradimo ljepšu budućnost. Znate kako se kod nas kaže: kad se u Beogradu i Zagrebu nakašlju, mi u BiH dobijemo upalu pluća.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo