Povežite se sa nama

INTERVJU

MILORAD PUPOVAC,PREDSJEDNIK SAMOSTALNE DEMOKRATSKE SRPSKE STRANKE: U Hrvatskoj nije lako biti Srbin

Objavljeno prije

na

Podrška Miroslava Ćire Blaževića i Stjepana Mesića, kao i podrška još jednog broja uglednih liječnika, glumaca, a posebno novinara, našoj listi i našoj stranci govore da su ljudi prepoznali i da im je postala vidljiva sva opasnost od proustaške politike i njezina utjecaja, posebno na mlade ljude u Hrvatskoj

 

MONITOR: U nedjelju su završeni izbori za Evropski parlament. SDSS je bila jedina parlamentarna manjinska stranka u Hrvatskoj koja je učestvovala na tim izborima. Vi ste bili nosilac stranačke liste i očekivali ste jedan mandat. Šta su pokazali izbori u Hrvatskoj?

PUPOVAC: Izbori su, što se SDSS-a tiče,  pokazali više toga. Pokazali su da je naša lista unatoč slabim startnim izgledima postala stranka koja je, unatoč činjenici da nismo osvojili mandate, dospjeli u krug uspješnih. Tako smo od inicijalno omraženog autsajdera postali stranka koja je zbog iznimno uspješne kampanje postali stranka koja je privukla simpatije mnogih, pa je zbog toga i jedan broj Hrvata glasao za nas. Osim toga smo se na ovim izborima pozicionirali kao treća po snazi lijeva politička stranka, Na kraju, osnažili smo svoju stranku i vratili osjećaj sigurnosti i ponosa našim biračima.

MONITOR: Kako ocjenjujete ukupne izborne rezultate u Evropskoj uniji s obzirom na to da se ipak populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nisu nametnule kao jako dominantne, ali se pokazalo i da postoji kriza lijevih stranaka?

PUPOVAC: Rezultati izbora u Uniji su znatno bolji od prognoziranih. Ultrakonzervativne i ekstremnodesne stranke su postigle slabije rezultate od najavljivanih. U nizu zemalja oporavile su se lijeve i liberalne stranke. Istina, demokršćani i socijaldemokrati su uglavnom imali slabije rezultate, ali je to kompenzirano boljim do izvrsnim rezultatima njihovih mlađih partnera kao što su zeleni i liberali. Iznimke su Italija i Mađarska, ali ambicije njihovih lidera da potpuno izmijene izgled Evropskog parlamenta tako da prevladaju desničarske stranke na ovi izborima nisu ostvarene.

MONITOR: Iako je vaša kampanja bila neka vrsta društvenog i političkog pokreta protiv netolerancije, mržnje i nazadovanja, u Zagrebu, Rijeci, Sisku, Splitu, Šibeniku… uništavani su plakati SSDS-a tako što su išarani  ustaškom ikonografijom i na njima ispisivano ,,Srbe na vrbe”, ,,Za dom spremni” i ,,NDH”…

PUPOVAC: Nažalost, to što je ispisivano na našim plaktima i već godinama je ispisano na zidovima, saobraćajnim znakovima, spomenicima, forumima i društvenim mrežama općenito, službenim obilježjima pojedinih ratnih formacija i njihovih organizacija, te se izvikuje na nogometnim utakmicama. Ta mržnja i netolerancija prema ćiriličnom pismu, prema Srbima i prema nama kao kandidatima bili su šokantni. Međutim, to se nije htjelo ni čuti ni vidjeti. Vandaliziranje naših plakata je to razotkrilo. To razotkrivanje je imalo emancipatorski, oslobađajući karakter kako za Srbe u Hrvatskoj tako i za širu hrvatsku javnost.  I to treba nastaviti činiti.

MONITOR: Nakon poznatog hrvatskog fudbalskog trenera Miroslava Ćire Blaževića u spotu SDSS-a pojavio se i nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, kampanju je podržao još jedan broj poznatih Hrvata. Šta to govori?

PUPOVAC: Blaževićeva i Mesićeva podrška, kao i podrška još jednog broja uglednih liječnika, glumaca, a posebno novinara, našoj listi i našoj stranci govore da su ljudi prepoznali da im je postala vidljiva sva opasnost od proustaške politike i njezina utjecaja, posebno na mlade ljude u Hrvatskoj, te da su odlučili da se solidariziraju s nama i da nam daju podršku. Tako se počeo stvarti savez protiv te vrste politike koja je u Hrvatskoj ponovo obnovljena nakon njezina ulaska u EU. Taj savez ćemo nastaviti jačati, kao što ćemo nastaviti jačati i vlastitu politiku protiv proustaških i ekstremnodesnih politika u Hrvatskoj.

MONITOR: Jedan od slogana vaše kampanje glasio je „Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj“. Pa, kako je biti Srbin u Hrvatskoj, pošto se  dugo na Srbe gledalo kao na glavne neprijatelje Hrvata?

PUPOVAC: Još uvijek se tako gleda na Srbe u Hrvatskoj. A to je posljedica obnavljanje ratne retorike kroz komemorativne prakse, kroz obnovu desničarskih politika. Povećane ratne priče i osnažena proustaška desnica stvaraju takvu atmosferu. A mnogi su to tolerirali. Zato biti Srbin u Hrvatskoj nije lako. Posebno za roditelje i njihovu djecu. Posebno za mlade u školama u kojima se uči o Srbima kao lošim i kad se čita i sluša dasu Srbi historijski neprijatelji Hrvata. Ova kampanja uvjerljivo je pokazala kako je biti Srbin u Hrvatskoj.

MONITOR: Nedavno ste razgovarali sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Jeste li zadovoljni tim razgovorom, pošto se u medjima spekulisalo da bi SDSS mogao napustiti parlamentarnu većinu i destablizovati Vladu?

PUPOVAC: Zbog činjenice da Vlada ne provodi dogovorenu politiku, posebno u tri sfere: obnovi u ratu devastiranih srpskih životnih sredina (relektrifikacija sela), ostvarivanju prava na obrazovanje na jeziku i pismu (srpske manjinske škole nisu registrirane već preko 20 godina), hapšenju ljudi pod nevjorodostjnim optužnicama za ratne zločine i održavanje govora mržnje, netolerancije i već spomenutog ustaštva, morali smo reagirati. Imali smo razgovor i nastavit ćemo razgovarati.

MONITOR: U našem regionu jačaju desnica, ustaštvo i četništvo, Hrvatska i Srbija miješaju se u unutrašnje odnose BiH… Čemu to vodi? 

PUPOVAC: Jačanje desnice je oživljeno u ratnim devedesetim kao dio nacionalističkog antikomunističkog projekta. Potom je stavljeno pod kontrolu jačanjem proevropskih i općenito liberalnih politika uz pomoć međunarodnih političkih centara moći. U međuvremu si liberalni međunarodni centri oslabili, a domaća desnica je ponovo obnovljena. To vodi slabljenju demokracije, sukobima unutar novonastalih država i tenzijama između njih. U krajnjoj liniji to vodi slabljenju samih država bivše Jugoslavije, jer desnica te vrste guši društvene potencijale, guši ekonomiju i potiče ljude na iseljavanje.

MONITOR: Tokom kampanje rekli ste da je Evropa nerijetko griješila prema Srbima, a Srbi su često griješili prema drugima i prema sebi. Šta pod tim podrazumijevate?

PUPOVAC: Evropska i srpska politika u posljedne tri decenije je politika međusobnog nerazumijevanja. Evropa je išla linijom politika koje Srbe nisu stimulirale na veću okrenutost Evropi, a Srbi su nedovoljno činili da se takav evropski pristup promijeni. Trebalo je odavno biti jasno da bez Srba teško može biti stabilnosti evropskog juga, kao i da bez Evrope nema prosperitene budućnosti za Srbe kao evropski narod.

MONITOR: Kakvo je Vaše mišljenje o Evropskoj uniji i današnjoj Evropi uopšte?

PUPOVAC: Današnja Unija je u ozbiljnoj političkoj i ekonomskoj krizi. U krizi ideje Evrope. Nejedenakost građana Unije je u porastu. Neravnopravnost među članicama Unije je sve izraženija. Sposobnost produbljivanja unutrašnje integracije je oslabila kao i sposobnost proširenja i primanja novih članica. Osim toga, Uniju na različuite načine, politički i ekonomski, destabiliziraju globalni sukobi između Amerike, Rusije i Kine. A što se Evrope uopće tiče, ona se nakon ukrajinske krize i neriješene jugoslavenske krize nalazi podijeljenije nego što je za nju i njezine interese dobro.K

MONITOR: Kakve se promjene mogu očekivati u EU poslije ovakvog ishoda izbora?

PUPOVAC: Treba očekivati da će se nastaviti sukobljavanje između nacionalističkih i nenacionalističkih politika u Uniji, te da će jačati razlike između novih lijevih politika i tradicionalnih politika konsenzusa između radno ovisnog i kapitalističkog dijela stanovništva, koje su nakon Drugog svjetskog rata oblikovali i prakticirali socijaldemokrati i demokršćani. Treba očekivati da će Unija na vanjskopolitičkom planu pokušati voditi samostalniju vanjsku politiku nego što je vodila dosada. No, vidjet ćemo. Za Uniju je najvažnije da očuva mir na svojim granicama, da nastavi proširenje i da pronađe mehanizme snažnije unutrašnje integracije, a bez osjećaja članica da je to na njihovu štetu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo