Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON IZVJEŠTAJA O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2022: Loše ili gore

Objavljeno prije

na

Osim uobičajenih zamjerki EK, ono što se ne mijenja ni nakon pada Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. godine, su različita čitanja izvještaja. Tumačenja se svode na to je li loše ili je gore. Sve u službi partijskih borbi

 

Kako je i najavljeno, sredinom oktobra predstavljen je Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu. I opet, očekivano,  izvještaj nije dobar. Zamjerke su uobičajene, i mahom se odnose se na ključna poglavlja za ulazak Crne Gore u EU: vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala ( poglavlja 23 i 24).

Fokus najnovijeg izvještaja svakako je na pravosuđu, pa se konstatuje da je ono u blokadi i da postoje ,,sistemski nedostaci u pravosudnom sistemu”. EK je primjetila napredak na polju borbe protiv organozovanog kriminala, koji se bazira na boljem funkcionisanju i rezultatima tužilaštva, ali kritike su  opet tu u dijelu borbe protiv korupcije.

U dokumentu se ocenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, te da su prošlogodišnje preporuke Evropske komisije ,,samo djelimično” ispunjene. Pomak se primjećuje na prevenciji korupcije, posebno zbog, „pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije“.

Negativne ocjene date su i zbog stagnacije na polju izbornih reformi. „Nije bilo napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), date nakon posmatračke misije na parlamentarnim izborima 2020”, konstatuje EK i podsjeća da se  skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bio operativan od juna do novembra 2021. godine i sastao se samo dva puta u 2022. godini, prije nego što mu je prestao mandat u julu 2022.

U političkim kriterijuma Izvještaja, stigle su kritike i na račun aktuelne političke krize: ,,Nastavljene su političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgrađivanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je dovelo do pada dviju vlada zbog izglasavanja nepovjerenja”, piše u zaključcima Izvještaja.

Oana Kristina Popa, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori,  poručila je  da to utiče na funkcionisanje institucija i usporava reforme.

Izvještaj pominje i Temeljni ugovor koji je manjinska Vlada potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom i konstatuje da je potpisivanje tog ugovora izazvalo rast tenzija u društvu.

Osim uobičajenih zamjerki EK, ono što se ne mijenja ni nakon pada Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. godine, su različita čitanja Izvještaja.

Opozicija i jedan dio Vlade Izvještaj vide kao nikad lošiji, a s druge strane premijer i jedan dio ministara dokument ocijenjuju kao ,,bolji od prošlogodišnjeg”.  Premijer je za ono loše u Izvještaju optužio parlament.

,,Izvještaj je bolji, istina malo bolji u odnosu na prethodni i tri ključne stvari koje se nijesu realizovale su odgovornost državnog parlamenta”, kazao  je Abazović na sjednici Vlade.

I ministarka evropskih integracija Jovana Marović kazala je su u nekim poglavljima napravljeni pomaci, te da se ,,moraju uzeti u obzir objektivne okolnosti koje su spriječile Vladu da postigne bolje rezultate”, opet prebacujući  odgovornost na parlament. Ona je istakla da je  ključan problem to što političari nijesu uspjeli da se dogovore o imenovanjima u pravosuđu.

,,Pomaka ima, nazadovanja nema ni u jednom poglavlju. Daleko od toga da je ovo najgori Izvještaj koji je Crna Gora ikad dobila i najgora ocjena od strane Evropske komisije. Čak i kada se to upoređuje po novoj metodologiji, na osnovu koje se boduje napredak u određenim poglavljima, bilježimo napredak u okviru pet poglavlja, određenu vrstu nenapredovanja, ali ne i nazadovanja u četiri poglavlja, tako da je ukupna prosječna ocjena bolja nego prošlogodišnja”

Sa druge strane, potpredsjednik Vlade Raško Konjević, koga je premijer nedavno smijenio sa mjesta koordinatora bezbjednosnih službi, označio je  premijera odgovornim za, kako je rekao, izrazito negativan Izvještaj Evropske komisije. ,,Ovo je rezultat pogrešnih prioriteta Vlade na čelu sa njenim predsjednikom Dritanom Abazovićem, koji nijesu podržali jasno definisanu evropsku agendu i proizveli su duboku političku i ozbiljnu institucionalnu krizu”, poručio je Konjević. Konjević inače ranije nije bio toliko kritičan i glasan kada su stizale primjedbe iz Brisela, pa ni kada je Crnoj Gori zaprijećeno zaustavljanjem procesa.

Različito se čita i stav EK o potpisivanju Temeljnog ugovora. Ne samo u Podgorici, nego i u Briselu. Iako se u Izvještaju jasno navodi da je potpisivanje ugovora sa SPC-om podiglo tenzije i pojačalo polarizaciju, evropski komesar Oliver Varhelji   saopštio je nakon prezentovanja izvještaja da ,,ne misli da je potpisivanje ugovora sa SPC-om negativno uticalo na ovogodišnji Izvještaj”. Otišao je i dalje, saopštivši da potpisivanje tog ugovora može dovesti, kako je rekao, do veće stabilnosti. Upravo je to argumentacija kojom je premijer Abazović branio odluku da potpiše Temeljni ugovor. Varhelji je inače kadar  Viktora Orbana, političkog saveznik Aleksandra Vučića.

Onaj drugi dio Vlade ističe ocjene EK o tome da je potpisivanje podiglo tenzije, kao potvrdu njihovog stava da su na taj način usporene reforme.

,,Problem je što je ugovor sa SPC-om proizveo političke probleme, problem je i u parlamentu, jer je ugovor trebao da doprinese političkom dogovoru u parlamentu. To su činjenice”, ocijenio je na sjednici Vlade ministar inostranih poslova Ranko Krivokapić. ,,Pokazalo se da ugovor sa SPC nije doprinio postizanju dogovora u parlamentu”, zaključio je.

Ministarka Marović je, povodom različitih ocjena iz EU o Temeljnom ugovoru sa SPC-om, kazala da to ,,pokazuje da ne postoje jedinstveni stav ni u samoj Evropskoj komisiji, povodom tog i brojnih pitanja”. Ili je to još jedan prilog tezi da su međunarodni partneri  uključeni u politički proces u Crnoj Gori dublje nego bi trebalo.

Kako god bilo, EK je Crnom Gorom najzadovoljnija u dijelu odnosa prema njihovoj spoljnoj politici. U najnovijem Izvještaju najbolju ocjenu zemlja je dobila  upravo iz usklađivanja sa spoljnom  politikom EU.  Ističe se da je Crna Gora  u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon  agresije Rusije na Ukrajinu, te da koordinira svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju i održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Ko je u Vladi zadovoljan, a ko ne, Izvještajem, manje je bitno. Razlog da budu nezadovoljni imaju crnogorski građani. Uprkos anketama koje pokazuju da čak oko 80 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u EU,  vlasti duže od decenije ne uspjevaju da ispune ključne reforme.

Crna Gora je zvanične pregovore sa EU otvorila u junu 2012. godine  i država je koja najduže pregovara o članstvu, ako se izuzme Turska. Crna Gora pregovara dvostruko duže nego zemlje koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji – Hrvatska, Bugarska, Rumunija, a još nije uspjela da se približi ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), podsjetili su iz Instituta alternativa (IA).

Pregovore su do avgusta 2022. godine vodile vlade Demokratske partije socijalista, koje su deceniju dobijale gotovo identične zamjerke Brisela: nedovoljno rezultata, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sa evropskih adresa Crnoj Gori je često spočitavan nedostatak političke volje za sprovođenje  reformi.

U sedmoj godini procesa,  2019. godine EU je tadašnjim crnogorskim vlastima  zaprijetila klauzulom balansa. Dakle,  zaustavljanjem procesa, zbog nedostatka suštinskih reformi i rezultata u oblasti vladavine prava, visoke korupcije i kriminala,  agresivnih kampanja protiv neistomišljenika, partijskog zapošljavanja, zloupotrebe državnih resursa…  Iako klauzula nije aktivirana,  proces je faktički zaustavljen.

Nade da će evropski proces biti deblokiran, izgubljene su u političkim borbama i ratovima avgustovskih pobjednika.  Je li loše, malo gore ili malo bolje – suštinski je svejedno.

 

Prelazna iz ekonomije

Crna Gora je dobru ocjenu dobila za ekonomske kriterijume.

,,Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u 2021. i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini 2022. pošto je ukidanje kovid19 ograničenja podstaklo i domaću i spoljnu tražnju”, piše u Izvještaju.

Oporavak je, kako se dodaje, doveo do rasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta.

,,Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ove dvije zemlje crnogorskom turizmu ranije. Vođena rastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla. Vlada je usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi (nazvan Evropa sad) kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cena energije i hrane. Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje. Bankarski sistem je ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nisu značajno porasli u 2022. godini”.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo