Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON IZVJEŠTAJA O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2022: Loše ili gore

Objavljeno prije

na

Osim uobičajenih zamjerki EK, ono što se ne mijenja ni nakon pada Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. godine, su različita čitanja izvještaja. Tumačenja se svode na to je li loše ili je gore. Sve u službi partijskih borbi

 

Kako je i najavljeno, sredinom oktobra predstavljen je Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu. I opet, očekivano,  izvještaj nije dobar. Zamjerke su uobičajene, i mahom se odnose se na ključna poglavlja za ulazak Crne Gore u EU: vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala ( poglavlja 23 i 24).

Fokus najnovijeg izvještaja svakako je na pravosuđu, pa se konstatuje da je ono u blokadi i da postoje ,,sistemski nedostaci u pravosudnom sistemu”. EK je primjetila napredak na polju borbe protiv organozovanog kriminala, koji se bazira na boljem funkcionisanju i rezultatima tužilaštva, ali kritike su  opet tu u dijelu borbe protiv korupcije.

U dokumentu se ocenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, te da su prošlogodišnje preporuke Evropske komisije ,,samo djelimično” ispunjene. Pomak se primjećuje na prevenciji korupcije, posebno zbog, „pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije“.

Negativne ocjene date su i zbog stagnacije na polju izbornih reformi. „Nije bilo napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), date nakon posmatračke misije na parlamentarnim izborima 2020”, konstatuje EK i podsjeća da se  skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bio operativan od juna do novembra 2021. godine i sastao se samo dva puta u 2022. godini, prije nego što mu je prestao mandat u julu 2022.

U političkim kriterijuma Izvještaja, stigle su kritike i na račun aktuelne političke krize: ,,Nastavljene su političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgrađivanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je dovelo do pada dviju vlada zbog izglasavanja nepovjerenja”, piše u zaključcima Izvještaja.

Oana Kristina Popa, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori,  poručila je  da to utiče na funkcionisanje institucija i usporava reforme.

Izvještaj pominje i Temeljni ugovor koji je manjinska Vlada potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom i konstatuje da je potpisivanje tog ugovora izazvalo rast tenzija u društvu.

Osim uobičajenih zamjerki EK, ono što se ne mijenja ni nakon pada Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. godine, su različita čitanja Izvještaja.

Opozicija i jedan dio Vlade Izvještaj vide kao nikad lošiji, a s druge strane premijer i jedan dio ministara dokument ocijenjuju kao ,,bolji od prošlogodišnjeg”.  Premijer je za ono loše u Izvještaju optužio parlament.

,,Izvještaj je bolji, istina malo bolji u odnosu na prethodni i tri ključne stvari koje se nijesu realizovale su odgovornost državnog parlamenta”, kazao  je Abazović na sjednici Vlade.

I ministarka evropskih integracija Jovana Marović kazala je su u nekim poglavljima napravljeni pomaci, te da se ,,moraju uzeti u obzir objektivne okolnosti koje su spriječile Vladu da postigne bolje rezultate”, opet prebacujući  odgovornost na parlament. Ona je istakla da je  ključan problem to što političari nijesu uspjeli da se dogovore o imenovanjima u pravosuđu.

,,Pomaka ima, nazadovanja nema ni u jednom poglavlju. Daleko od toga da je ovo najgori Izvještaj koji je Crna Gora ikad dobila i najgora ocjena od strane Evropske komisije. Čak i kada se to upoređuje po novoj metodologiji, na osnovu koje se boduje napredak u određenim poglavljima, bilježimo napredak u okviru pet poglavlja, određenu vrstu nenapredovanja, ali ne i nazadovanja u četiri poglavlja, tako da je ukupna prosječna ocjena bolja nego prošlogodišnja”

Sa druge strane, potpredsjednik Vlade Raško Konjević, koga je premijer nedavno smijenio sa mjesta koordinatora bezbjednosnih službi, označio je  premijera odgovornim za, kako je rekao, izrazito negativan Izvještaj Evropske komisije. ,,Ovo je rezultat pogrešnih prioriteta Vlade na čelu sa njenim predsjednikom Dritanom Abazovićem, koji nijesu podržali jasno definisanu evropsku agendu i proizveli su duboku političku i ozbiljnu institucionalnu krizu”, poručio je Konjević. Konjević inače ranije nije bio toliko kritičan i glasan kada su stizale primjedbe iz Brisela, pa ni kada je Crnoj Gori zaprijećeno zaustavljanjem procesa.

Različito se čita i stav EK o potpisivanju Temeljnog ugovora. Ne samo u Podgorici, nego i u Briselu. Iako se u Izvještaju jasno navodi da je potpisivanje ugovora sa SPC-om podiglo tenzije i pojačalo polarizaciju, evropski komesar Oliver Varhelji   saopštio je nakon prezentovanja izvještaja da ,,ne misli da je potpisivanje ugovora sa SPC-om negativno uticalo na ovogodišnji Izvještaj”. Otišao je i dalje, saopštivši da potpisivanje tog ugovora može dovesti, kako je rekao, do veće stabilnosti. Upravo je to argumentacija kojom je premijer Abazović branio odluku da potpiše Temeljni ugovor. Varhelji je inače kadar  Viktora Orbana, političkog saveznik Aleksandra Vučića.

Onaj drugi dio Vlade ističe ocjene EK o tome da je potpisivanje podiglo tenzije, kao potvrdu njihovog stava da su na taj način usporene reforme.

,,Problem je što je ugovor sa SPC-om proizveo političke probleme, problem je i u parlamentu, jer je ugovor trebao da doprinese političkom dogovoru u parlamentu. To su činjenice”, ocijenio je na sjednici Vlade ministar inostranih poslova Ranko Krivokapić. ,,Pokazalo se da ugovor sa SPC nije doprinio postizanju dogovora u parlamentu”, zaključio je.

Ministarka Marović je, povodom različitih ocjena iz EU o Temeljnom ugovoru sa SPC-om, kazala da to ,,pokazuje da ne postoje jedinstveni stav ni u samoj Evropskoj komisiji, povodom tog i brojnih pitanja”. Ili je to još jedan prilog tezi da su međunarodni partneri  uključeni u politički proces u Crnoj Gori dublje nego bi trebalo.

Kako god bilo, EK je Crnom Gorom najzadovoljnija u dijelu odnosa prema njihovoj spoljnoj politici. U najnovijem Izvještaju najbolju ocjenu zemlja je dobila  upravo iz usklađivanja sa spoljnom  politikom EU.  Ističe se da je Crna Gora  u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon  agresije Rusije na Ukrajinu, te da koordinira svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju i održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Ko je u Vladi zadovoljan, a ko ne, Izvještajem, manje je bitno. Razlog da budu nezadovoljni imaju crnogorski građani. Uprkos anketama koje pokazuju da čak oko 80 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u EU,  vlasti duže od decenije ne uspjevaju da ispune ključne reforme.

Crna Gora je zvanične pregovore sa EU otvorila u junu 2012. godine  i država je koja najduže pregovara o članstvu, ako se izuzme Turska. Crna Gora pregovara dvostruko duže nego zemlje koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji – Hrvatska, Bugarska, Rumunija, a još nije uspjela da se približi ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), podsjetili su iz Instituta alternativa (IA).

Pregovore su do avgusta 2022. godine vodile vlade Demokratske partije socijalista, koje su deceniju dobijale gotovo identične zamjerke Brisela: nedovoljno rezultata, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sa evropskih adresa Crnoj Gori je često spočitavan nedostatak političke volje za sprovođenje  reformi.

U sedmoj godini procesa,  2019. godine EU je tadašnjim crnogorskim vlastima  zaprijetila klauzulom balansa. Dakle,  zaustavljanjem procesa, zbog nedostatka suštinskih reformi i rezultata u oblasti vladavine prava, visoke korupcije i kriminala,  agresivnih kampanja protiv neistomišljenika, partijskog zapošljavanja, zloupotrebe državnih resursa…  Iako klauzula nije aktivirana,  proces je faktički zaustavljen.

Nade da će evropski proces biti deblokiran, izgubljene su u političkim borbama i ratovima avgustovskih pobjednika.  Je li loše, malo gore ili malo bolje – suštinski je svejedno.

 

Prelazna iz ekonomije

Crna Gora je dobru ocjenu dobila za ekonomske kriterijume.

,,Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u 2021. i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini 2022. pošto je ukidanje kovid19 ograničenja podstaklo i domaću i spoljnu tražnju”, piše u Izvještaju.

Oporavak je, kako se dodaje, doveo do rasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta.

,,Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ove dvije zemlje crnogorskom turizmu ranije. Vođena rastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla. Vlada je usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi (nazvan Evropa sad) kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cena energije i hrane. Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje. Bankarski sistem je ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nisu značajno porasli u 2022. godini”.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo