Povežite se sa nama

OKO NAS

NASILJE I FIZIČKO KAŽNJAVANJE DJECE: Znanjem protiv tradicije

Objavljeno prije

na

Kažnjavanje djece je, kažu tradicionalno, sastavni dio roditeljskog vaspitanja, a različiti oblici kažnjavanja primjenjuju se i danas. Roditelji ponekad koriste fizičku kaznu kao vaspitnu metodu ili način disciplinovanja za neprimjerena ponašanja djece.

U istraživanju sprovedenom 2013. godine u realizaciji Ipsos-a preovladava mišljenje da je vaspitanje djece u Crnoj Gori blago i liberalno (63 odsto ispitanih) ali i da bi ga trebalo pooštriti, budući da je za 42 odsto anketiranih takav odnos prema djeci previše blag. Čak 40 odsto stanovništva koje je učestvovalo u ispitivanju vjeruje da je tradicionalni, strogi metod vaspitanja najbolji.

,,Zakonske odredbe predviđaju neke kazne za roditelje koji fizički kažnjavaju djecu, a pitanje je koje su to kazne i još važnije je pitanje šta se dešava i kakva se postupanja dešavaju kada neko prijavi roditelja”, kaže Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja roditelji u razgovoru za Monitor. ,,Tome će se takođe u narednom periodu posvetiti posebna pažnja, ali ujedno i obezbjeđivanju servisa podrške roditeljima”.

Mihailović ističe da će njihove buduće aktivnosti sa nevladinim i međunarodnim organizacijama biti usmjerene na roditelje i na pomoć njima u vidu stručnih savjeta o vaspitanju i odgajanju djece. ,,Prvo moramo kao društvo raditi na preventivi i na podršci, a tek onda na kažnjavanju, mada to često kod nas nije slučaj.”

Iz Udruženja poručuju da su psiholozi i pedagozi ti koji nam objašnjavaju šta i kako treba da radimo i šta je dobro odnosno loše za razvoj djece kada imamo neodumice ili nijesmo sigurni kako da postupimo. ,,Ono što je jasno u posljednje vrijeme je da su svi puni savjeta i predloga, novih/starih modela i načina vaspitavanja, ali da nedostaje konkretne podrške onda kada je najviše treba. “

U razgovoru ističe da su tokom petogodišnjeg rada dobili svega par prijava fizičkog kažnjavanja djece koje su proslijedili na odgovarajuće institucije.

,,Kod nas trenutno, da mi znamo, ne postoji program koji bi pomogao roditeljima da ne koriste nasilje kao način disciplinovanja djece kao ni bilo koji drugi program podrške roditeljima i djeci. Vjerujemo da će se to u narednom periodu promijeniti a mi ćemo na tome raditi”, kaže Mihailović, ,,Mi ne mislimo da se država – bar do sada – sa dovoljno pažnje bavila ovom problematikom i roditeljima uopšte u mjeri u kojoj je potrebno obezbijediti podršku porodici. Zakone je najlakše usvojiti ali ih treba prilagoditi nama, našoj sredini a zatim i primijeniti”.

Evo kako to izgleda u istraživanju s početka ovog teksta. Za 41 odsto anketiranih fizička kazna je potpuno neprihvatljiva dok veća polovina ispitanika (53 odsto) misli da je ona ipak ponekad opravdana, a ukoliko se primjenjuje trebalo bi to činiti do uzrasta od 10 do, eventualno, 15 godina. Ovakav stav prema fizičkoj kazni može se objasniti sopstvenim iskustvom, objašnjavaju u Ipsosu rezultat istraživanja, budući da polovina ispitanika smatra da je ona od fizičkih kazni u djetinjstvu imala pozitivan uticaj na njih.

Istraživanje pokazuje da većina građana Crne Gore smatra da je država dužna da reaguje u slučajevima nasilja i da odnos roditelja prema djeci nije privatna stvar već da o tome mora društvo da vodi računa. I pored ovakvih stavova, smatra se da društvo ne osuđuje u dovoljnoj mjeri nasilje u porodici.

Radmila Stupar – Đurišić, psihološkinja, u razgovoru za Monitor ističe da zakon ne može bitnije uticati na izmjenu ponašanja.

,,Zakoni su slovo na papiru koje ima značenje onda kada za nešto budete javno prozvani, optuženi, osumnjičeni ili kako to već ide u pravu”, ističe Stupar-Đurišić uvjerena da u našem okruženju mnogi i danas vjeruju kako je batina iz raja izašla.

,,Vjerujem da mnogi roditelji koriste tjelesno kažnjavanje u svrhu vaspitanja djece a to rade jer najiskrenije misle da je taj metod odličan i funkcionalan za njihovo dijete. Žao mi je što mnogi ne žele da čuju kada im se govori da su u velikoj zabludi”.

Đurišić ističe da postoji toliko drugih načina da se djeca vaspitaju. Samo se treba potruditi da, ako ne svi oni a ono makar neki od njih stignu do roditelja prije nego što oni pri vaspitanju djece posegnu za ,,tradicionalnim sredstvima”.

,,Želim da vjerujem da će izmjene i dopune porodičnog zakona uticati na to da roditelji shvate da bi vaspitali svoje dijete treba da porade da vaspitaju sebe i svojim primjerom po principu učenja putem uviđanja vaspitavaju svoje dijete”, zaključuje Stupar-Đurišić.

Istraživanje Ipsos-a pokazuje da je najlakše otkriti fizičke oblike nasilja, dok je najteže detektovati slučajeve mentalnog i seksualnog nasilja. Dominantan stav je da država i društvo ne reaguju adekvatno u slučajevima nasilja nad djecom. To smatra dvije trećine anketiranih.

Gotovo svaki građanin Crne Gore (95 odsto) bi prijavio slučaj nasilja nad djecom ukoliko bi za njega saznao. Institucije kome bi se obratili su prije svih policija (86 odsto) i centar za socijalni rad (43 odsto). Manje od polovine ispitanika(44 odsto) zna da u centrima za socijalni rad postoje 24-časovna dežurstva i telefon na koji se mogu prijaviti slučajevi nasilja u porodici i nasilja nad djecom.

Tabu – seksualno zlostavljanje

Gotovo svaki deseti građanin Crne Gore poznaje dijete ili odraslu osobu koja je kao dijete bila žrtva seksualnog zlostavljanja. Ipak, svijest o prisutnosti seksualnog zlostavljanja u Crnoj Gori je niska – svega 30 odsto populacije priznaje, odnosno, zna da ovaj problem postoji. Dominira mišljenje da seksualno nasilje nad djecom vrše odrasle osobe, a veći procenat ispitanika vjeruje da su u pitanju djetetu poznate osobe (52%) prije nego nepoznate (21%). Ispitanici (64 odsto) smatraju da su djevojčice generalno češće žrtve ovog oblika nasilja, dok svega tri odsto anketiranih građana vjeruje da žrtve mogu biti i dječaci. Kada bi saznali za slučaj seksualnog zlostavljanja djeteta, gotovo svi anketirani stanovnici Crne Gore bi ga prijavili i to uglavnom policiji (86 odsto) ili centru za socijalni rad (35 odsto).

Nasilje u školi

Prema istraživanju IPSOS-a svaki treći anketirani zna neko dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi. Većina smatra da postoje grupe djece koje su češće žrtve vršnjačkog nasilja: siromašni, djeca sa smetnjama u razvoju, nacionalne manjine kao i oni fizički slabiji. Dječaci su, smatra se, češće žrtve vršnjačkog nasilja u školi (to smatra 35 odsto anketiranih), dok 39 odsto ispitanika smatra da su djevojčice i dječaci podjednako izloženi vršnjačkom nasilju.

Konačno, velika većina ispitanika (92 odsto) vjeruje da su najčešći nasilnici u školi druga djeca , odnosno vršnjaci ili učenici starijih razreda. Iskustva anketiranih ukazuju da ponašanje nastavnika u školama u Crnoj Gori nije zasnovano isključivo na poštovanju i uvažavanju učenika, već da se barem ponekad primjenjuju i vikanje, vrijeđanje i udaranje učenika, od čega je najučestalije vikanje. Više od četvrtine anketiranih (28 odsto) vjeruje da „nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ih smirili i naučili nečemu!?”

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

KOALICIJA ,,ZDRAVO BERANE” U KRIZI: Na narednim izborima samostalno?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za posljednjih dvadesetak dana, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik DNP-a, ne dolazi na zakazane sjednice. Ostale partije koalicije kažu da neće trpjeti ucjene. Takođe, sve češće se pominje mogućnost da na narednim redovnim lokalnim izborima, koji bi u Beranama trebalo da budu održani do kraja marta, sve partije nastupe samostalno

 

Lokalna koalicija Zdravo Berane (SNP, DF) u tom sjevernom gradu, poslije osam godina i pet izbornih pobjeda,  u vremenima kada je to izgledalo nemoguće i neizvodljivo u drugim djelovima Crne Gore,  jer je izborni proces kontrolisala Demokratska partija socijalista, već neko vrijeme opasno se ,,ljulja”.

Za posljednjih dvadesetak dana, zbog nedostatka kvoruma, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik Demokratske narodne partije (DNP), ne dolazi na zakazane sjednice.

Iz koalicije Zdravo Berane, kako iz SNP-a tako i iz Nove srpske demokratije, optužuju lokalni DNP da vrši pritisak i da pred svaku sjednicu pokušava ucjenama da izdejstvuje političku korist, ne vodeći se interesima grada i građana.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac, koji je ujedno i predsjednik beranskog Odbora Socijalističke narodne partije (SNP), pozvao je sve političke partije koje participiraju u lokalnoj vlasti da ozbiljno shvate svoju ulogu i daju doprinos funkcionisanju opštinskih institucija i ukupnog života u gradu.

Bogavac ističe da ,,niko nema pravo da se poigrava sa voljom naroda iskazanom na izborima i da svoje lične interese stavlja ispred opštih”.

,,Izostankom odbornika sa sjednice Skupštine opštine pojedini politički subjekti pokazuju neodgovornost prema građanima i nepoštovanje lokalnog parlamenta. Zato pozivam odbornike koji, iz njima znanih razloga, bojkotuju rad parlamenta da se vrate u skupštinske klupe i daju doprinos funkcionisanju institucija i ukupnog života u opštini”, kaže Bogavac.

On poziva odgovorne u Opštinskom odboru Demokratske narodne partije (DNP), da javno kažu šta traže i koji zahtjevi te političke partije nijesu ispunjeni. Naglašava i da bi bilo pošteno da saopšte da li određena grupa u toj partiji želi vanredne izbore, ili, možda, koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

,,Neka javno kažu šta su to tražili od koalicije Zdravo Berane, a da to nijesu dobili. Neka saopšte zašto njihov odbornik nije došao na zakazana skupštinska zasjedanja i da li u njihovoj partiji postoje određene struje koje žele koaliciju sa DPS-om. Neka se odrede da li žele vanredne izbore. Ako to hoće, skratićemo mandat Skupšini i na izborima pokazati da više nećemo dozvoliti da se pojedine interesne grupacije poigravaju sa voljom naroda. Jednostavno, neka se odrede prema sadašnjoj situaciji, jer mi više ne želimo da se suočavamo sa ucjenama”, kaže Bogavac.

Ogorčenje zbog krize lokalnog parlmenta koja je izavana nedolaskom odbornika DNP-a na sjednice neskriveno iskazuju i šefice Odborničkih klubova SNP-a, Milosava Paunović, i NSD-a, Vidosava Ivanović.

One kažu da su se na dnevnom redu sjednice nalazile vrlo važne tačke o kojima je trebalo raspravljati, između ostalog Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnim davanjima na teritoriji opštine Berane, kojom je bila predviđena jednokratna naknada za svako novorođeno i drugorođeno dijete na teritoriji grada.

„Kao šefice odborničkih klubova SNP-a i NSD-a koje čine koaliciju Zdravo Berane nijesmo bile obaviještene ni na koji način da odbornik DNP-a neće prisustvovati sjednici. Neposredno prije sjednice održan je klub odbornika koalicije Zdravo Berane i Demokratske Crne Gore, kao i kolegijum šefova klubova, gdje takođe nije bilo pisanog obavještenja o izostanku odbornika sa zasjedanja. O tome nije obaviještena ni Služba Skupštine opštine Berane“, kažu Paunovićeva i Ivanovićeva.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOČEKUJE LI KOLAŠIN SPREMNO „INVESTICIONI BUM“: Hotela ne fali, osnovna infrastruktura nedostaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak gradnje 10-ak hotela i nekoliko stambenih objekata u Kolašinu počeo je prije nego su lokalna uprava i država riješile bilo koji od nekoliko krupnih infrastrukturnih problema Kolašina. Od dinamike radova i količine novca zavisiće koliko će taj grad biti u stanju da odgovori zahtjevima i invenstitora i turista

 

Kolašin nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i  kompletiranu  kanalizaciona  mrežu, ali ni uredno vodosnabdijevanje. Tek predstoji rješavanje  dodatnog parking prostora, a čak ni u najavi nijesu uređenje Autobuske stanice i pijace.  Istovemeno, u tom gradu i okolini u toku je izgradnja desetak hotela,  od kojih su sedam iz programa ekonomskog državljanstva. Privode se kraju i radovi na nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Infrastrukturna nespremnost te varoši za „invensticioni bum“ koji je u toku, očigledna je na svakom koraku.  Kojom dinamikom i kojim novcem će te „falinke“ biti ispravljane,  do sada nije precizno saopšteno ni sa lokalnog ni sa državniog nivoa.

Luksuzni hoteli u Kolašinu, koji se grade u okviru programa ekonomskog državljanstva, zahtijevaju infrastrukturnu opremljenost na visokom nivou, kaže za  Monitor sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakoćević.  Međutim,  prema njenim riječima,  stiglo se tek  do „obezbjeđivanja  zakonskih preduslova za  izgradnju potrebne infrastrukture“.

„U tom cilju se već sa investitorima na Brezi traži model za projektovanje i izgradnju elektro, saobraćajne i komunalne infrastrukture. Sa investitorima hotela na skijalištu, takođe. U  saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma  i autorizovanom kompanijom od strane  Evropske unije,  priveli smo kraju sve pripremne poslove (Studija izvodljivosti, urbanističko-tehniče uslove, projektne zadatke …) , koji prethode izradi tehničke dokumetacije za  projekat postrojenja za prečišćavanjen otpadnih voda i prateće kanalizacione mreže. Nakon toga uslijediće i realizacija tog projekta“, tvrdi Rakočević.

Taj projekat, kaže ona, je  među najvećim relizovanim ikad u Kolašinu. Svakodnevno, objašnjava, na osnovu važeće planske dokumentacije, detaljno se analizira i prirpema  dokumentaciju  za infrastrukturne projekte na teritoriji opštine.  Ipak, očekuju pomoć države i investitora.

„Država prihoduje značajna sredstva u vidu donacije kroz program ekonomskog državljanstva, a ta  sredstva su opredijeljena za razvoj manje razvijenih opština na sjeveru. Skoro svi razvojni projekti u okviru ekonomskog državljanstva nalaze se na teritoriji opštine Kolašin. Zbog toga,   sa pravom,  očekujemo da se  najveći dio tih prihoda preusmjeri za infrastrukturne projekte na teritoriji našeg grada.  Uveliko pripremamo projektnu dokumentaciju i prateće zakonske preduslove kako bi ih Vladi i nadležnim organima kandidovali“, objašnjava sekretarka.

Predstavnik firme CG Resort koja gradi turistički kompleks Breza u Kolašinu  Dragoman Peković kaže da saradnja sa lokalnom upravom u posljednje vrijeme ohrabruje. Međutim, kako objašnjava, investitor još čeka obećanje o relizaciji glavnog infrastrukturnog projekta- izgradnju oko 500 m puta do hotela.  Taj objekat, čija je vrijednost, prema zvaničnim podacima oko 19,5 miliona eura,  treba da bude završen  tokom naredne godine. Još nema adekvatnu prilaznu saobraćajnicu.

„Ranije   iskustvo sa lokalnom upravom bilo je nazadovoljavjuće. Komunakacija minulih par godina ohrabruje. Imamo čvrsto obećanje od predsjednika Opštine Milosava Bulatovića da će u martu početi gradnja puta od Bablje grede do hotela. Saobraćajnica, naravno, treba da bude kompletno uređena, uključujući trotoare i rasvjetu.  Obećano nam je da će novac za  te radove biti predviđen budžetom za narednu godinu. U  Opštini očekuju i podršku Vlade“, kaže Peković.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PLAV – SLUČAJ KOJI JE UZNEMIRIO JAVNOST: Kad sistem zataji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Aktivistkinje SOS telefona u Plavu, ocjenjuju za naš nedjeljnik, da je zatajio sistem, ali i društvo

 

Mediji su sa nevjericom prenijeli vijest iz Plava koja je šokirala crnogorsku javnost, da četrnaestogodišnja djevojčica živi sa oženjenim čovjekom U.M. (25). Plavljanin već ima jednu ženu i dvoje djece. Djevojčica je sa njim u vezi već više od godinu i po, i U.M. je odveo kod sebe kao drugu ženu kada je imala samo trinaest godina.

Javnost u Plavu je uznemirena zbog ovog slučaja o kojem je policija obaviještena tek prije petnaest dana, od kada su zbog osjetljivosti problematike preduzeli, kako su Monitoru kazali, sve do sada neophodne mjere i radnje.

„Obavili smo razgovor sa djevojčicom u prisustvu stručnih lica, psihologa i socijalnog radnika, i djevojčica je potvrdila da živi sa tim čovjekom. Zaprijetila je i da ne pokušavamo da je odvojimo, vratila se i sada je kod njega” – kazao je sagovornik iz policije.

On je kazao i da je obavljen ljekarsko kozilijarni pregled djevojčice, te da se sada čeka izjašnjenje tužilaštva.

Slučaj je prijavila baba djevojčice, a policija je protiv Plavljanina najprije podnijela krivičnu prijavu po krivičnom djelu „vanbračna zajednica sa maloljetnim licem”. Predmet je u radu i kod Osnovnog državnog tužilaštva, kao i kod Višeg državnog tužilaštva.

Preme posljednjim informacijama, VDT je vratio slučaj Osnovnom državnom tužiocu sa kvalifikacijom obljuba nad djetetom, odnosno pedofilija.

Za aktivistiknje SOS telefona u Plavu Ninu Kolenović i Esmeraldu Šuvakić, ovaj slučaj jeste, kako kažu, katastrofalan, ali ne predstavlja iznenađenje.

„Roditelji djevojčice su razvedeni i žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Ona je kod babe u Gusinju, a baba i djeda nisu mogli imati kontrolu nad njom. To danas često ni roditeljima ne uspijeva, a ne babi i dedi. Vrlo rano je počela da izlazi i da se viđa sa ovim čovjekom u Plavu” – pričaju one.

Objašnjavaju i da djevojčica potiče iz ugledne familije, ali da je raspad porodice učinio svoje.

„Mlađi čovjek je iskoristio tu situaciju. Prva žena mu koristi kao pokriće i paravan, i ona samo pokorno ćuti i prihvata ovu situaciju. I jedno i drugo su saslušani u policiji” – kažu aktivistiknje SOS telefona.

One pričaju i da slučaj zavođenja maloljetnice nije izolovan, odnosno da ih je bilo još tokom prethodnog ljeta.

„Naša organizacija imala je za samo nekoliko mjeseci deset prijava maloljetnica koje su nam se ispovijedale i žalile da ih uznemiravaju i maltretiraju stariji muškarci, a da nema ko da ih zaštiti. U tim maltretiranjima i provokacijama prednjačili su sezonski radnici koji su u Plavu boravili sa strane, i mi smo ih u nekoliko slučajeva prijavljivali poslodavcima” – kažu one.

Da je slučaj djevojčice iz Plava specifičan i vrlo kompleksan, izjavio je i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost. On je rekao da je nestanak djevojčice baba prijavila 11. novembra.

„U odnosu na prethodna saznanja policija je otišla na lice mjesta, gdje su je zatekli. Pozvali su je u Odjeljenje bezbjednosti Plav u prisustvu babe i službenice Centra za socijalni rad. Saopštila je da se udala, da želi da živi sa njim i ako je neko nasilno odvede od njega, da će dići ruku na sebe. Obavijestili su ODT zbog krivičnog djela vanbračna zajednica sa maloljetnim licem. Pripremaju se spisi za podnošenje krivične prijave protiv U.M. Djevojčica odlazi kući kod U.M.” – naveo je Sekulović.

Centar za socijalni rad je potom zatražio od policije asistenciju prilikom razgovora psihologa sa maloljetnicom i eventualne predaje djevojčice babi.

Ministar je dodao da su spisi predmeta obljuba nad djetetom vraćeni u Osnovno državno tužilaštvo Plav.

„Po nalogu Višeg državnog tužioca uzete su izjave od lica koja mogu biti u vezi sa maloljetnicom” – kazao je Sekulović.

U medijima se navodi da u svemu ima elementa bigamije, koja je po zakonu Crne Gore kažnjiva i zabranjena.

U SOS telefonu u Plavu smatraju, međutim, da su institucije u ovom slučaju zatajile. Zatajila je, kažu, i kompletna sredina. U malom mjestu kakav je Plav moralo se mnogo ranije znati šta se dešava, kako među običnim građanima, tako i u institucijama.

Da institucije nekada zataje ili da su nemoćne, pričaju aktivistikinje ove nevladine organizacije, govori i podatak da je stepen porodičnog nasilja vrlo visok.

„Mi smo samo u jednoj brošuri pod nazivom ‘Mi koje šutnju učinismo glasnom’ zabilježile čak četrdeset najslikovitijih i najtežih slučajeva porodičnog nasilja. Nisu to samo neznaveni ljudi i običan narod, već imamo i slučajeva u kojima su visokoobrazovane intelektualke bile izložene ili su i dalje izložene teškom nasilju od strane supružnika” – kažu one.

SOS telefon u Plavu radi već preko dvije decenije i uspjeli su da izgrade dobru organizaciju i okupe ekipu stručnjaka.

„Upravo zbog našeg mentaliteta, mi koje radimo sa žrtvama nasilja, odavno smo položile ispit hrabrosti, solidarnosti, saosjećanja i razumijevanja. Trebalo je prije dvije decenije uzdignute glave stati ispred institucija, ispred nasilnika, pogledati u lice žrtvu i reći – nemoj da se bojiš” – pričaju ove civilne aktivistinje.

One se prisjećaju da su počeci bili strašni, uz osjećaj da su potpuno same i da se bore sa čitavim gradom.

„Mi smo odlučile da rušimo predrasude i da budemo odlučne, strpljive i radne. Zato smo i izgradile kredibilitet organizacije” – kažu u SOS telefonu Plav.

Pričaju i kako je teško kada se zakaže suđenje, i čekate pred sudnicom, a žrtva se ne pojavi, odustane.

„I sjutra vas gleda na ulici kao da ništa nije bilo. Misli da je završeno sa nasiljem, ali najčeće nije. Onda dođe ponovo da traži pomoć“ – kažu ove žene.

Da je situacija u pogledu porodičnog nasilja alarmantna govori i podatak da su samo za vrijeme kovid pandemije aktivistkinje SOS telefona bile u situaciji da za čak šest žena traže i pronađu privremeno sklonište.

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Ko je sve zatajio i šta se nakon svega može učiniti? Mnogo je još pitanja koja traže hitan odgovor.

                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo