Povežite se sa nama

OKO NAS

PODIJELJENE PARE ZA BORBU PROTIV NARKOMANIJE: Kritičarima – ništa

Objavljeno prije

na

Prije petnaestak dana, Ministarstvo finansija objavilo je rezultate konkursa za raspodjelu sredstava od igara na sreću. Iako je Monitor nedavno upoznao javnost o ovoj nevolji, situacija je i ove godine nepromijenjena – od 300 hiljada namijenjenih „doprinosu u borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti”, veliki dio je rasut na razne sportske i ekološke organizacije.

Gotovo da ne postoji sport kojim se naše društvo ne bori protiv droge, a ova praksa traje već godinama. Na ovogodišnjem konkursu je preko 40 hiljada otišlo sportskim organizacijama. Neki od zanimljivih projekata ove godine bili su: Igraj rukomet, droga ne , Moj izbor je rafting a ne droga, Ne, meni droga ne treba (Bokserski klub Radnički, Berane). Valja spomenuti i projekat Pčelarskog centra Svjetlost novog života, Kluba kulture Zavistan od kulture, ne od droge i rožajske Gimnazije Zdrav za 5.

Naravno ne treba potcjenjivati ulogu sporta i kulture u borbi za zdravo društvo, i na svoj način i protiv zavisnosti mladih od droge. No oni iz civilnog sektora, koji se ozbiljno bave ovom društvenom nevoljom, kažu da je iz godine u godinu sve veći broj novih nevladinih organizacija koje apliciraju za pomoć, jer je za upućene korisnike ovo lak novac. Trošak osnivanja NVO je oko 25 eura, i potrebno je nedelju dana da proces bude gotov. Moguće je osnovati i više ovih organizacija istovremeno. Jednostavno je i njihovo gašenje, za razliku od firmi koje moraju da prođu kroz stečaj i terminaciju.

Ovo ostavlja prostora za jednostavnu manipulaciju – osnovati NVO, uzeti novac, ugasiti organizaciju, pa ponoviti proces sljedeće godine. Možda podići igru na viši nivo – aplicirati sa više organizacija istovremeno.

Intrigantan je i podatak da je ove godine preko 100 hiljada eura podrške otišlo u tri grada sjevera Crne Gore – Berane, Bijelo Polje i Rožaje. Dakle, preko 30 odsto raspoloživih sredstava za 8 odsto stanovništva naše države.

Ove godine se pokazalo i da kritike načina na koji se država bori protiv narkomanije nijesu dobrodošle. Nakon niza godina u kojima je dobijala sve manja sredstva pomoći, NVO 4 Life, koja se gotovo deceniju bori protiv ove društvene nevolje, nije podržana sredstvima od igara na sreću. Zbog „nekompletne dokumentacije”. Nijesu podržane ni NVO koje su objavile da će sarađivati sa njima – Korak, Ruster i Aktivna zona.

Saša Mijović, izvršni direktor ove organizacije, smatra da je ovo odgovor države na njegove dugogodišnje kritike, kao i upozorenje drugima: „Na ovaj način se šalje jasna poruka, ne samo 4 Life-u, već i ostalima koji se drznu da ukažu na nerad i nebrigu države za svoje građane, ili namjeravaju da ostvare saradnju sa nama – svaki dalji rad će biti onemogućen”.

Mijović smatra da su višegodišnji javni istupi predstavnika njegove organizacije – ukazivanje na sve gore stanje, potrebu za reformama sistema i mijenjanjem nestručnih kadrova – doveli do toga da su pojedinci iz nadležnih institucija odlučili da uskraćivanjem finansiranja zaustave javnu debatu i dijalog o kompetencijama ljudi koji su na najodgovornijim pozicijama organa i institucija, u čijoj je nadležnosti rješavanje ove nevolje.

Podaci pokazuju da se NVO 4 Life godinama odlučno bori protiv narkomanije. U Dnevnom centru za pomoć i podršku zavisnicima/ama i njihovim porodicama, za osam godina od osnivanja organizacije, preko hiljadu osoba je tražilo i dobilo pomoć (zavisnici ili članovi njihovih porodica). Desetine zavisnika/ca su izliječeni, nakon što su prošli tretman rehabilitacije i resocijalizacije.

Mijović kaže da njegova organizacija, iako nije dobila sredstva, neće prestati da pruža usluge zavisnicima, kojih je sve više. „Paradoks je da nam država nije odobrila sredstva iz fonda koji je predviđen upravo za ove namjene. Kako je veliki dio funkcionisanja centra finansiran putem tih sredstava, stiče se utisak da je država željela da onemogući pomoć koju pružamo građanima”.

On kaže da ovo neće obeshrabriti njegovu organizaciju da nastavi borbu sa narkomanijom, i da zahtijeva reforme nefunkcionalnog sistema. „I dalje ćemo zbog svoje stručnosti i profesionalnosti dobijati najveća međunarodna priznanja, a rezultati naših studija će se nalaziti u međunarodnim stručnim časopisima. I dalje ćemo insistirati na na tome da programi prevencije budu sistematizovani i prilagođeni uzrastu djece, a osobe koje rade sa njima budu obučene za to. I dalje ćemo insistirati da je država ta koja treba da brine o svojim građanima. I dalje ćemo pružati podršku porodicama koje su ostale bez svojih članova zbog zloupotrebe droga”, poručuje on.

Ovakav način raspodjele sredstava od igara na sreću ukazuje na to da nadležni nevolju sa narkomanijom shvataju olako. Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci je droga uzela dva mlada crnogorska života – umrla je tridesetdvogodišnja djevojka i sedamnaestogodišnjak. Droga se koristi čak i u osnovnim školama, a najmlađi heroinski zavisnik u Crnoj Gori ima 11 godina.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo