Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA SOLANA, OPET: NADA IZ PIRANA: Ministrovo prosvjetljenje

Objavljeno prije

na

Čudo su metafore, rekao bi direktor Vijesti Željko Ivanović. A tek putovanja, nova saznanja, širenje vidika. Samo jedna posjeta solani u Piranu, u Sloveniji, bila je dovoljna da se prosvijetli ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović.

On je, nakon što se upoznao s procesom proizvodnje soli u Piranu, s bazena te solane poručio kako bi već tokom ove godine, u mogućoj mjeri, trebalo pokrenuti ovakve aktivnosti u Solani u Ulcinju. „Primjer proizvodnje soli na najtradicionalniji način, koji je zastupljen u piranskoj solani, daje nam za pravo da se nadamo da će već ove godine biti moguće obnoviti proizvodnju soli u Ulcinju, u količinama u skladu s trenutnim mogućnostima. Takođe, ohrabreni smo ovim što smo vidjeli, jer na duplo manjem prostoru nego što je ulcinjska Solana, jednako uspješno funkcionišu proizvodnja soli, proizvodnja kozmetičkih i ljekovitih preparata, zdravstveni turizam i park prirode”, saopštio je Gvozdenović.

Samo oni koji ništa ne znaju o procesu proizvodnje slanih kristala i odnosu crnogorske Vlade u kontinuitetu prema ovom prostoru, mogu vjerovati u ove ministrove mantre. Da je volje i spremnosti, prethodno je trebalo osposobiti za rad pumpe, puniti bazene morskom vodom u martu i aprilu, pa da mjesecima traje nadzirani proces kondenzacije kako bi sredinom avgusta počela berba soli. Koje nema već treću godinu zaredom, što se nikada nije desilo u istoriji tog preduzeća, osnovanog 1934. .

Nevjerovatno, iako i ministar Gvozdenović iz Pirana poručuje da se radi o „jednostavnom proizvodnom procesu”. Tačnije, najjednostavnijem: so se u bazenima kristališe, uz pomoć sunca i vjetra. Sve prirodno, a so ekološka, zdrava i naša! Nekada su se za nju ratovi vodili.

Dok upućuju slatkorječive poruke javnosti, Vlada i Ministarstvo na čijem je čelu Gvozednović, ne odustaju od starih planova za prostor Solane, u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Na sjednici Savjetodavnog tijela za Solanu, održanoj krajem prošle sedmice u Podgorici, obrađivači Prostornog plana posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) i Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinja saopštili su da su na tom području predvidjeli izgradnju 200 ležaja. Obrađivač oba plana je Republički zavod za urbanizam i projektovanje, a naručilac posla Gvozednovićevo Ministarstvo. I to je jedinstven slučaj: Ulcinj je jedina opština u državi kojoj PUP izrađuje Vlada. Rad na tom dokumentu traje punih sedam godina.

Primjetno je da se kako vrijeme odmiče smanjuje broj kreveta predviđenih na Solani: od nekadašnjih 1.500 sada se došlo na 200. Međutim, svi predstavnici iz opštine Ulcinj bili su jedinstveni u stavu i na sjednici tog savjetodavnog tijela da ne treba biti turističkih kapaciteta na Solani.

,,Solana treba da bude zaštićena, da proizvodi so i da ima ekonomske benefite, ali ne i turističke kapacitete. U tome su složni svi u Ulcinju: političke stranke, civilni sektor, ekolozi”, kazali su prisutni Ulcinjani, pozdravljajući istovremeno predlog obrađivača da bude Spomenik prirode. Odrednica koja je stajala u Nacrtu Prostornog plana države iz 2008. godine, a koja je potom preko noći promijenjena kada je taj najvažniji državni akt, poslije Ustava, proslijeđen državnom parlamentu na usvajanje postajući – gradsko-građevinsko područje.

Četiri godine kasnije, glasanjem u toj istoj Skupštini, ranija odluka je promijenjena. U čitav slučaj uključila se Evropska unija i njezine institucije, međunarodne organizacije koje se bave zaštitom priorde i ptica, jer je Solana značajna na svjetskom nivou. Vlast se našla u čudu i pretrpjela je neviđenu blamažu zbog svog odnosa prema ovom jedinstvenom prostoru i sistematskom uništavanju najstarije ulcinjske kompanije. Došlo se do toga da će od ispunjavanja obaveza prema Solani zavisiti otvaranje jednog od najvažnijih poglavlja u pregovorima s EU (27, koje se odnosi na životnu sredinu), odnosno da će od toga zavisiti brzina puta prema Briselu.

Evropljani se ne mogu načuditi kako Vlada Crne Gore, odnosno Gvozdenovićevo Ministarstvo, već više od godinu dana odbija da ispuni obavezu koje je samo potpisalo: da uputi inicijativu da Solana bude upisana u Ramsarsko područje zaštićenih močvarnih staništa. Od devet kriterijuma za upis na ovu listu, Solana ispunjava čak šest. A dovoljan je samo jedan.

I to je razumljivo: u Vladi odlično znaju da bi nakon toga svaka pomisao o gradnji turističkih kapaciteta i betoniranja Solane bila nemoguća. Trebalo bi krenuti u neku novu priču.

Ko zna: možda je Gvozdenović doista u Piranu, na krajnjem sjeveru Jadrana, shvatio kakve su ogromne mogućnosti Solane. Još, kada Slovenci, kako su obećali, uskoro dođu u Ulcinj. Pa kada se još jednom „razmijene iskustava po pitanju korišćenja finansijskih mogućnosti pretpristupnih fondova EU, koje je Piranska solana u velikoj mjeri iskoristila”.

I poznati ornitolog Borut Rubinič navodi da sve solane na Mediteranu uspješno rade. ,,Samo ulcinjska ne proizvodi so već tri godine i posluje s gubicima”, dodaje ovaj slovenački ekolog, koji je nedavno na Solani otkrio novu vrstu ptica za Crnu Goru, širokokljunu sprutku (Limicola falcinellus).

Ta rijetka gnjezdarica sjevera Evrope gnijezdi se na ugroženim tresetištima Skandinavije, a zimuje u južnoj i jugoistočnoj Africi, praktično migrirajući više od pola planete i pripada grupi najizdržljivijih letača.

,,Podatak o prisustvu ove vrste na ulcinjskoj Solani samo potvrđuje važnost ovog lokaliteta, kao migratorne stanice za odmor i hranjenje brojnih vrsta ptica”, saopšteno je iz Centra za proučavanje ptica (CZIP).

Katnić: Istražujemo privatizaciju solane

Specijalni državni tužilac Milorad Katnić rekao je da je u toku istraga o privatizaciji Solane u Ulcinju. On je, odgovarajući na pitanje poslanika u Skupštini Crne Gore Dritana Abazovića, rekao da Tužilaštvo vrši vještačenja, traži određenu dokumentaciju od državnih organa, izjašnjenje da li je u procesu privatizacije plaćena ekonomska cijena. Prema njegovim riječima, pored materijalnog važan je efekat zaštite biodiverziteta tog područja. ,,Sve će to biti saopšteno javnosti u određenom trenutku”, dodao je tužilac Katnić.

Mustafa CANKA

ULCINJSKA SOLANA, OPET: NADA IZ PIRANA: Ministrovo prosvjetljenje

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo