Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEISKORIŠTENI RESURSI NA SJEVERU – IZVORSKA VODA: Uvoz gasi proizvodnju

Objavljeno prije

7 mjeseci

na

Dok su rafovi domaćih prodavnica puni uvoznih flaširanih voda, u vremenu kada pitka voda u svijetu postaje traženija tečnost čak i od nafte, vode sa mnogobrojnih izvorišta na sjeveru Crne Gore svakodnevno otiču u nepovrat

 

Zidine nedovršne zgrade u sjelu Sjenogošta, visoko iznada Andrijevice, ostale su kao spomenik neuspjelog pokušaja izgradnje fabrike za proizvodnju flaširane vode. Fabriku su započeli da grade dvojica partnera, jedan iz Crne Gore, drugi iz Rusije ali, navodno, nisu mogli dobiti kredit koji im je bio obećan. Oni su do nesuđenog pogona cijevima doveli vodu sa obližnjeg izvorišta i preostalo je bilo da se instaliraju mašine.

Fabrička hala pogona za proizvodnju flaširane vode nalazi se i u industrijskoj zoni Rožaja, a njen vlasnik više nije među živima. Ostala je samo priča da je imao mnogo problema, navodno je počeo da prima i prijetnje, tako da je na kraju odustao od skoro gotovog posla.

U Gusinju privatni preduzetnik nije počeo ni da gradi. Poučen primjerima iz Andrijevice i Rožaja, već poslije inicijalne ideje i pripremljenog kapitala, kada je naišao na prve barijere, digao je ruke od dobro zamišljenog biznisa, koji bi za malenu varoš značio mnogo.

Na planinskom prostranstvu sjevera Crne Gore, fabrike vode do sada su otvorene jedino u Kolašinu i Šavniku, dok od Gusinja na krajnjem sjeveroistoku, pa sve do Pljevalja na sjeverozapadu, od velikog broja kvalitetnih izvorišta industrijski nije valorizovano nijedno.

Prema trenutno raspoloživim podacima, fabrike za flaširanje vode u Crnoj Gori godišnje mogu da proizvedu 350 miliona litara flaširane vode, i to bi za naše potrebe bilo više nego dovoljno, ali se proizvodi znatno manje. To je razlog što je domaće tržište preplavljeno flaširanim vodama iz uvoza, koji pokriva preko šezdeset odsto ukupnih potreba Crne Gore. Prema nekim podacima, Crna Gora je samo u prošloj godinu uvezla čak dvadeset i dva miliona litara flaširane vode.

Ekonomisti koji prate ovu oblast smatraju da će proizvodnja u ovoj godini biti još manja, nakon što je početkom godine Krivokapićeva Vlada uvela akcizu na plastiku za jednokratnu upotrebu. Novi namet se odnosi na ambalažu u kojoj su gotovi proizvodi, što će za posljedicu imati to da će uvozni brendovi na tržištu imati još bolji položaj. To opterećenje, koje je uvedeno navodno iz ekoloških razloga, dodatno će obeshrabriti sve one koji su eventualno razmišljali o ovom poslu i valorizaciji neiscrpnih izvorišta na sjeveru države.

Tako, primjera radi, na Ali-pašinim izvorima u Gusinju vode najboljeg kvaliteta svakodnevno u neizmjernim količinima otiču u nepovrat. Ovo veliko i atraktivno mjesto oživi jedino na Ilindan, kada se tu održava tradicionalni susret lokalnog stanovništva i dijaspore.

„Nije riječ samo o Ali-pašinim izvorima. Šta je sa vodom na vodopadu Skakavica, ili na još desetine izvorišta na padinama Prokletija, koji su velikog kapaciteta. Sve to otiče, dok mi u prodavnicama ovdje u Gusinju i Plavu, kao i u čitavoj Crnoj Gori, kupujemo flaširane vode iz uvoza“, pričaju mještani Gusinja.

Apsurdno zvuči podatak da je samo na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica katastarski registrovano preko 3.000 izvora pitke vode, od kojih nijedan, ne računajući one koji su iskorišteni za gradske ili seoske vodovode, nije industrijski valorizovan.

Ovi podaci su se mogli pronaći u dokumentu pod nazivom Katastar izvorišnih voda na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica, koji je sačinjen prije više od trideset godina. Originalni dokument je najvjerovanije otuđen još prije više od deceniju, mada se zvanično tretira da je nestao u požaru, kada je u Beranama izgorjela zgrada u kojoj su se u to vrijeme nalazile kancelarije resornog sekretarijata.

Katastar izvorišnih voda svojevremeno je izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje iz Ivangrada, i kao vrlo vrijedan dokument čuvan je više od tri decenije, sa oznakom vojna tajna. Upravo na osnovu tog dokumenta utvrđeno je da na području koje je istraživanjem obuhvaćeno postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, odnosno koji su kapaciteta od pet do 50 litara u sekundi.

U Petnjici ističu da bi samo komercijalizacija izvorišta i izgradnja fabrika na dvije najveće rijeke na teritoriji te opštine, Trpeške i Popče, bilo dovoljno da ovaj kraj zaživi i dobije značajnu industrijsku granu.To i u Petnjici, kao i u Gusinju, najbolje uviđaju i osjećaju oni koji dođu ljeti iz dijaspore i koji su navikli da koriste flaširanu vodu.

Istovjetna priča o neiskorištenim resursima, kao u Gusinju, Beranama ili Petnjici, može se čuti u Bijelom Polju, Plavu, Rožajama, Pljevljima i, najapsurdnije zvuči, na Žabljaku. „Zamislite, pored toliko izvorišta koje imamo na ovoj planini i najprepoznatljivijoj zimskoj i ljetnjoj turističkoj destinaciji, na teritoriji naše opštine nije izgrađena nijedna fabrika za flaširanje vode. Tako, u nedostatku lokalnog brenda, turisti na Žabljaku ljeti gase žeđ vodama iz uvoza”, kažu tamošnji turistički radnici.

Država i lokalna uprava u Rožajama još uvijek nijesu ni industrijski ni turistički valorizovali čak ni ogromne kapacitete najkvalitetnije izvorske vode na Vrelu Ibra. „Ko nije vidio Vrelo Ibra, taj ne zna šta znači divlja ljepota i nepresušno izvorište pitke vode. Ibar, nažalost, svi znaju nizvodno kao prljavu i zagađenu rijeku. Pozivamo sve ljubitelje prirode, a onda i zainteresovane investitore, da dođu na izvorište ove rijeke ispod planine Hajle, tek nekoliko kilometara od grada”, ističu u lokalnoj turističkoj organizaciji u tom gradu.

Dok su rafovi domaćih prodavnica puni uvoznih flaširanih voda, u vremenu kada pitka voda u svijetu postaje traženija tečnost čak i od nafte, vode sa ovih i drugih izvorišta na sjeveru Crne Gore, svakodnevno otiču u nepovrat. Ostaje i dalje bez odgovora pitanje zašto pijemo vodu iz uvoza, kada naše najkvalitenije planinske vode ima toliko da bi Crna Gora lako mogla postati lider u regionu, i po proizvodnji, i po izvozu najčistijih i najkvalitetnijih izvorišnih voda.

Upućeniji u ovu priču, koji ne žele da im se pominje ime, spremni su samo da vam na uvo kažu kako se čitav problem vrti oko interesa takozvanih uvozničkih lobija, i da su iz tih razloga propali individualni preduzetnički pokušaji otvaranja fabrika flaširanih voda u Gusinju, Andrijevici i Rožajama.

                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo