Povežite se sa nama

OKO NAS

NIČU NOVE DIVLJE DEPONIJE PORED TARE: Auto-put ubija rijeku

Objavljeno prije

na

U MANS-u kažu da, umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju, CRBC je otpad nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je  treća nelegalna deponija uz  Taru

 

Početkom ove sedmice  Istraživački centar MANS -a iznio je  nove dokaze da kineska kompanija China Road and Brigde Corporation (CRBC) pravi nove deponije iskopanog građevinskog materijala.  U MANAS-u kažu da , umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju,  otpad je nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je , navodno, treća nelegalna deponija uz rijeku Taru.

“U tom dijelu, obala Drcke je devastirana nasutim pijeskom i kamenom. Na snimcima se vidi i da je izvođač radova na najmanje dvije lokacije postavio kanale za odvod otpadnih voda direktno u rijeku Drcku i dalje u Taru. Na ovim kanalima nisu primijećeni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na toj  lokaciju ne predviđa otvaranje deponije”, navode iz te NVO.

Objašnjavaju i da  je Elaboratom strogo zabranjeno  odlaganje viška materijala iz iskopa u korita potoka i rijeka, na obale rijeka i na poljoprivrednom zemljištu.

Dokazi  o novoj deponiji objelodanjeni su samo nekoliko dana, nakon što je u izvještaja UNESCO-a kritikovana izgradnja autoputa u koritu zaštićene  Tare.  UNESKO je  poslao poruku   da se pod hitno mora  procijeniti uticaj građevinskih radova na ekološki status rijeke. Potencirali  su neophodnost donošenja plana   sanacije i sprječavanja težih posljedica po rijeku nizvodno.

I Evropska unija je poručila  Crnoj Gori da mora prestati sa deponovanjem otpada u korito i na obalama Tare. U rezoluciji Evropskog parlamenta, iz novembra prošle godine, naglašava se potreba “za pružanjem široj javnosti pravovremenih i tačnih informacija o efektima izgradnje auto-puta na rijeci Tari, kao i za prestankom svih aktivnosti odlaganja otpada i izmjene riječnih korita”.  Ekolozi tvrde da deponije, od tada, ne nestaju, već se njihov broj povećava, a dokaz za to je, između ostalih, nova deponija na obali Drcke.

Mještani, koji žive u blizini te rijeke su za Monitor potvrdili da su navodi MANS- a tačni. Kažu da se to dešava već “određeno vrijeme”, ali da nijesu pokušavali od izvođača radova dobiti odgovore da li rade prema propisima.

“Čim to rade, onda im je to dozvolila država. Tačno je da se dovozi materijal i odlaže pored Drcke. I da smo pitali, uzalud bi bilo. Mješani  su već dvije godine medijima slali fotografije o uništavanju Tare na razne načine. Tok je promijenjen, kopa se u koritu, voda je zamućena…Ne vidimo da je bilo koristi od naših apela, pa smo  odustali minulih mjeseci. Taru će ‘ubiti’ autoput. To je svima jasno”, objašnjavaju u tom dijelu  kolašinske opštine.

U Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača, koje gazduje kolašinskim           vodama , tvrde da nemaju informacije o novim deponijama, ali podsjećaju na svoje          dosadašnje aktivnost kada je riječ o zaštiti Tare. Među njima je i krivična prijava protiv izvođača i podizvođača na auto putu.

“Naš klub je tužio  Privrednom sudu glavnog izvođača radova na auto-putu i tražio nadoknadu štete koju je CRBC pričinio ribama i drugim vodenim organizmima”, ali se taj sud u martu proglasio nenadležnim nakon pet mjeseci i dva održana ročišta o sporu”, kaže predsjednik Upravnog odbora (UO) SRK Momir Živković.

On tvrde da je, iako se izuzme formiranje deponija, CRBC minulih godina nanio neprocjenjivu štetu rijeci.   Kinezi su, kažu u SRK,  prouzrokovali uginuće riba,  ispuštanjem fekalnih voda, štetnih materija, cementnog otpada i radovima u koritu rijeke. Tvrde i da su nadležnim inspekcijama priložili značajan broj nedvosmislenih dokaza.

Prošlogodišnji snimci MANS-a  u Mateševu, gdje se izvode radovi na autoputu, za veći dio javnosti  bili su nedvosmislen dokaz da je korito rijeke promijenjeno u odnosu na prirodan tok. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović takve tvrdenje nazao je “potpunim glupostima”. On je tada objasnio “da je riječ o tranzicionoj zoni rijeke Tare, na kojoj je, shodno konvencijama, moguće izvoditi radove”. UNESKO-v izvještaj ga je demantovao. Ministar, do zaključenja ovog broja Monitora  nije komentarisao tvrdnje eksperata te organizacije.

Do zvaničnih izjava iz kineske kompanije se teško dolazi. Više puta su šturo saopštili da su svjesni značaja Tare i da rade sve u skladu sa domaćim propisima i dozvolama. Iz te kompanije  upućuju i na svoj Predlog mjera remedijacije i praćenja životne sredine na Tari, tokom izgradnje prve dionice puta.  Članovi tima, koji je osmislio taj dokument, su, između ostalih i nekoliko  specijalista životne sredine i građevine i ihitologa, ali i predstavnici CRBC.

Planom se prvi put predviđa da se, „radi regulacije“,  iskopani materijal deponuje u korito i na obalama rijeke.  Iako su iz civilnog sektora tvrdili da je Plan u potpunoj suprotnosti sa eleboratom, resorno ministarstvo ga je prihvatilo.

Autori tog dokumenta naglašavaju kako “regulacija rijeke Tare u ovakvim okolnostima za razliku od druge vrste radova, predstavlja krajnje pozitivan efekat i može da u potpunosti zamijeni eventualne privremene negativne uticaje koji se mogu pojaviti tokom izvođenja radova…”

”Čitav proces deponovanja, karakteristike odlagališta i odnosa prema infrastrukturi su definisane projektantski. Proces deponovanja materijala biće pod nadzorom Nadzornog organa,  tokom izvođenja. Podrazumijeva se ozelenjavanje odlagališta koje obezbjeđuje dodatnu stabilnost i posebno zaštitu od erozije. Osmatranje odlagališta će se vršiti u periodu od tri godine u organizaciji sa lokalnom samoupravom”, piše u dokumentu.

Novi plan upravljanja građeviskim otpadom ministrastvom usvaja u  u oktobru prošle godine. Njime je propisano da se iskopani materijal, koristi za regulaciju rijeke. Dio javnosti je to tumačio olakšicama za CRBC, kada je riječ o smanjenju troškova deponovanja, izgradnje deponija i pristupnih puteva.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

OKO NAS

BILJNE VRSTE NA SJEVERU UGROŽENE NELEGALNIM BRANJEM: Kao ničije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nesavjesno, nelegalno branje i prodaja, uskoro će iskorijeniti  nekoliko biljnih vrsta sa crnogorskih planina, tvrde ekolozi. Godinama stižu ista upozorenja  o alarmantnom stanju u toj oblasti, a država ne čini ništa da zaštiti biljno blago

 

Iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine,  prije nekoliko dana su saopštili da je na području te opštine, kontinuirano i sve ozbiljnije, ugroženo nekoliko biljnih vrsta.  Riječ je o ljekovitom bilju i šumskim plodovima, a najugorženiji su, kažu stručnjaci za ekologiju iz te lokalne uprave, lincura, somina, borovnica… Kontrola branja šumskih plodova je nedovoljna, piše u izvještaju o stanju životne sredine.

Kolašin nije izuzetak. Nelegalnom berbom i nedostatkom sistemskih zaštitnih mehanizama ugrožene su mnoge biljne vrste. Kolašin nije izuzetak.  Stanje je isto na cijelom sjeveru. Tek pojedini sporadnični projekti, koje relizuje isključivo civilni sektor, skrenu pažnju na taj ogroman problem. Država nije učinila ništa više od deklarativnog zalaganja da se biljne vrste, među kojima su neke i zaštićene, sačuvaju.

Žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje, tvrde ekolozi. Svejedno, gotovo na svakoj pijaci je moguće kupiti od onih koji su je nelegalno ubrali. To je nacionalnim zakondovstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i  u međunarodnu „Habitat direktivu“. Korijen biljke je ljekovit, koristi se i u zvaničnoj i u alternativnoj medicini. Zato je nekontrolisana berba i prodaja na crnom tržištu  dovela i do nestajanja.

Na našim prostorima postala je vrlo popularna  40-ih godina prošlog vijeka, zbog čega je počela i obimnija berba, odnosno kopanje korijena. Njen hemijski sastav otkriven je tek početkom 20. vijeka, iako je  korištena mnogo prije  toga. Osim u Crnoj Gori, na Balkanu je ima u Bosni, Hrvatskoj (Lici) i jugozapadnoj Srbiji.

Zbog široke primjene, kultivacija lincure ekonomski je opravdana. Ipak, tek rijetki u našoj državi, finasirani, uglavnom, stranim grantovima, su se upustili u plantažni uzgoj te biljke i tako pokušali da sačuvaju njena prirodna staništa.

Prije nekoliko godina NVO Natura, uz podršku UNDP-a, u okviru projekta Ljekovito bilje – značaj za lokalni ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih resursa, počela je eksperimentalno plantažni uzgoj Gentiana lutea nadomak Kolašina.  Tako je formirana prva eksperimentalna parcela za plantažno gajenje lincure u Crnoj Gori.

„Plantažna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova rijetka i zaštićena biljna vrsta. Zbog velike potražnje u narodnoj i zvaničnoj medicini lincura se nelegalno i nekontrolisano eksploatiše“ –  kažu u toj NVO.

Projekat podrazumijeva da se sadnice lincure vraćaju  u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. Plantažna proizvodnja lincure, objašnjavaju, može da bude i značajan ekonomski oslonac stanovništva na selu. Naredne faze tog projekta su formiranje pokaznih parcela u zaštićenim područjima i formiranje eksperimentalnih parcela u okviru nekoliko domaćinstava u Kolašinu i Andrijevici.

„Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da poljoprivrednici zarade“ – kaže direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Očekivani prinos sa hektara je do 10 tona ljekovitog korijenja, tokom prvih godina, kasnije i više. Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona. Nakon sušenja ostane od šest do 10 tona po hektaru. Taj  prinos se odnosi na biljke stare pet godina, u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 odsto.

Prema podacima, koji se mogu naći u medijima iz regiona, cijena  osušenog korijena kreće se od 10 do 12 eura po kilogramu. Ulaganja potrebna za gajenje lincure nijesu  velika – samo priprema zemlje i ručni rad. Zaštita joj nije potrebna,  jer je u prirodi ništa ne napada. Pored svega toga, plnatažni zasadi su i dalje rijetkost.

Na listi ugroženih bilnih vrsta na sjeveru je odavno i šumska  borovnica. Iako svake godine sa zvaničnih adresa stigne bar po jedan apel nesavjesnim beračima i otkupljivačima, na nivou su incidenta krivične prijave protiv njih. Na planinama sjevera svakog ljeta taj šumski plod se tamani, branjem mehaničkim sredstvima, što je zakonom zabranjeno. Posao kontrole branja borovnice, prije par godina, povjeren je Upravi za šume, čiji službenici su više puta ponovili kako niti imaju potrebnu logistiku niti im ostaje vremena da se tom poslu ozbiljnije posvete. Za to vrijeme, na stotine tona „plavog blaga“ sjevera, ubranog nelegalno, završi na evropskom tržištu. Dobro zarade samo otkupljivači.

Borovnice treba isključivo brati ručno i nikako grebenom, ponavljaju, obično početkom ljeta,  iz  Ministarstva poljoprivrede. Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je zakonom,  a za nepoštovanje zakonskih odredbi  predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura.

Jednocifren je broj onih koji su tokom minule decenije platili tu kaznu. A decenijama je, od jula do septembra,  u borovnjacima na stotine berača, koji po bagatelnim cijenama prodaju ubrane plodove desetinama otkupljivača.

U više navrata na uništavanje borovnjaka upozoravali su botaničar Danijel Vincek i prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja.  Nesavjesnim branjem, pored lošeg kvaliteta berbe, uništavaju se i mješoviti pupoljci, lome stabljike, pa se svake naredne godine smanjuje rod. Drastično se smanjuju i površine pokrivene borovnjacima.

Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

„Sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja (fazi sazrijevanja bobice) pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i dr.); ne čupaju ili oštećuju podzemni organi; na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu“ regulisano je propisima, koje niko  ne poštuje.

Propisano je da branje u komercijalne svrhe treba da obavljaju samo obučeni berači. Nikada nijedna obuka zvanično nije organizovana.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo