Povežite se sa nama

OKO NAS

NIČU NOVE DIVLJE DEPONIJE PORED TARE: Auto-put ubija rijeku

Objavljeno prije

na

U MANS-u kažu da, umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju, CRBC je otpad nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je  treća nelegalna deponija uz  Taru

 

Početkom ove sedmice  Istraživački centar MANS -a iznio je  nove dokaze da kineska kompanija China Road and Brigde Corporation (CRBC) pravi nove deponije iskopanog građevinskog materijala.  U MANAS-u kažu da , umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju,  otpad je nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je , navodno, treća nelegalna deponija uz rijeku Taru.

“U tom dijelu, obala Drcke je devastirana nasutim pijeskom i kamenom. Na snimcima se vidi i da je izvođač radova na najmanje dvije lokacije postavio kanale za odvod otpadnih voda direktno u rijeku Drcku i dalje u Taru. Na ovim kanalima nisu primijećeni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na toj  lokaciju ne predviđa otvaranje deponije”, navode iz te NVO.

Objašnjavaju i da  je Elaboratom strogo zabranjeno  odlaganje viška materijala iz iskopa u korita potoka i rijeka, na obale rijeka i na poljoprivrednom zemljištu.

Dokazi  o novoj deponiji objelodanjeni su samo nekoliko dana, nakon što je u izvještaja UNESCO-a kritikovana izgradnja autoputa u koritu zaštićene  Tare.  UNESKO je  poslao poruku   da se pod hitno mora  procijeniti uticaj građevinskih radova na ekološki status rijeke. Potencirali  su neophodnost donošenja plana   sanacije i sprječavanja težih posljedica po rijeku nizvodno.

I Evropska unija je poručila  Crnoj Gori da mora prestati sa deponovanjem otpada u korito i na obalama Tare. U rezoluciji Evropskog parlamenta, iz novembra prošle godine, naglašava se potreba “za pružanjem široj javnosti pravovremenih i tačnih informacija o efektima izgradnje auto-puta na rijeci Tari, kao i za prestankom svih aktivnosti odlaganja otpada i izmjene riječnih korita”.  Ekolozi tvrde da deponije, od tada, ne nestaju, već se njihov broj povećava, a dokaz za to je, između ostalih, nova deponija na obali Drcke.

Mještani, koji žive u blizini te rijeke su za Monitor potvrdili da su navodi MANS- a tačni. Kažu da se to dešava već “određeno vrijeme”, ali da nijesu pokušavali od izvođača radova dobiti odgovore da li rade prema propisima.

“Čim to rade, onda im je to dozvolila država. Tačno je da se dovozi materijal i odlaže pored Drcke. I da smo pitali, uzalud bi bilo. Mješani  su već dvije godine medijima slali fotografije o uništavanju Tare na razne načine. Tok je promijenjen, kopa se u koritu, voda je zamućena…Ne vidimo da je bilo koristi od naših apela, pa smo  odustali minulih mjeseci. Taru će ‘ubiti’ autoput. To je svima jasno”, objašnjavaju u tom dijelu  kolašinske opštine.

U Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača, koje gazduje kolašinskim           vodama , tvrde da nemaju informacije o novim deponijama, ali podsjećaju na svoje          dosadašnje aktivnost kada je riječ o zaštiti Tare. Među njima je i krivična prijava protiv izvođača i podizvođača na auto putu.

“Naš klub je tužio  Privrednom sudu glavnog izvođača radova na auto-putu i tražio nadoknadu štete koju je CRBC pričinio ribama i drugim vodenim organizmima”, ali se taj sud u martu proglasio nenadležnim nakon pet mjeseci i dva održana ročišta o sporu”, kaže predsjednik Upravnog odbora (UO) SRK Momir Živković.

On tvrde da je, iako se izuzme formiranje deponija, CRBC minulih godina nanio neprocjenjivu štetu rijeci.   Kinezi su, kažu u SRK,  prouzrokovali uginuće riba,  ispuštanjem fekalnih voda, štetnih materija, cementnog otpada i radovima u koritu rijeke. Tvrde i da su nadležnim inspekcijama priložili značajan broj nedvosmislenih dokaza.

Prošlogodišnji snimci MANS-a  u Mateševu, gdje se izvode radovi na autoputu, za veći dio javnosti  bili su nedvosmislen dokaz da je korito rijeke promijenjeno u odnosu na prirodan tok. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović takve tvrdenje nazao je “potpunim glupostima”. On je tada objasnio “da je riječ o tranzicionoj zoni rijeke Tare, na kojoj je, shodno konvencijama, moguće izvoditi radove”. UNESKO-v izvještaj ga je demantovao. Ministar, do zaključenja ovog broja Monitora  nije komentarisao tvrdnje eksperata te organizacije.

Do zvaničnih izjava iz kineske kompanije se teško dolazi. Više puta su šturo saopštili da su svjesni značaja Tare i da rade sve u skladu sa domaćim propisima i dozvolama. Iz te kompanije  upućuju i na svoj Predlog mjera remedijacije i praćenja životne sredine na Tari, tokom izgradnje prve dionice puta.  Članovi tima, koji je osmislio taj dokument, su, između ostalih i nekoliko  specijalista životne sredine i građevine i ihitologa, ali i predstavnici CRBC.

Planom se prvi put predviđa da se, „radi regulacije“,  iskopani materijal deponuje u korito i na obalama rijeke.  Iako su iz civilnog sektora tvrdili da je Plan u potpunoj suprotnosti sa eleboratom, resorno ministarstvo ga je prihvatilo.

Autori tog dokumenta naglašavaju kako “regulacija rijeke Tare u ovakvim okolnostima za razliku od druge vrste radova, predstavlja krajnje pozitivan efekat i može da u potpunosti zamijeni eventualne privremene negativne uticaje koji se mogu pojaviti tokom izvođenja radova…”

”Čitav proces deponovanja, karakteristike odlagališta i odnosa prema infrastrukturi su definisane projektantski. Proces deponovanja materijala biće pod nadzorom Nadzornog organa,  tokom izvođenja. Podrazumijeva se ozelenjavanje odlagališta koje obezbjeđuje dodatnu stabilnost i posebno zaštitu od erozije. Osmatranje odlagališta će se vršiti u periodu od tri godine u organizaciji sa lokalnom samoupravom”, piše u dokumentu.

Novi plan upravljanja građeviskim otpadom ministrastvom usvaja u  u oktobru prošle godine. Njime je propisano da se iskopani materijal, koristi za regulaciju rijeke. Dio javnosti je to tumačio olakšicama za CRBC, kada je riječ o smanjenju troškova deponovanja, izgradnje deponija i pristupnih puteva.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo