Povežite se sa nama

OKO NAS

NIČU NOVE DIVLJE DEPONIJE PORED TARE: Auto-put ubija rijeku

Objavljeno prije

na

U MANS-u kažu da, umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju, CRBC je otpad nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je  treća nelegalna deponija uz  Taru

 

Početkom ove sedmice  Istraživački centar MANS -a iznio je  nove dokaze da kineska kompanija China Road and Brigde Corporation (CRBC) pravi nove deponije iskopanog građevinskog materijala.  U MANAS-u kažu da , umjesto odvoženja iskopanog građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju,  otpad je nelegalno deponovao na poljoprivredno zemljište uz rijeku Drcku, pritoku  Tare. To je , navodno, treća nelegalna deponija uz rijeku Taru.

“U tom dijelu, obala Drcke je devastirana nasutim pijeskom i kamenom. Na snimcima se vidi i da je izvođač radova na najmanje dvije lokacije postavio kanale za odvod otpadnih voda direktno u rijeku Drcku i dalje u Taru. Na ovim kanalima nisu primijećeni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na toj  lokaciju ne predviđa otvaranje deponije”, navode iz te NVO.

Objašnjavaju i da  je Elaboratom strogo zabranjeno  odlaganje viška materijala iz iskopa u korita potoka i rijeka, na obale rijeka i na poljoprivrednom zemljištu.

Dokazi  o novoj deponiji objelodanjeni su samo nekoliko dana, nakon što je u izvještaja UNESCO-a kritikovana izgradnja autoputa u koritu zaštićene  Tare.  UNESKO je  poslao poruku   da se pod hitno mora  procijeniti uticaj građevinskih radova na ekološki status rijeke. Potencirali  su neophodnost donošenja plana   sanacije i sprječavanja težih posljedica po rijeku nizvodno.

I Evropska unija je poručila  Crnoj Gori da mora prestati sa deponovanjem otpada u korito i na obalama Tare. U rezoluciji Evropskog parlamenta, iz novembra prošle godine, naglašava se potreba “za pružanjem široj javnosti pravovremenih i tačnih informacija o efektima izgradnje auto-puta na rijeci Tari, kao i za prestankom svih aktivnosti odlaganja otpada i izmjene riječnih korita”.  Ekolozi tvrde da deponije, od tada, ne nestaju, već se njihov broj povećava, a dokaz za to je, između ostalih, nova deponija na obali Drcke.

Mještani, koji žive u blizini te rijeke su za Monitor potvrdili da su navodi MANS- a tačni. Kažu da se to dešava već “određeno vrijeme”, ali da nijesu pokušavali od izvođača radova dobiti odgovore da li rade prema propisima.

“Čim to rade, onda im je to dozvolila država. Tačno je da se dovozi materijal i odlaže pored Drcke. I da smo pitali, uzalud bi bilo. Mješani  su već dvije godine medijima slali fotografije o uništavanju Tare na razne načine. Tok je promijenjen, kopa se u koritu, voda je zamućena…Ne vidimo da je bilo koristi od naših apela, pa smo  odustali minulih mjeseci. Taru će ‘ubiti’ autoput. To je svima jasno”, objašnjavaju u tom dijelu  kolašinske opštine.

U Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača, koje gazduje kolašinskim           vodama , tvrde da nemaju informacije o novim deponijama, ali podsjećaju na svoje          dosadašnje aktivnost kada je riječ o zaštiti Tare. Među njima je i krivična prijava protiv izvođača i podizvođača na auto putu.

“Naš klub je tužio  Privrednom sudu glavnog izvođača radova na auto-putu i tražio nadoknadu štete koju je CRBC pričinio ribama i drugim vodenim organizmima”, ali se taj sud u martu proglasio nenadležnim nakon pet mjeseci i dva održana ročišta o sporu”, kaže predsjednik Upravnog odbora (UO) SRK Momir Živković.

On tvrde da je, iako se izuzme formiranje deponija, CRBC minulih godina nanio neprocjenjivu štetu rijeci.   Kinezi su, kažu u SRK,  prouzrokovali uginuće riba,  ispuštanjem fekalnih voda, štetnih materija, cementnog otpada i radovima u koritu rijeke. Tvrde i da su nadležnim inspekcijama priložili značajan broj nedvosmislenih dokaza.

Prošlogodišnji snimci MANS-a  u Mateševu, gdje se izvode radovi na autoputu, za veći dio javnosti  bili su nedvosmislen dokaz da je korito rijeke promijenjeno u odnosu na prirodan tok. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović takve tvrdenje nazao je “potpunim glupostima”. On je tada objasnio “da je riječ o tranzicionoj zoni rijeke Tare, na kojoj je, shodno konvencijama, moguće izvoditi radove”. UNESKO-v izvještaj ga je demantovao. Ministar, do zaključenja ovog broja Monitora  nije komentarisao tvrdnje eksperata te organizacije.

Do zvaničnih izjava iz kineske kompanije se teško dolazi. Više puta su šturo saopštili da su svjesni značaja Tare i da rade sve u skladu sa domaćim propisima i dozvolama. Iz te kompanije  upućuju i na svoj Predlog mjera remedijacije i praćenja životne sredine na Tari, tokom izgradnje prve dionice puta.  Članovi tima, koji je osmislio taj dokument, su, između ostalih i nekoliko  specijalista životne sredine i građevine i ihitologa, ali i predstavnici CRBC.

Planom se prvi put predviđa da se, „radi regulacije“,  iskopani materijal deponuje u korito i na obalama rijeke.  Iako su iz civilnog sektora tvrdili da je Plan u potpunoj suprotnosti sa eleboratom, resorno ministarstvo ga je prihvatilo.

Autori tog dokumenta naglašavaju kako “regulacija rijeke Tare u ovakvim okolnostima za razliku od druge vrste radova, predstavlja krajnje pozitivan efekat i može da u potpunosti zamijeni eventualne privremene negativne uticaje koji se mogu pojaviti tokom izvođenja radova…”

”Čitav proces deponovanja, karakteristike odlagališta i odnosa prema infrastrukturi su definisane projektantski. Proces deponovanja materijala biće pod nadzorom Nadzornog organa,  tokom izvođenja. Podrazumijeva se ozelenjavanje odlagališta koje obezbjeđuje dodatnu stabilnost i posebno zaštitu od erozije. Osmatranje odlagališta će se vršiti u periodu od tri godine u organizaciji sa lokalnom samoupravom”, piše u dokumentu.

Novi plan upravljanja građeviskim otpadom ministrastvom usvaja u  u oktobru prošle godine. Njime je propisano da se iskopani materijal, koristi za regulaciju rijeke. Dio javnosti je to tumačio olakšicama za CRBC, kada je riječ o smanjenju troškova deponovanja, izgradnje deponija i pristupnih puteva.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SJEVER, GRADOVI BEZ BANAKA:  Tamno pa se ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od pet opština na sjeveroistoku Crne Gore, njih tri nema ni jednu bankarsku filijalu, a zaposleni, penzioneri i privatni preduzetnici iz tih opština prinuđeni su da skoro svakodnevno idu u susjedne gradove zbog bankarskih usluga. Banke nemaju  Andrijevica, Gusinje, i  Petnjica

 

Stomatolog dr Rusmin Laličić ima ordinaciju u Gusinju, ali zbog nepostojanja ni jedne bankarske filijale u tom mjestu, on je prinuđen da skoro svakodnevno ide u Berane da predaje pazare.

„Kreditno sam vezan za jednu banku koja nema svoju filijalu u Plavu. Zato moram ići u Berane i tamo predajem pazare. Morao bih to raditi svaki dan, ali eto, činim to svaki drugi, jer je i to vrlo naporno i finansijski neisplativo“ – kaže Laličić.

On objašnjava da se sa istim problemom suočavaju svi privatni preduzetnici u Gusinju, kojih, kako kaže, nije malo.

„Gusinje ima oko hiljadu penzionera i zaposlenih. Većina njih za lična primanja ide u Plav, pod uslovom da tamo postoji njihova bankarska filijala. Znam da ja nijesam jedini koji putuje u Berane“ – kaže Laličić.

Laličić je predsjendik Partije za Gusinje i odbornik u lokalnom parlamentu. On smatra da su lokalne vlasti morale nešto da učine i da se založe da se što hitnije u Gusinju otvori makar jedna banka.

„To je neophodno, posebno u toku ljeta, kada se u ovu varoš slije dijaspora iz čitavog svijeta. Pitajte bilo koga od njih i vidjećete šta će vam reći da je gradu najneohodnije nakon što je povraćen status opštine prije nekoliko godina. Grad bez banke, to je prosto nezamislivo“ – kaže Laličić.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIVLJE DEPONIJE: Ne zna im se broj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora ima zakone o upravljanju otpadom. Ima propisane kazne za nepoštovanje ovog zakona, ima reciklažna dvorišta, ima odlagališta. Ima ogroman broj divljih smetlišta

 

Stari namještaj, brdašca od šuta, betona, zemlje i šljunka, elektronski i plastični otpad, ostatke od hrane i iskorišćene gume, zatiču oni koji kroče na Stari aerodrom, Vrela Ribnička ili na djelove Ćemovskog polja. Nesavjesni građani ne koriste mjesta predviđena za skladištenje otpada, a akcije nadležnih službi tim povodom često su neefikasne.

Da je Ćemovsko polje jedinstven ekološki i ornitološki lokalitet, djeca uče još u osnovnim školama. Ovdje žive brojne biljne i životinjske vrste koje se ne mogu nigdje drugo vidjeti.  Istovremeno, ovdje je na sve strane razbacano sve što vam je potrebno za opremanje doma. Za onoga ko zna da popravlja stvari, Ćemovsko polje je raj. „Namještaj i kućni aparati nestaju prvi sa ovih ilegalnih deponija“, kaže za Monitor Podgoričanin koji tu često dolazi na trim stazu da trči.

Na Ćemovskom polju panjevi su vidljiviji od drveća. Ovdje ljudi besplatno nabavljaju i drva za ogrijev ili druge potrebe. Samo krajem juna 2019. godine aktivisti NVO Green Home otkrili su, na području između ograde Cijevna komerc i želježničke pruge, više od 30 posječenih i isčupanih stabala borova. Neki od ovih borova bili su stari i preko 50 godina. Ovakvi slučajevi nisu rijetki.

Tu se nalazi i aktivna divlja deponija sa koje se šire nesnosni mirisi. Osim komunalnog i plastičnog otpada i leševa uginulih životinja, tu se odlaže građevinski materijal – šljunak, šut, beton. Na ovom nelegalnom smetlištu završila su i stabla nekih od stradalih borova.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAROBLJENI POTENCIJALI: Voća na pretek, fale fabrike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bilo da je riječ o šumskom, ostalom voću ili pečurkama, osnovni problem sjevera je  nedostatak pogona za finalnu proizvodnju,  U tek nekoliko preduzeća obavlja se primarna proizvodnja, a zatim se “blago sjevera”  plasira na inostrana tržišta. U tom lancu najmanje  koristi imaju uzgajivači i berači

 

Uprkos  neospornom bogatstvu sjevera Crne Gore šumskim voćem i biljem, samo mali broj preduzeća se u našoj državi bavi njihovom preradom. Taj problem je prepoznat i u  Strategiji razvoja poljoprivrednih i rurarrnih područja   2015-2020 resornog ministarstva.

“Nekoliko kompanija bavi se preradom voća i povrća, ali su one relativno malog kapaciteta. Svega pet  prerađivačkih postrojenja imaju značajan udio i ulogu na tržištu, a ostali uglavnom manjeg kapaciteta i nijesu u značajnoj mjeri prisutni na tržištu.” piše u tom dokumentu.

Ti podaci se odnose i na pogone za preradu, pored šumskog, i  drugih vrsta voća, kao i na preradu povrća.

Zbog takve situacije na stotine tona šumskih plodova svake godine,  nakon primarne prerade završavaju na stranom tržištu.  Tek nekoliko firmi koje su registrovane za otkup, bavi se i nekom vrstom prerade.

Jedna od njih je i pljevaljska firma  Mivex, koja postoji 16 godina. U tom preduzeći tvrde da  prosječno godišnje prerade 120 tona pečurki i po 40 tona ljekovitog bilja i šumskog voća.

Firma  ima kapacitete za više koraka prerade, a svoje proizvode plasiraju kako na domaće, tako i na evropsko tržište. Pečurku, u savisnosti od vrste, kuvaju, suše ili zamrzavaju. Svi proizvodi bjelopoljskog preduzeća ForestFood-M , takođe završavaju na evropskom tržištu. Predstavnici te firma kažu da godišnje sa sjevera otkupe prosječno po 100 tona šumskog voća i pečurki. To je kapacitete i Ekoprometa, još jedne firma sa sjevera, koja je ima mogućnosti za djelimičnu preradu.

Cjelokupan otkup  pečurke i šumskog voća, uglavnom, borovnica, rožajska firme Sloga  već godinama plasira  na njemačko, italijansko i  francuskom tržištu.

“U tim preduzećima, kao i u našem, , uglavnom se radi primarna prerada pečurki, a šumsko voće zamrzava. Kad je riječ o vrgnju, jednoj od vrsti gljiva, pored zamrznutog i kuvanog, on se priprema i u salamuri. Prodaje se po 15 eura za kilogram na evropskom tržištu. Beračima ove godine za kilogram svježeg vrgnja prve klase plaćamo dva eura. Mada, zbog kišnog vremena, a za razliku od lani, ovog proljeća kvalitet pečurke je bio vrlo loš. “ – kaže Radosav Puletić vlasnik kolašinske firme ,,Otkup i prerada šumskih plodova”.

Lošeg kvaliteta bile su i šumske jagode, a koligram je dostižao cijenu od pet eura. To voće se plasira na inostrana tržišta, objašnjava  Puletić , uglavnom zamrznuto, kao i maline, borovnice i kupine, čija berba počinje kasnije.

Puletić  ističe kako je Crnoj Gori potrebno još prerađivačkih pogona, kako bi se, objašnjava, iskoritili ogromni potencijali sjevera kada je je riječ o proizovodima cijenjenim na evropskom tržištu.

“Osim za šumsko, potrebne su fabrike i za preradu ostalih vrta voća i povrća. Mislim, naravno, na finalne proizivode, za koje mi sada nemamo kapaciteta. Mnogo voća propadne, a voćari nemaju motova da ulažu u imanja i time se bave. Uz to, otvorila bi se mogućnost za veliki broj radnih mjesta. “- kaže on.

Ukoliko se ostavare obećanja, koje su tokom minule godine davali voćarima sjevera iz resornog ministasrtva, situacija bi značajno uskoro mogla da se promijeni. Na sjeveru mnogo očekuju od   buduće fabrike  Kuće voća.u Andrijevici.  To je “jedan od kapitalnih projekata Vlade,  čijom se realizacijom stvara ambijent za razvoj preduzetništva i lokalne ekonomije na području te opštine i  sjevera Crne Gore. “.

Radovi na tom pogonu u poodmakloj su vazi, a država je u tu fabriku uložila oko 1, 5 miona eura.  U Kući voća, kako je planirano, obavljaće se otkup, prerada i pakovanje voća i proizvoda od voća. Prije godinu ministar poljoprivrede I ruralnog razvoja Milutuin Simović je obećao da će  kad fabrika počene da radi biti stvoreni uslovi iza dodatni razvoj voćarstva u tom kraju, koji je poznat po užgoju  jagodastog voće (malina, aronija, borovnica), šljiva i jabuka.

“Voćari će dobiti mogućnost boljeg plasmana, ostvarivanja dodate vrijednosti kroz preradu, a time i mogućnosti za širenje proizvodnje i ostvarivanje većih prihoda. Ujedno, kroz poslovanje Kuće voća, biće dostignuti potrebni standardi kvaliteta i bezbjednosti hrane, potrebni za bolju poziciju naših voćara na tržištu.” – kazao je Simović tada.

Lijepe vijesti stigle su, početkom godine, i Bjelopljcima od kompanije “Franca” iz koje su  najavili izgradnju velike hladnjače koja će moći da prihvati sav višak voća koji se proizvede na teritoriji te opštine. Kako je saopšteno “formirana je kooperativa koju čine pet preduzeća sa kojom će se u narednom periodu povezati preko stotinu proizvođača voća.”

Iz bjelopoljeske kompanije su saopštili da će posebna pažnja biti posvećena  jagodičastom voću, prvenstveno malinama. Hladnjača bi trebalo da ima kapacitet da primi sav rod maline, ali i da duplira broj malinara.

Prema nekim procjenama bjelopljski voćari mogu godišnje da ponude oko 1.000 tona voća, a iz France tvrde da finalni proizvodi mogu da nađu mjesto na tržištu. Početkom ove godine bjelopoljski malinari osnovali su prvi takav klaster u Crnoj Gori. Okuplja uzgajivače malina, ali i vlasnike hladnjača.  Iako ne mogu da zaborave drugu polovinu juna lani, , kada su  u znak protesta zbog  niske cijene, kao i “selektivnog otkupa i bahatog odnosa hladnjačara” više stotina kilograma tog voća prosuli ispred Opštine, nadaju se kvalitetnijoj pomoći iz lokalne uprave.

Skoro dvije i po decenije Kolašincima je obaćavana fabrika za preradu voća. Još 2014. godine tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, tvrdio je da će fabrika biti podignuta za, najduže, dvije godine. Nažalost, još nema nagovještaja da bi se takav pogon skoro mogao i otvoriti u tom kraju. Potrebe za takvim pogonom su, naročito, ako se uzmu u obzir količine voća uzgajanog  u Morači, više nego očigledne.

Da podizanje manjih pogona za preradu voća nije pretežak izazov  čak ni za pojedinca pokazao je početkom prošlog mjeseca Rožajac Mersad Šutković. On je prepozano potrebu tržišta da ponudi finalni proizvod, pa otvorio fabriku za proizvodnju sokova od bobičastog voća. Pored prihoda koje očekuje, cilj mu je bio  i da pokaže poljoprivrednicima da je sličan posao  moguć, isplativ i održiv.

                                                                                               Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo