U nekoliko pljevaljskih sela, koja su zvanična nalazišta uglja, skoro četrdeset godina čeka se početak eksploatacije. Kopovi u mnogim selima nikad nijesu otvoreni, ali je zbog planirane rudarske djelatnosti uvedena zabrana gradnje, koja je i danas na snazi. Najava predsjednika Opštine da će tražiti ukidanje te zabrane, za mještane je, kako su kazali za Monitor – zakašnjela i simbolična incijativa
Namjera predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša da lokalnom parlamentu predloži usvajanje zaključaka, kojima će se od Vlade Crne Gore tražiti da ukine zabranu gradnje na području pljevaljskih sela na kojem se nalaze nalazišta uglja, stigla je prekasno. To za Monitor kažu mještani pljevaljskog sela Kalušići, koje je još 80-ih godina prošlog vijeka planskom dokumentacijom predviđeno za eksploataciju uglja. Zbog toga vlasnici imanja na svojoj imovini ne mogu da grade čak ni štale ni pomoćne objekte. Ista je situacija i u selima Mrzovići, Grevo, Rabitlje i Bakrenjače.
Vraneš je, obrazlažući svoju namjeru, kazao da je zabrana gradnje dovela do propadanja sela u blizini grada, iako su, tvrdi, imala potencijala za razvoj opštine Pljevlja. Mještani kažu da je incijativa sada simbolična, ali su, ipak zahvalni, jer je stigla nakon godina istih odgovora i ravnodušnosti na lokalnom, a i na državnom nivou.
„Taj naum predsjednika Opštine bi nekad bio koristan, sada je prekasno. Nema svrhe. Kalušići su gotovo prepolovljeni što se tiče broja porodica. Prvo je 80-ih godina prošlog vijeka jednoj trećini domaćinstava otkupljena imovina, sada se sprema otkup imanja po mizernim cijenama koje nudi Rudnik, za još jednu trećinu. Ja sam na sredini sela i u ovom posljednjem naumu o otkupu imovine stigli su skoro i do mog imanja. Kao na pustom ostrvu sam, ne znajući ni njihove namjere ni planove“, kaže za Monitor Dragan Lučić, bivši dugogodišnji predsjednik mjesne zajednice.
On tvrdi da je aktuelna ponuda Rudnika da otkupljuju privatnu zemlju po cijeni od osam do osam i po eura po metru kvadratnom. Na obodu kopa rudnika, kaže, porodice su bile prinuđene da pristanu na prodaju zemlje po bilo kojoj cijeni, jer im nije bilo života tu. Sada je u selu samo oko 25 „aktivnih domaćinstava“. Pređašnjim i aktuelnim otkupom zemljišta, tvrdi sagovornik Monitora, iselilo se 28 porodica.
Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja donio je, u prije osam mjeseci, odluku o eksproprijaciji imovine 15 mještana sela Kalušići, za potrebe eksploatacije uglja na obodu površinskog kopa “Potrlica”. Procjenu imovine izvršili su sudski vještaci, a za eksproprijaciju je planirano 3,6 miliona eura.
Kalušići su na svega nekoliko kilometara od Pljevalja. Lučić objašnjava da je taj kraj imao potencijal „da bude žitnica za pola Crne Gore“. Sada je, tvrdi, samo uništeni kraj. Selo je smješteno između Termoelektrane „Pljevlja“ i Rudnika. „Između čekića i nakovnja“, kaže sagovornik Monitora. Kraj je, objašnjava, kažnjen strogim propisima koji su „ubili bilo kakvu šansu za napredak“.
„Ljudi su odlazili jer nijesu imali izbora. Nijesu mogli da grade, da registruju firmu, da dobiju građevinsku dozvolu. Bez dozvole nema kredita, nema ulaganja, ničega. Jednostavno, zabranjeno je sve. Selo bi moglo da se razvija, da se održi, da mladi ostanu, ali nema uslova. Od devedesetih nijedna građevinska dozvola nije izdata. Tražili smo, pokušavali, ali svaki put bismo dobili isto obrazloženje: ‘Ne možemo vam izdati urbanističko-tehničke (UTU) uslove zbog postojanja Prostornog plana posebne namjene – budući kop Kalušići’“, objašnjava Lučić.
Prema njegovim riječima, iz sela se tokom 30 godina, sve do nedavno, niko nije zaposlio u Rudniku i Termoelektrani. On misli da je to bilo s namjerom “da ljude ne vežu za selo i da olakšaju obezvređivanje imanja”. Na svaki pokušaj građenja bilo kakvog objekta, objašnjava, građevinske inspekcije su ekspresno stizale i pisale zapisnike.
„Pisali smo, minulih decenija, svima , predsjednicima države, ministrima, opštini, Rudniku uglja, inspekcijama, međunarodnim institucijama… Samo smo dobijali ćutanje ili standardni odgovor da je selo budući kop. Mislim da je zabrana gradnje, pa time i bilo kakva privredna aktivnost, onemogućena kako bi energetske firme dobile što jeftinije zemlju, koja nije mogla biti valorizovana ni na jedan način. Jednostavno, nije moguće ni stambeni prostor sagraditi na svojoj imovini, čak ni štale i pomoćne objekte “, priča nekadašnji predsjednik MZ.
Nekolicina njegovih komšija, kojima zemlja još nije otkupljena saglasni su sa Lučićem. Kažu da „ne znaju svoju sudbinu“ , niti mogu praviti bilo kakve planove vezane za svoju imovinu. Esplataciju dugo čekaju, a prije nje ponude da prodaju preostala imanja.
Prema državnom Planu eksploatacije mineralnih sirovina 2019- 2028., pljevaljski basen pored ležišta uglja „Potrlica“, koje je u eksploataciji, čine i ležišta uglja „Kalušići“, „Grevo“, „Rabitlje“ i „Komini“. Te lokacije, piše u dokumentu, predstavljaju djelove jedne geološke cjeline.
„Ležišta Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje se u kontinuitetu nadovezuju i međusobno nemaju prekid u ugljenom sloju, dok je ležište Komini vještački izdvojeno od ostalih ležišta pljevaljskog basena usljed prekida vanbilansnim rezervama uglja u basenu ispod industrijskih objekata…“, piše u Planu.
Ležišta „Potrlica“ i „Kalušići“ pljevaljskog basena su detaljno istražena kad je rječ o rezervama rezervi A, B i C1 kategorije, dok su ležišta Grevo, Komini i Rabitlje na nivou istraženosti C1 kategorije.Plan previđa da će otvaranju ležišta uglja „Kalušići“, „Komini“, „Grevo“ i „Rabitlje“ u sklopu pljevaljskog ugljenog basena kao revira postojećeg površinskog kopa „Potrlica“, prethoditi izrada ekonomskih studija kojima će se detaljno analizirati faktori i sagledati ekonomska opravdanost eksploatacije. Prema podacima iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu eksploatacije uglja na površinskom kopu Potrlica–Kalušići, od prije dvije godine, potrebno je eksproprisati oko 56 ha.
Vlada je u februaru usvojila Plan davanja koncesija za 2025. godinu, koji, kako je saopšteno, obuhvata ključne lokalitete za geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina. U fokusu su ležišta tehničko-građevinskog i arhitektonsko-građevinskog kamena, kao i mrkolignitni ugalj iz pljevaljskog ugljenog basena. Među lokalitetima su i ležišta energetske mineralne sirovine mrkolignitnog uglja Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje, s pratećim mineralnim sirovinama (laporac i glina).
Iz Vlade su obrazložili da, uz ostala ležišta, eksploatacija resursa na tom lokalitetu „osigurava stabilan rad TE ‘Pljevlja’ i razvoj termoenergetskog sektora“. Kako je saopšteno, „njihovo održivo korišćenje, zajedno s energetskim resursima, može osigurati balansiran industrijski rast i unaprijediti konkurentnost crnogorske ekonomije na međunarodnom tržištu“.
U dokumentaciji se navodi da prostor „Pljevaljskog ugljenog basena“ (ležišta Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje) ima eksploatacione rezerve od oko 51,1 milion tona uglja, prosječnog kvaliteta 10.500 kilodžula po kilogramu, sa stanjem iz elaborata s kraja 2021. godine. U ležištu Potrlica tada je bilo oko 26,79 miliona tona uglja, u ležištu Kalušići oko 15,04 miliona tona, Komini oko 4,46 miliona tona, u ležištu Rabitlje oko 2,76 miliona tona, a u ležištu Grevo oko 2,05 miliona tona uglja.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ