Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju  za gašenje požara. Nekada ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji ih gube  jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura

Turisti koji posjete Herceg Novi, iznad Njivica,  imaće priliku da vide predio nemoći pred vatrenom stihijom. Požar je iza sebe ostavio crni ožiljak koji će još dugo ,,krasiti” Novi.

Da požari nijesu nehat već da se radi o namjeri javno je izjavio Ratko Radošević iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Požar u Njivicama je pod kontrolom, a Radošević kaže da su vatrogasci branili 15 kuća i da su im životi bili ugroženi.

Ljudska solidarnost u ovakvim situacijama nije upitna. U gašenju požara učestvovali su vatrogasci iz cijele Boke, na terenu je bilo više od 50 vatrogasaca i preko 10 cisterni, u logistiku su se uključili i privatnici.

Ono što nedostaje je oprema, i pomoć iz vazduha. Iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog zahtjev za pomoć Direktoratu za vanredne situacije uputili su neposredno nakon što je požar izbio u 9:30 ujutru. Iz Direktorata su im odgovorili da su dva aviona prizemljena, jedan je neispravan, a da drugi ne može da poleti zbog vjetra. Pomoć je stigla tek popodne oko 15 sati.

Pomoć je tražena i iz Hrvatske, ali i kod njih je bio aktivan požar u zaleđu Dubrovnika tako da nijesu mogli da pomognu kanaderima. Tokom gašenja poginuo je vatrogasac, a u utorak je zbog toga u Dubrovniku proglašen dan žalosti.

Novljanin Antonije Pusić (Rambo Amadeus) se na Fejsbuku zapitao koliko koštaju ,,nedostižni kanaderi” i ,,odvaja li se na protivpožarnu zaštitu neki dinar od ogromnih profita koje poslovna elita pravi od turizma”.

Naravno da ne. Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju, pojedinih sezona ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji gube licence jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura, a jedan novi ‘air traktor’ košta tri miliona eura.

,,Biće sve većih požara  dok se funkcioneri voze u limuzinama čak od nekoliko stotina hiljada eura, a sve veći broj vatrogasnih vozila su stara preko 30 godina, u fazi raspada, ugrožavaju živote vatrogasaca od kojih ovih dana najviše zavisi hoćemo li moći slobodno udahnuti vazduh i prespavati jer opet su nam gradovi i sela u plamenu”, napisao je na svom FB profilu biolog Vuk Iković. On je opomenuo da stalno slušamo kako nema para za kanadere i postavio pitanje kako ima novca za  preko 4.000 službenih vozila? ,,Slovenija ima preko 100 puta manje površina koje stradaju u požarima, ali zato njihova Vlada ima samo oko 20 službenih vozila, manje nego pojedina naša ministartva”.

Nemar i nemanje strategije nas više košta. Iz Organizacije KOD izračunali su da je samo tokom prošle godine u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 km² šuma što su uporedili sa površinom od blizu 24.000 fudbalskih terena. Prema evropskom modelu ,,ukupne štete” procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. U prevodu, samo jedne godine izgori nam 28 kanadera, koji bi štetu značajno smanjili.

Državna statistika gubitke značajno smanjuje. Prema posljednjim dostupnim podacima iz Nacionalne procjene rizika od katastrofa, objavljene krajem 2021. godine, u periodu od 2010. do 2020. godine Crnu Goru je pogodio 1001 šumski požar. Godina 2020. bila je najteža – samo u njoj bilo ih je 220. Prema procjenama Uprave za šume, te je godine ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila preko 12 miliona eura. Prema evropskom modelu procjene štete, kako se navodi u posljednjem izvještaju DRI-a, ta je šteta najmanje desetostruko veća.

„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara.

U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.

U martu ove godine, nakon dvije promjene vlasti, ista pjesma. Crna Gora nije popravila, ni ojačala zaštitu od šumskih požara, navodi se u izvještaju DRI-a. Većina preporuka koje su iz DRI-a dali nadležnim institucijama prije oko dvije i po godine još nije realizovana – od 42 preporuke – 23 još čekaju.

Pored nabavke kanadera ono što može da se uradi je da se preko 600 vatrogasaca adekvatno opremi za borbu sa vatrenom stihijom. U Izvještaju DRI-a se navodi da vatrogasci često nemaju adekvatnu ličnu opremu. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50 – 80 odsto smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u Izvještaju DRI-a.

A može i da se pali manje. Komandir Služba zaštite i spašavanja Herceg Novog Zlatko Ćirović izjavio je  da su za dva meseca hercegnovski vatrogasci gasili sedamdesetak manjih i većih požara, te da su neki od njih podmetnuti. ,,Osnovano sumnjamo da su požari  podmetnuti, što nam ukazuje da uglavnom nastaju u srcu šume. Znači, ne uz put, već po nekoliko stotina metara od puta. Od subote imamo intenzivnu komunikaciju sa policijom. Nadam se da ćemo uspjeti da stanemo u kraj tim počiniocima navodi on”.

Do sada se u tome nije uspijevalo. U teoriji gotovo svi požari bi se mogli spriječiti jer ih posredno ili neposredno uzrokuje čovjek, a to čini u našim područjima 97 odsto svih požara, navodi se u Izvještaju o zaštiti od požara DRI-a. U praksi to ne funkcioniše. Elektrovodovi, zapaljeni kontejneri, paljenje otpada, prijave tužilaštva protiv NN lica, na tome se uglavnom završava rad istražnih organa u otkrivanju uzroka požara.  Analiza Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS) pokazuju da je preko 95 odsto požara u Evropi izazvano ljudskim faktorom. Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, onaj ,,ko požarom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”. Ako je to djelo učinjeno na mjestu gdje je okupljeno više ljudi – može dobiti kaznu zatvora od jedne do šest godina.

Umjesto da se opožareno područje ozeleni ono se, posebno na primorju, betonira. Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević je zato predložio da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, po ugledu na neke od mediteranskih zemalja, pod hitno donese moratorijum na gradnju na opožarenim površinama u Crnoj Gori.

O apsurdnom sistemu koji nema ko da reguliše u korist građanima,  govori i nevjerovatni podatak da vatrogasci iz Bara kada gase požar u Crmnici moraju da plate za tunel Sozinu. U skladu sa tim, vatrogasci iz Kotora i Tivta su ove nedjelje morali da plate trajekt, 14.50 eura, da bi pomogli svojim kolegama u Novom da ugase požar u Njivicama.

Predrag NIKOLIĆ