Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI VJETROVI NA SOLANI: Imovina državna, firma do oktobra

Objavljeno prije

na

Ni ove 9. godine zaredom na ulcinjskoj Solani neće biti berbe soli. Ali, uz niz koraka koji su preduzeti realno je, tvrde u Opštini Ulcinj, očekivati da će se 2023. godine na ovdašnjim poljima soli opet prikupljati slani kristali

 

Odluka na koju se čekalo 11 godina konačno je donijeta. Uprava za katastar je odlučila da je zemljište Solane državna svojina. Uvaženo je mišljenje Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore kojim oko 15 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže pripada Državi Crnoj Gori.

Na taj način oduzeto je pravo da o sudbini ovog prostora odlučuje Eurofond biznismena Veselina Barovića, koji je za 800 hiljada eura 2005. godine na berzi preuzeo većinski paket Solane. Od tada je krenuo sunovrat najstarijeg ulcinjskog preduzeća, njegovih radnika i razaranja biodiverziteta tog područja.

Uz podršku tadašnje vlasti prostor je pretvoren u gradsko-građevinsko zemljište. Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu Solane, da bi 2011. preduzeće odlukom Privrednog suda otišlo u klasični stečaj.

Eurofond je istovremeno zatražio da mu se pravo korišćenja imovine pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu vrijednost, što znači da je jedan kvadratni metar koštao pet centi!? Uslijedili su brojni pokušaji prodaje Solane i po 300 puta većoj cijeni od one koju je platio Eurofond, kao i borba za njenu zaštitu, u čemu se uspjelo, prije svega, uz veliku podršku EU i Njemačke.

Zbog najnovije odluke Uprave za katastar,  manjinski akcionari i stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić, najavili su podnošenje žalbe Upravnom sudu. ,,Zatečeni smo ovom odlukom. Ako treba ići ćemo i na međunarodni sud. U pitanju je imovina 20 hiljada akcionara i država je potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. Tužbom ćemo tražiti odštetu od preko 200 miliona eura”, rekao je predstavnik manjinskih akcionara Vladan Gačević.

No, čini se,  da u Vladi ne haju za te najave. Već se priprema teren za  pokretanje proizvodnje  i zaštitu tog ekosistema. Ove sedmice je donijeta odluka da do kraja oktobra bude formirano društvo sa organičenom odgovornošću koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Suosnivači tog privrednog subjekta biće predstavnici Opštine Ulcinj i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te civilnog društva. U sve aktivnosti uključeni su njemačke diplomate, od kojih se očekuje podrška posebno u dijelu osiguravanja finansijskih sredstava iz evropskih fondova za obnovu ruinirane infrastrukture na Solani, te stručna pomoć koja i sada postoji kroz angažman nezavisnog eksperta.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže da je Solana ogroman izazov koji prevazilazi lokalnu upavu. ,,Želimo da vratimo proizvodnju soli i napravimo ekološki lokalitet. Treba vremena i ulaganja, ali siguran sam da ćemo zajednički naći najbolji model da dođemo do dobrog rješenja”, ističe on.

Pomoć je stigla ponuđena iz civilnog sektora. Iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da će ,,investirati u oporavak Solane 500.000 eura, što je iznos donacije MAVA fondacije”. Ta renomirana organizacija je najavila i izradu hidrološke studije dodajući da je u toku adaptacija budućeg muzeja i informativnog centra Parka prirode Ulcinjska solana koji će imati jedinstvenu umjetničku postavku.

Izraženo je i interesovanje stranih ulagača. Postignuta je saglasnost da se pregovara o modalitetima investiranja sa firmama koje imaju iskustva u ovoj oblasti, posebno ako su iz mediteranskih država.

Da se ponovo pokrene berba slanih kristala na Solani biće potrebno desetak miliona eura. Kao što je i u njenu izgradnju koja je trajala punih sedam godina (1927-1934) uloženo sredstava u vrijednosti današnjih 20 miliona eura. Bilo je to vrijeme ogromnog entuzijazma, jer se vjerovalo da taj projekat može preporoditi jednu zapuštenu kasabu, koja je tada imala oko 3.500 stanovnika.

Solana je postala simbol modernog Ulcinja, Ona se nazivala majkom i hraniteljicom i uz Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera decenijama je bila ponos ovdašnjih građana.

,,Početak rada Solane 1934. godine je bila prekretnica u novijoj istoriji grada. Gotovo devet decenija kasnije Ulcinj ponovo treba da se nađe na mapi gradova u kojim se proizvodi so, gdje solari časno žive od svog rada, a ptice imaju svoj mir. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta ponovo mobiliše naša zajednica”, dodaje Bajraktari.

Očekuje se da će uskoro u lokalnom parlamentu ponovo biti pokrenuta inicijativa da bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori, Gudrun Štajnaker, koja je dala nemjerljiv doprinos u zaštiti Solane, bude proglašena počasnom građankom Ulcinja.

 

Asistencija ranijih vlasti u degradaciji Solane

Da bi se dao zamah zamišljenim Barovićevim projektima na Solani, u ,,njenom dvorištu”, na Port Mileni, sagrađen je velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura. Naravno, parama iz državnog budžeta. Po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala sa rijekom Bojanom i kanalom Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu brodovi i jahte. Planirano je da taj most bude na rasklapanje.

Oduzimanjem koncesije Solani za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je dodatno nastojala da pogura eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

Solani je čak 2014. godine ukinuta struja zbog duga državnoj kompaniji, Elektroprivredi Crne Gore, koji je iznosio tek 20.800 eura!? Samo je u tom kontekstu razumljivo zašto su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta 2008, a daleko od očiju javnosti, obavili prenamjenu prostora, predvidjeli da se tu može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije aminovali.

Skupština Crne Gore je 2012. godine usvojila odluku kojom je Solani vratila status zaštićenog područja, dok je četiri godine kasnije, nakon žalbe Eurofonda, Ustavni sud tu odluku proglasio neustavnom. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je državni parlament prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka isključio Vladu, koja, kako su istakli, po zakonu predlaže Prostorni plan, a Skupština ga donosi.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo