Povežite se sa nama

Reagovanja

ODGOVOR NA REAGOVANJE ATLAS INVESTA

Objavljeno prije

na

ODGOVOR NA REAGOVANJE ATLAS INVESTA
(Medijska hajka, Monitor, br.1296)

Pravni tim kompanije Atlas Invest pokušao je tekstom naslovljenim Medijska hajka, objavljenom u prošlom broju Monitora, demantovati dijelove članka pod naslovom Kneževiću poklonjen plac u Pržnu, objavljenog u petak 14. avgusta. Umjesto konkretnih podataka o navodnim neistinama koje su u tekstu navedene, dobili smo hvalospjeve o sopstvenoj vrijednosti i žalopojku o tužnoj i neizvjesnoj sudbini brojnih investicija Atlas Grupe u Budvi, koja punih 20 godina strplivo čeka da dobije makar jednu građevinsku dozvolu od lokalne uprave, za realizaciju niza velelepnih projekata od Petrovca do Jaza.

Pored problema sa Opštinom, Atlas grupa, njen osnivač i predsjednik, Duško Knežević, kažu, trpe „dobro osmišljenu medijsku hajku i brutalne medijske napade u tekstovima koje godinama plasiraju Vijesti i Monitor”.

Pominjanje aktivnosti državnog tužilaštva oko nedavnih hapšenja čelnika Budve u vezi sa pričom o ustupanju atraktivne parcele Atlas grupi, ukazuje na neke frustracije i lične strahove autora demantija, jer te dvije stvari nemaju nikakve veze jedna sa drugom.

Tekst o kome je rijeć je reagovanje na svežu temu, na događaj koji se odigrao par dana ranije, kada je na poslednjoj sjednici SO Budva, odlukom većine odbornika, Atlas grupi ustupljeno 4.109 m2 zemljišta bez naknade, na osnovu Odluke o prenosu prava na nepokretnosti radi formiranja urbanističke parcele br. 45 u Pržnu.

Tekst je predat u srijedu veče, dok su iznenadna hapšenja Budvana izvršena u četvrtak u ranu zoru. Tako da paranoji ljudi iz Atlasa u ovom slučaju nema mjesta.

Zanimljiv je argument pravnog tima koji navodi kako nije tačna informacija da je Opština Budva vlasnik svih 4.100 prenijetih kvadrata. Podatak je naveden u Odluci o kojoj su se izjasnili odbornici. Ako se Opština razmetala tuđom zemljom neka se Atlas obrati na tu adresu.

U demantiju se navodi kako se autorka teksta pogrešno poziva na član 40. Zakona o državnoj imovini. Ni tu, naravno, nisu u pravu. Na član 40. koji nosi naslov Javno nadmetanje, pozvao se donosilac Odluke, SO Budva. Njime se definiše način pod kojim se državna imovina može prodati ili dati u zakup. Javno nadmetanje u ovom slučaju nije sprovedeno, nego je zloupotrijebljen postupak dokompletiranja urbanističke parcele.

Navodi se takođe, kao netačno, da je investitor oslobođen plaćanja komunalnih dažbina. Pa jeste, oslobođen je, uz uslov da Opštini preda 100 parking mjesta na drugom i trećem nivou ispod nivoa tla. Da li je pogodba adekvatna, to je pitanje izviđaja stručne komisije.

O tome koliko vrijedi kvadrat zemljišta u Pržnu, pored kapija parka Miločer, u neposrednoj blizini morske obale, može se, naravno, diskutovati. Mještani koje sam anketirala slažu se u jednom, svoju zemlju ne bi prodavali ispod 1.000 eura za kvadrat.

Zašto u Atlas grupi misle da bi javnosti bilo zanimljivo da zna koliko je Atlas grupa, „kao najveći i najznačajniji investitor u Budvi”, „samo za prethodnu godinu platila na ime poreza za imovinu”. Porez na imovinu plaćaju svi građani Crne Gore, bez izuzetka. Šta ima pohvalno i izuzetno u tome što neko plaća porez, na šta je inače obavezan, nije baš najjasnije.

U Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj kazali su nam da do sada nijesu primili ni jedan zahtjev Atlas grupe za izdavanje građevinske dozvole za bilo koju lokaciju. Priča o nemilosti administracije prema velikom investitoru kome se tu i tamo dodaju opštinski placevi pod povlašćenim uslovima, djeluje neubjedljivo.

Ali zato nema demantija o uzurpaciji budvanskog Trga Republike.

Ako tekstove o planiranim investicijama na teritoriji Opštine Budva na lokacijama koje se proširuju na račun opštinske zemlje zloupotrebom postupka dokompletiranja urbanističkih parcela, te ucrtavanju kula i solitera na njima, o betoniranju atraktivnih zona, gradskih trgova i obalnog pojasa, Atlas grupa doživljava kao hajku, to je njihov problem.

Prije bi se moglo govoriti o hajci Atlas grupe na neizgrađeni prostor budvanske rivijiere. Ukoliko se relizuju sve planirane investicije Atlas grupe u Budvi, poput novog grada na grebenima plaže Mogren, stambenih kompleksa Mogren Hila iznad iste plaže, na Trgu Republike, na Sajmu, u Kamenovu, Pržnu i Petrovcu, može se govoriti o svojevrsnom urbicidu, nemilosrdnoj, „dobro osmišljenoj hajci i brutalnim napadima” na budvanske prirodne i očuvane vrijednosti radi izgradnje stanova za tržište.

Branka PLAMENAC

Komentari

Reagovanja

Neistinite informacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neistinite informacije
(Kad tužilaštvo radi i Nigdje nebom nema sačme kao iznad Crne Gore, Monitor br. 1590 i 1591)

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici osuđuje iznošenje neistinitih informacija, u tekstovima objavljenim, 9. i 18. aprila 2021. godine u Nedeljniku ,,Monitor“ i „Nezavisnim novinama Vijesti“, sa naslovima „Kad tužilaštvo radi” i „Nigdje nebo nema sačme kao iznad Crne Gore”, autora Predraga Nikolića, kojim se izvještava o radu državne tužiteljke Ivane Petrušić Vukašević, time narušava njen profesionalni ugled i autoritet, ali i ugled i autoritet Tužilaštva koje predstavlja.

Naime, u tekstovima, čija je tema nezakoniti lov i ribolov u nacionalnim parkovima, navedeno je da je: „Čuvarska služba NP Skadarsko jezero nedavno uhvatila dvojicu krivolovaca sa stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena. Tužilac Ivana Petrušić Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, napisala im prekršajnu prijavu i vraćeno im je oruđe za „rad” .. ”.

Od iznijetih navoda je jedino tačno da se državna tužiteljka Perušić Vukašević, a nakon što je, od strane policije, kao dežurni tužilac, upoznata da su 1. aprila 2021. godine u mjestu Aljov lug na Skadarskom jezeru, zatečena dva lica na čamcu, u kojem su bila, pretvarač i druga oprema, koja bi se mogla koristiti za nezakoniti ribolov, izjasnili da ne postoje osnovi sumnje da su učinila krivično djelo nezakonit ribolov. Ovo zbog toga što je radnja izvršena tog krivičnog djela u zakonu određena formulacijom  „Ko lovi ribu… ” ,što, po krivičnopravnoj teoriji i aktuelnoj sudskoj praksi, podrazumijeva da učinioci moraju aktivno preduzimati radnje u tom cilju (npr. polaganje mreža i agregata u vodu, upotreba osi, pušaka za ribolov i sl.) ili u svom posjedu u momentu kontrole imati ulovljenu ribu, kao neoboriv dokaz, a što u konkretnom nije slučaj. Naprotiv, radnje koje su preduzimale lica u momentu kontrole, po slovu zakona, nijesu radnje izvršenja krivičnog djela, već eventualno, pripremne radnje koje nijesu kažnjive. U prilog navedenog pravnog stanovišta je i činjenica da je u službenim ispravama nadzornika Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero (službenoj zabilješci, zapisniku o izvršenoj kontroli i potvrdi o oduzetim sredstvima) nije evidentirano postojanje, odnosno oduzimanje ulovljene ribe, niti radnje činjenja zatečenih lica koje bi predstavljale radnje krivičnog djela, pa takva odluka tužiteljke jedina pravilna i zakonita.

Stoga je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stava da je autor neistinitih tekstova prekršio više načela propisanih Kodeksom novinarske etike, jer nije ispoštovao dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom i da, kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, uvažava pretpostavku nevinosti, a takav njegov rad zasigurno ne može doprinijeti ostvarivanju javnog interesa, što bi trebalo da je zajednički cilj novinara i Državnog tužilaštva, naročito pri činjenici da rad Državnog tužilaštva počiva na transparentnosti, a da je želio, novinar je mogao provjeriti dobijene ili dobiti tačne informacije, što je, uostalom i njegova obaveza.

Vukas Radonjić,
državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Ispravka

U tekstu, koji je objavljen na portalima Monitora, CIN-CG i Vijesti, je izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa „stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena.“ U čamcu je bilo agregata ali nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika, koje nam je tužilaštvo dostavilo.

Izvinjavamo se čitaocima zbog ovog propusta.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo