Povežite se sa nama

OKO NAS

ODLASCI LJEKARA IZ CRNE GORE: Zdravstvo na izdisaju

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Kenan Hrapović tvrdi da crnogorsko zdravstvo iz godine u godinu napreduje. Ne polazi mu najbolje za rukom da i radnike u to uvjeri. Njihovo nezadovoljstvo raste

 

Crnogorsko zdravstvo je u ovoj godini, prema istraživanjima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), napredovalo. Ministar zdravlja Kenan Hrapović pohvalio se tim uspjehom. Podaci Sindikata doktora medicine Crne Gore pokazuju malo drugačije stanje u ljekarskoj profesiji. U posljednjih pet godina državu je napustilo više od 150 ljekara.

Od ukupno 35 zemalja koliko obuhvata monitoring EHCI-a, Crna Gora se nalazi na 23. mjestu. Ministar Hrapović je obrazložio šta je ove godine preporučilo crnogorsko zdravstvo za napredak prilikom rangiranja: ,,Niska smrtnost odojčadi, dostupnost savremene terapije za maligne bolesti i odluka o uvođenju HPV vakcine za žene, s ciljem smanjenja obolijevanja od karcinoma grlića materice”. Iz godine u godinu napreduje se sve više, tvrdi ministar, podsjetivši sve na to da je Crna Gora u 2018. godini ostvarila najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25. mjesto na listi EHCI-a.

Reklo bi se da uspjehe kojima se ministar javno hvali, iz Sindikata doktora medicine nedovoljno vrijednuju. Iz ovog tijela su istraživanjima otkrili turobniju stvarnost crnogorskog zdravstva – ljekari odlaze. Najviše iz domova zdravlja i hitne pomoći.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore je tim povodom reagovala: ,,Od 2014. godine zemlju je napustilo više od 150 ljekara. Ministarstvo zdravlja i dalje negira postojanje problema. Očigledno je i da Ministarstvu zdravlja ne odgovara otvaranje ove teme. Javnosti se svakodnevno serviraju podaci o broju raspisanih specijalizacija, ali bez odgovora na koji način namjeravaju zadržati mlade ljekare nakon završene specijalizacije. Polako trošimo i kadrovski potencijal koji je godinama akumuliran, tako da uskoro nećemo imati ni dovoljan broj kandidata za specijalizacije, makar ne u mjeri u kojoj ih sada imamo. Na Medicinskom fakultetu u Podgorici godišnje se školuje 40 studenata medicine što, dugoročno, nije ni blizu dovoljno da se nadomjesti odliv ljekara i gubitak onih koji idu u penziju”.

Prema njenim riječima, glavni razlozi odlazaka doktora su loši uslovi rada, niske zarade ali i odnos prema ljekarskoj profesiji.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kaže da zaštita zaposlenih u zdravstvu praktično da ne postoji. ,,Male plate, preopterećenje radom, nemogućnost daljeg profesionalnog razvoja, pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, pretjeran upliv politike u zdravstveni sistem , loša regulativa, negativan odnos javnosti i medija, spektakularni sudski procesi i mnogi drugi razlozi izazivaju kod nas zdravstvenih radnika sve osim ‘optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu, prilagođavanje radnog procesa granicama realnih ljudskih mogućnosti i selekciju zaposlenih prema njihovim psihofizičkim, radnim i stručnim sposobnostima’, kako je zakonom propisano”.

On je na sastanku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore podsjetio na loše stanje u domovima zdravlja širom zemlje, istakavši domove u Pljevljima, Bijelom Polju, Rožajama. Dotakao se u svom govoru i primjera nasilja nad ljekarima, koji su ostali nekažnjeni.

Ministar Hrapović rekao je da će budžet za zdravstvo za 2020. godinu iznositi 281,5 miliona eura, što je u odnosu na tekući za 34 miliona eura više. On je objasnio na šta će i koliko novca Vlada navodno potrošiti. Najavio je i da će se naredne godine vratiti 146 ljekara sa specijalizacija i 10 sa subspecijalizacija.

Radnike u napredak nije uvjerio. Za njih, država nema sluha za zaposlene u zdravstvu.

,,Razvojna komponenta budžeta je predviđena za angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore, ali ne i za stručnjake iz Crne Gore, jer njih besplatno izvozimo. Nerealne su priče da ulažemo značajna sredstva za usavršavanje i edukaciju ljekara – milion eura. Kakav je to kvalitet kontinuirane medicinske edukacije obezbijeđen za 400 eura po ljekaru za godinu dana? Samo kotizacije za stručne kongrese se kreću od 300 do 900 pa i više eura”, reagovali su iz Sindikata doktora medicine povodom obećanja ministra.

Aleksandar Mugoša je ocijenio da budžet za zdravstvo ne bi smio da bude na nivou pet odsto bruto društvenog proizvoda, jer je to više nego nedovoljno za normalno funkcionisanje bilo kojeg zdravstvenog sistema: ,,U razvijenim sistemima ta sredstva se kreću između devet i 11 odsto BDP-a. Taj novac se nikako ne smije posmatrati kao trošak, već  kao pokretač ekonomskog razvoja. U Njemačkoj je, na primjer, u automobilskoj industriji zaposleno oko 700 000 radnika, dok je u sektoru zdravstva zaposleno 3 500 000, a još 1 500 000 zaposlenih indirektno zavisi od poslova vezanih za zdravstvenu zaštitu stanovništva. Dakle sedam puta više u odnosu na automibilsku industriju. Mi smo mislili da je glavni pokretač njemačke ekonomije autoindustrija, međutim, nije”.

On smatra da finansiranje zdravstvenog sistema nikako ne smije biti isključivo iz državnog budžeta, jer se taj koncept finansiranja zdravstvene zaštite pokazao kao najgori od svih koji su do sada primjenjivani.

U oktobru ove godine dočekale su nas novosti o kvaru, već po ko zna koji put, na aparatima za zračenje u Kliničkom centru Crne Gore. Ovog puta je više od mjesec dana bio neupotrebljiv sto za braha zračenje, pa su oboljeli od raka, u već mučnoj borbi za život, bili prinuđeni na dodatno maltretiranje, da na zračenje idu čak u Banja Luku, u privatnu kliniku sa kojom KCCG ima sklopljen ugovor.

Iz Uprave carina nedavno je otkriveno da je nekoliko polovnih medicinskih aparata upitnog kvaliteta zadržano na granici. Iz UP su konstatovali da je uvoz ovakvih uređaja čest, jer se nabavljaju preko interneta i po znatno nižim cijenama, najčešće iz Kine. Iz Ministarstva zdravlja se ovim povodom još niko nije oglasio.

Crna Gora jedina u regionu nema fizijatre u domovima zdravlja, a novim Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti nije ni predviđeno njihovo vraćanje u tim izabranih doktora na primarnom nivou.  Posebno je veliki problem nedostatak pedijatara.

Po svemu sudeći, teško da budžet namijenjen za prosperitet zdravsta ide na veće zarade, jačanje kapaciteta ili bolje uslove rada sa novim, funkcionalnim aparatima.

Ministar Hrapović tvrdi da ne zna zbog čega ljekari odlaze da rade u privatne klinike ili u inostranstvo.

Hrvatska je povećala plate u zdravstvu za sedam odsto od 1. septembra, a Srbija će, prema najavama, od januara 2020. godine povećati zarade ljekarima za 10 odsto, a medicinskim sestrama za 15 odsto. Ove zemlje su i prošle godine za slične procente povećale plate u zdravstvu, tako da su sada one gotovo dvostruko veće nego u Crnoj Gori.

Zdravstveni radnici se sve više okreću Njemačkoj. Plate za početnike tamo se kreću od tri hiljade eura pa naviše, a za specijaliste od pet do osam hiljada eura. Zna to i ministar Hrapović. Ali mudro ćuti.

                                                                                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo