Povežite se sa nama

OKO NAS

ODLASCI LJEKARA IZ CRNE GORE: Zdravstvo na izdisaju

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Kenan Hrapović tvrdi da crnogorsko zdravstvo iz godine u godinu napreduje. Ne polazi mu najbolje za rukom da i radnike u to uvjeri. Njihovo nezadovoljstvo raste

 

Crnogorsko zdravstvo je u ovoj godini, prema istraživanjima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), napredovalo. Ministar zdravlja Kenan Hrapović pohvalio se tim uspjehom. Podaci Sindikata doktora medicine Crne Gore pokazuju malo drugačije stanje u ljekarskoj profesiji. U posljednjih pet godina državu je napustilo više od 150 ljekara.

Od ukupno 35 zemalja koliko obuhvata monitoring EHCI-a, Crna Gora se nalazi na 23. mjestu. Ministar Hrapović je obrazložio šta je ove godine preporučilo crnogorsko zdravstvo za napredak prilikom rangiranja: ,,Niska smrtnost odojčadi, dostupnost savremene terapije za maligne bolesti i odluka o uvođenju HPV vakcine za žene, s ciljem smanjenja obolijevanja od karcinoma grlića materice”. Iz godine u godinu napreduje se sve više, tvrdi ministar, podsjetivši sve na to da je Crna Gora u 2018. godini ostvarila najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25. mjesto na listi EHCI-a.

Reklo bi se da uspjehe kojima se ministar javno hvali, iz Sindikata doktora medicine nedovoljno vrijednuju. Iz ovog tijela su istraživanjima otkrili turobniju stvarnost crnogorskog zdravstva – ljekari odlaze. Najviše iz domova zdravlja i hitne pomoći.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore je tim povodom reagovala: ,,Od 2014. godine zemlju je napustilo više od 150 ljekara. Ministarstvo zdravlja i dalje negira postojanje problema. Očigledno je i da Ministarstvu zdravlja ne odgovara otvaranje ove teme. Javnosti se svakodnevno serviraju podaci o broju raspisanih specijalizacija, ali bez odgovora na koji način namjeravaju zadržati mlade ljekare nakon završene specijalizacije. Polako trošimo i kadrovski potencijal koji je godinama akumuliran, tako da uskoro nećemo imati ni dovoljan broj kandidata za specijalizacije, makar ne u mjeri u kojoj ih sada imamo. Na Medicinskom fakultetu u Podgorici godišnje se školuje 40 studenata medicine što, dugoročno, nije ni blizu dovoljno da se nadomjesti odliv ljekara i gubitak onih koji idu u penziju”.

Prema njenim riječima, glavni razlozi odlazaka doktora su loši uslovi rada, niske zarade ali i odnos prema ljekarskoj profesiji.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kaže da zaštita zaposlenih u zdravstvu praktično da ne postoji. ,,Male plate, preopterećenje radom, nemogućnost daljeg profesionalnog razvoja, pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, pretjeran upliv politike u zdravstveni sistem , loša regulativa, negativan odnos javnosti i medija, spektakularni sudski procesi i mnogi drugi razlozi izazivaju kod nas zdravstvenih radnika sve osim ‘optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu, prilagođavanje radnog procesa granicama realnih ljudskih mogućnosti i selekciju zaposlenih prema njihovim psihofizičkim, radnim i stručnim sposobnostima’, kako je zakonom propisano”.

On je na sastanku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore podsjetio na loše stanje u domovima zdravlja širom zemlje, istakavši domove u Pljevljima, Bijelom Polju, Rožajama. Dotakao se u svom govoru i primjera nasilja nad ljekarima, koji su ostali nekažnjeni.

Ministar Hrapović rekao je da će budžet za zdravstvo za 2020. godinu iznositi 281,5 miliona eura, što je u odnosu na tekući za 34 miliona eura više. On je objasnio na šta će i koliko novca Vlada navodno potrošiti. Najavio je i da će se naredne godine vratiti 146 ljekara sa specijalizacija i 10 sa subspecijalizacija.

Radnike u napredak nije uvjerio. Za njih, država nema sluha za zaposlene u zdravstvu.

,,Razvojna komponenta budžeta je predviđena za angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore, ali ne i za stručnjake iz Crne Gore, jer njih besplatno izvozimo. Nerealne su priče da ulažemo značajna sredstva za usavršavanje i edukaciju ljekara – milion eura. Kakav je to kvalitet kontinuirane medicinske edukacije obezbijeđen za 400 eura po ljekaru za godinu dana? Samo kotizacije za stručne kongrese se kreću od 300 do 900 pa i više eura”, reagovali su iz Sindikata doktora medicine povodom obećanja ministra.

Aleksandar Mugoša je ocijenio da budžet za zdravstvo ne bi smio da bude na nivou pet odsto bruto društvenog proizvoda, jer je to više nego nedovoljno za normalno funkcionisanje bilo kojeg zdravstvenog sistema: ,,U razvijenim sistemima ta sredstva se kreću između devet i 11 odsto BDP-a. Taj novac se nikako ne smije posmatrati kao trošak, već  kao pokretač ekonomskog razvoja. U Njemačkoj je, na primjer, u automobilskoj industriji zaposleno oko 700 000 radnika, dok je u sektoru zdravstva zaposleno 3 500 000, a još 1 500 000 zaposlenih indirektno zavisi od poslova vezanih za zdravstvenu zaštitu stanovništva. Dakle sedam puta više u odnosu na automibilsku industriju. Mi smo mislili da je glavni pokretač njemačke ekonomije autoindustrija, međutim, nije”.

On smatra da finansiranje zdravstvenog sistema nikako ne smije biti isključivo iz državnog budžeta, jer se taj koncept finansiranja zdravstvene zaštite pokazao kao najgori od svih koji su do sada primjenjivani.

U oktobru ove godine dočekale su nas novosti o kvaru, već po ko zna koji put, na aparatima za zračenje u Kliničkom centru Crne Gore. Ovog puta je više od mjesec dana bio neupotrebljiv sto za braha zračenje, pa su oboljeli od raka, u već mučnoj borbi za život, bili prinuđeni na dodatno maltretiranje, da na zračenje idu čak u Banja Luku, u privatnu kliniku sa kojom KCCG ima sklopljen ugovor.

Iz Uprave carina nedavno je otkriveno da je nekoliko polovnih medicinskih aparata upitnog kvaliteta zadržano na granici. Iz UP su konstatovali da je uvoz ovakvih uređaja čest, jer se nabavljaju preko interneta i po znatno nižim cijenama, najčešće iz Kine. Iz Ministarstva zdravlja se ovim povodom još niko nije oglasio.

Crna Gora jedina u regionu nema fizijatre u domovima zdravlja, a novim Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti nije ni predviđeno njihovo vraćanje u tim izabranih doktora na primarnom nivou.  Posebno je veliki problem nedostatak pedijatara.

Po svemu sudeći, teško da budžet namijenjen za prosperitet zdravsta ide na veće zarade, jačanje kapaciteta ili bolje uslove rada sa novim, funkcionalnim aparatima.

Ministar Hrapović tvrdi da ne zna zbog čega ljekari odlaze da rade u privatne klinike ili u inostranstvo.

Hrvatska je povećala plate u zdravstvu za sedam odsto od 1. septembra, a Srbija će, prema najavama, od januara 2020. godine povećati zarade ljekarima za 10 odsto, a medicinskim sestrama za 15 odsto. Ove zemlje su i prošle godine za slične procente povećale plate u zdravstvu, tako da su sada one gotovo dvostruko veće nego u Crnoj Gori.

Zdravstveni radnici se sve više okreću Njemačkoj. Plate za početnike tamo se kreću od tri hiljade eura pa naviše, a za specijaliste od pet do osam hiljada eura. Zna to i ministar Hrapović. Ali mudro ćuti.

                                                                                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo