Povežite se sa nama

OKO NAS

ODLASCI LJEKARA IZ CRNE GORE: Zdravstvo na izdisaju

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Kenan Hrapović tvrdi da crnogorsko zdravstvo iz godine u godinu napreduje. Ne polazi mu najbolje za rukom da i radnike u to uvjeri. Njihovo nezadovoljstvo raste

 

Crnogorsko zdravstvo je u ovoj godini, prema istraživanjima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), napredovalo. Ministar zdravlja Kenan Hrapović pohvalio se tim uspjehom. Podaci Sindikata doktora medicine Crne Gore pokazuju malo drugačije stanje u ljekarskoj profesiji. U posljednjih pet godina državu je napustilo više od 150 ljekara.

Od ukupno 35 zemalja koliko obuhvata monitoring EHCI-a, Crna Gora se nalazi na 23. mjestu. Ministar Hrapović je obrazložio šta je ove godine preporučilo crnogorsko zdravstvo za napredak prilikom rangiranja: ,,Niska smrtnost odojčadi, dostupnost savremene terapije za maligne bolesti i odluka o uvođenju HPV vakcine za žene, s ciljem smanjenja obolijevanja od karcinoma grlića materice”. Iz godine u godinu napreduje se sve više, tvrdi ministar, podsjetivši sve na to da je Crna Gora u 2018. godini ostvarila najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25. mjesto na listi EHCI-a.

Reklo bi se da uspjehe kojima se ministar javno hvali, iz Sindikata doktora medicine nedovoljno vrijednuju. Iz ovog tijela su istraživanjima otkrili turobniju stvarnost crnogorskog zdravstva – ljekari odlaze. Najviše iz domova zdravlja i hitne pomoći.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore je tim povodom reagovala: ,,Od 2014. godine zemlju je napustilo više od 150 ljekara. Ministarstvo zdravlja i dalje negira postojanje problema. Očigledno je i da Ministarstvu zdravlja ne odgovara otvaranje ove teme. Javnosti se svakodnevno serviraju podaci o broju raspisanih specijalizacija, ali bez odgovora na koji način namjeravaju zadržati mlade ljekare nakon završene specijalizacije. Polako trošimo i kadrovski potencijal koji je godinama akumuliran, tako da uskoro nećemo imati ni dovoljan broj kandidata za specijalizacije, makar ne u mjeri u kojoj ih sada imamo. Na Medicinskom fakultetu u Podgorici godišnje se školuje 40 studenata medicine što, dugoročno, nije ni blizu dovoljno da se nadomjesti odliv ljekara i gubitak onih koji idu u penziju”.

Prema njenim riječima, glavni razlozi odlazaka doktora su loši uslovi rada, niske zarade ali i odnos prema ljekarskoj profesiji.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kaže da zaštita zaposlenih u zdravstvu praktično da ne postoji. ,,Male plate, preopterećenje radom, nemogućnost daljeg profesionalnog razvoja, pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, pretjeran upliv politike u zdravstveni sistem , loša regulativa, negativan odnos javnosti i medija, spektakularni sudski procesi i mnogi drugi razlozi izazivaju kod nas zdravstvenih radnika sve osim ‘optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu, prilagođavanje radnog procesa granicama realnih ljudskih mogućnosti i selekciju zaposlenih prema njihovim psihofizičkim, radnim i stručnim sposobnostima’, kako je zakonom propisano”.

On je na sastanku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore podsjetio na loše stanje u domovima zdravlja širom zemlje, istakavši domove u Pljevljima, Bijelom Polju, Rožajama. Dotakao se u svom govoru i primjera nasilja nad ljekarima, koji su ostali nekažnjeni.

Ministar Hrapović rekao je da će budžet za zdravstvo za 2020. godinu iznositi 281,5 miliona eura, što je u odnosu na tekući za 34 miliona eura više. On je objasnio na šta će i koliko novca Vlada navodno potrošiti. Najavio je i da će se naredne godine vratiti 146 ljekara sa specijalizacija i 10 sa subspecijalizacija.

Radnike u napredak nije uvjerio. Za njih, država nema sluha za zaposlene u zdravstvu.

,,Razvojna komponenta budžeta je predviđena za angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore, ali ne i za stručnjake iz Crne Gore, jer njih besplatno izvozimo. Nerealne su priče da ulažemo značajna sredstva za usavršavanje i edukaciju ljekara – milion eura. Kakav je to kvalitet kontinuirane medicinske edukacije obezbijeđen za 400 eura po ljekaru za godinu dana? Samo kotizacije za stručne kongrese se kreću od 300 do 900 pa i više eura”, reagovali su iz Sindikata doktora medicine povodom obećanja ministra.

Aleksandar Mugoša je ocijenio da budžet za zdravstvo ne bi smio da bude na nivou pet odsto bruto društvenog proizvoda, jer je to više nego nedovoljno za normalno funkcionisanje bilo kojeg zdravstvenog sistema: ,,U razvijenim sistemima ta sredstva se kreću između devet i 11 odsto BDP-a. Taj novac se nikako ne smije posmatrati kao trošak, već  kao pokretač ekonomskog razvoja. U Njemačkoj je, na primjer, u automobilskoj industriji zaposleno oko 700 000 radnika, dok je u sektoru zdravstva zaposleno 3 500 000, a još 1 500 000 zaposlenih indirektno zavisi od poslova vezanih za zdravstvenu zaštitu stanovništva. Dakle sedam puta više u odnosu na automibilsku industriju. Mi smo mislili da je glavni pokretač njemačke ekonomije autoindustrija, međutim, nije”.

On smatra da finansiranje zdravstvenog sistema nikako ne smije biti isključivo iz državnog budžeta, jer se taj koncept finansiranja zdravstvene zaštite pokazao kao najgori od svih koji su do sada primjenjivani.

U oktobru ove godine dočekale su nas novosti o kvaru, već po ko zna koji put, na aparatima za zračenje u Kliničkom centru Crne Gore. Ovog puta je više od mjesec dana bio neupotrebljiv sto za braha zračenje, pa su oboljeli od raka, u već mučnoj borbi za život, bili prinuđeni na dodatno maltretiranje, da na zračenje idu čak u Banja Luku, u privatnu kliniku sa kojom KCCG ima sklopljen ugovor.

Iz Uprave carina nedavno je otkriveno da je nekoliko polovnih medicinskih aparata upitnog kvaliteta zadržano na granici. Iz UP su konstatovali da je uvoz ovakvih uređaja čest, jer se nabavljaju preko interneta i po znatno nižim cijenama, najčešće iz Kine. Iz Ministarstva zdravlja se ovim povodom još niko nije oglasio.

Crna Gora jedina u regionu nema fizijatre u domovima zdravlja, a novim Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti nije ni predviđeno njihovo vraćanje u tim izabranih doktora na primarnom nivou.  Posebno je veliki problem nedostatak pedijatara.

Po svemu sudeći, teško da budžet namijenjen za prosperitet zdravsta ide na veće zarade, jačanje kapaciteta ili bolje uslove rada sa novim, funkcionalnim aparatima.

Ministar Hrapović tvrdi da ne zna zbog čega ljekari odlaze da rade u privatne klinike ili u inostranstvo.

Hrvatska je povećala plate u zdravstvu za sedam odsto od 1. septembra, a Srbija će, prema najavama, od januara 2020. godine povećati zarade ljekarima za 10 odsto, a medicinskim sestrama za 15 odsto. Ove zemlje su i prošle godine za slične procente povećale plate u zdravstvu, tako da su sada one gotovo dvostruko veće nego u Crnoj Gori.

Zdravstveni radnici se sve više okreću Njemačkoj. Plate za početnike tamo se kreću od tri hiljade eura pa naviše, a za specijaliste od pet do osam hiljada eura. Zna to i ministar Hrapović. Ali mudro ćuti.

                                                                                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo