Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJSKE KADROVE UDOMLJAVALE I OPŠTINE U KOJIMA DPS NIJE BIO NA VLASTI: Hoće li Vlada uhapsiti i  sebe

Objavljeno prije

na

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju pokrenulo je istražni postupak protiv čelnika te opštine zbog sumnje da su nezakonitim zapošljavanjima počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. Za isto postupanje u drugim opštinama nije bilo procesa

 

Većina građana Crne Gore smatra da bez bliskosti partijama ili pojedincima iz vlasti ne možete do posla. Koliko je to mišljenje uvriježeno u našem društvu, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2019. godine – po mišljenju mladih, najvažniji faktori koji vode zaposljenju su odnosi sa ljudima na vlasti (64,5 odsto), poznanici i lične veze (62,8 odsto), a zatim partijska pripadnost (57,2 odsto). Stručnost i znanje dolaze tek kao četvrti faktor, što navodi 52,6 odsto ispitanika.

U janosti je odjeknula vijest kada je Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju nedavno otvorilo istragu protiv čelnika te opštine povodom nesavjesnog rada u službi, a koje se odnosi upravo na nezakonito zapošljavanje. U tužilaštvu su saslušani predsjednik Opštine Ljoro Nrekić, sekretar Sekretarijata za budžet i finansije Sead Osmanović, sekretar Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mustafa Gorana, načelnik Službe za zaštitu i spašavanje Saubih Mehmeti i sekretar Komunalne policije i bivši predsjednik Skupštine opštine Ulcinj Milazim Mustafa. Svi su visoki funkcioneri ulcinjskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, Ulcinjanin,  je na svom Tviter nalogu potvrdio vijest o hapšenju u toj opštini i najavio odlučnost Vlade da ovakvim pojavama  stane na kraj. Zvučalo je čudno. Sedmicu ranije objavljena je raspodjela javnih funkcija „po dubini“ između partija vladajuće koalicije, među kojima je i Abazovićeva URA.

Jovana Marović iz Politikon mreže je poručila: „Za ovo krivično djelo, partijsko zapošljavanje, za očekivati je da Vlada hapsi i samu sebe“.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, tužilaštvo funkcionere Opštine Ulcinj tereti zbog zapošljavanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima bez saglasnosti Ministarstva finansija, što je predviđeno Sanacionim planom, koji je ta lokalna samouprava morala uraditi s obzirom na to da je korisnik sredstava Egalizacionog fonda. Opština Ulcinj je za deset i po mjeseci, prema planu budžeta za zarade u 2020, na osnovu tih ugovora isplatila gotovo 330.000 eura.

Nrekić je u više navrata  govorio kako se u njegovoj opštini zapošljava po partijskoj liniji, ali da se tako radi „po čitavoj Crnoj Gori“.  Da se i u ostalim opštinama radilo kao u Ulcinju, pokazuje i posljednji izvještaj o realizaciji Plana optimizacije javne uprave za drugu polovinu 2019. godine, koju je uradilo bivše Ministrastvo javne uprave. Prema tom dokumentu, lokalne samouprave su za tih pola godine zaključile 1.501 ugovor o djelu, a gotovo polovina tih ugovora nije dobila saglasnost Užeg kabineta Vlade ili predsjednika Opštine – 790, gdje prednjače javne ustanove (521 ugovor bez saglasnosti). Kada je riječ o ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, koje u Ulcinju istražuje tužilaštvo, zaključeno ih je ukupno 450, od čega četvrtina bez saglasnosti predsjednika Opštine ili Užeg kabineta Vlade – 106.

Od 24 lokalne samouprave, sredstva Egalizacionog fonda koristi 15 opština: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Rožaje, Šavnik, Ulcinj i Žabljak. Riječ je o načinu finansiranja siromašnijih opština, kako bi svaka lokalna samouprava bila u stanju da pruža jednaki (ili približno jednaki) kvalitet usluga stanovništvu. Prema izvještaju Ministarstva javne uprave, među opštinama koje su najviše zapošljavale u izvještajnom periodu bez saglasnosti Vlade, nalaze se opštine Bijelo Polje i Nikšić. Prema sanacionim planovima one, takođe, ne bi smjele zapošljavati bez saglasnosti Vlade. Prema četvorogodišnjem planu optimizacije broj radnika u javnoj upravi mora biti smanjen za deset odsto u javnoj upravi, a za 15 odsto u lokalnim samoupravama. Međutim, broj zaposlenih se svake godine povećava.

Krivičnim gonjenjem  prethodnika, nova vlast nije pokazala suštinski otklon od ovakve politike zapošljavanja. Među prvim potezima lidera vladajućih partija nakon formiranja Vlade bili su imenovanja partijskih kolega na važnim državničkim funkcijama, a odvija se  podjela funkcija u državnim institucijama i preduzećima „po dubini“. Najdrastičniji primjer je imenovanje bivše poslanice Demokratskog fronta Marine Jočić za predsjednicu Odbora direktora Nacionalnih parkova Crne Gore. Za direktoricu NPCG izabrana je Jelena Kljajević nekadašnja portparolka Demokratske narodne partije, takođe članica DF-a. ,,Činjenica je da ni ja ni direktorica Nacionalnih parkova Jelena Kljajević nemamo iskustva kada je u pitanju upravljanje nacionalnim parkovima, ali nije teško rukovoditi kada imate stručne ljude oko sebe»., kazala je Marina Jočić u jutarnjem programu na TV Vijesti. Tu se nema šta dodati.

U posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore Evropska komisija  je naglasila da je potrebna snažna politička volja za  depolitizaciju administracije i državne uprave kako bi se optimalizovali javni poslovi. Podsjećaju i da nije bilo  epiloga  afere Snimak iz 2013. godine. Afera Snimak izbila je nakon objavljivanja audio-snimka sa zatvorene sjednice DPS-a. Tu, između ostalog, Zoran Jelić  govori o zapošljavanju simpatizera DPS-a preko projekata Zavoda za zapošljavanje. Jelić nije procesuiran, a 2017. godine je izabran za člana Državne revizorske institucije koja je zadužena za kontrolu trošenja budžetskih sredstava i upravljanja državnom imovinom.

Isti model  primjenjivan je prilikom imenovanja i zapošljavanja, bez obzira da li su na vlasti u opštinama bile partije nove  vladajuće koalicije ili sadašnje opozicije. Prema istraživanju Instituta Alternativa (IA) u 11 crnogorskih opština je od 2014. do 2017. godine povećan broj zaposlenih, a u tome su tada prednjačile opštine Rožaje i Kotor, zatim Tivat i Podgorica. Najdrastičniji primjer bila je Opština Rožaje koja je, uprkos tome što je potpisala ugovor o reprogramu poreskog duga, od 2014. do 2017. godine zaposlila 189 osoba. U Rožajama je tada na vlasti bila Bošnjačka stranka. Opština Tivat je zaposlila 160 ljudi u periodu nakon izbora 2016.  Nakon posljednjih izbora u toj opštini Demokratska partija socijalista nakon dvije decenije više nije na vlasti. U Podgorici je, prema istom istraživanju, od 2014. do 2017. godine, broj zaposlenih porastao za 138, a u Kotoru u istom periodu za 189.

U Kotoru je ista praksa nastavljena nakon što je smijenjen DPS, a na vlast došla koalicija na čelu sa Demokratama. Odmah su krenula imenovanja partijskih drugova. Par mjeseci nakon što je imenovan predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, njegova vjenčana kuma, inače članica Demokrata, postavljena je na mjesto direktorice Centra za kulturu Kotor. U toj ustanovi ubrzo je zapošljeno još nekoliko  članova kotorskog odbora Demokrata Kotor. Za glavnog administratora opštine postavljen je sin direktora Demokratske Crne Gore Vladimira Vujović. Izvještaj Upravne inspekcije pokazao je tada mnoga nezakonita zapošljavanja, kao što je bilo zaposlenje Jovana Ristića, člana Demokrata, na mjesto predsjednika za pravne poslove, a Upravna inspekcija je u nalazu navela da on nema završen nijedan fakultet, a posebno ne pravni.

Upravna inspekcija je nezakonito zapošljavanje utvrdila i u Beranama, gdje je od 2014. na vlasti koalicija, predvođena Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i nosiocem njihove liste Dragoslavom Šćekićem. Inspekcijski nadzor obavljen je krajem 2017. godine i tada je utvrđeno da 65 službenika u organima lokalne jedinice ne ispunjava uslove za ta radna mjesta. Nakon dolaska te koalicije na vlast značajno je povećan i broj zaposlenih u gradskim preduzećima.  Agencija za izgradnju i razvoj Berana u 2014. godini je imala 34 zaposlena, a samo dvije godine kasnije bilo ih je 73. U Komunalnom je broj zaposlenih za dvije godine, od 2016. do 2018. godine porastao sa 129 na 208. Tada su iz Opštine Berane odgovorili da nijedan službenik, ni namještenik za vrijeme vlasti koalicije Zdravo Berane (SNP-DF-Demokrate) nije zapošljen, a da nijesu ispunjeni zakonski uslovi.

I Budva nakon smjene DPS-a je takođe primjer zapošljavanja partijskih kadrova i članova šire familije u opštini gdje vlada nekadašnja opozicija. Partijska podjela „opštinskog plijena“ u toj lokalnoj samoupravi vjerovatno je i najvidljivija s obzirom na to da je svako malo vladajuća koalicija u krizi  zbog nezadovoljstva podjelom fotelja. Postizborni pregovori u toj opštini i dalje traju, a prije sedmicu je izbjegnuta nova kriza vlasti jer se, kako nezvanično saznaju Vijesti, Nova srpska demokratija (NSD) i Demokrate nijesu mogle dogovoriti oko nadležnosti nad Sekretarijatom za zaštitu imovine, koji obje partije žele da kontrolišu.

Zbog svega što se u Crnoj Gori, kad je partijsko zapošljavanje u pitanju dešavalo i dešava, ulcinjski slučaj ne svjedoči  o principijelnosti, već o selektivnosti. Svjedoči i da promjena vlasti nije isto što i promjena načina vladanja.

 

Dejan Milovac: Ispitati sve poteze „nove vlasti“ i „nove opozicije“

Dejan Milovac iz nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se godinama bavi zloupotrebom državnih resursa u partijske svrhe, kaže da borba protiv partijskog zapošljavanja ne treba da se zaustavi na slučaju Ljora Nrekića. Po njegovom mišljenju treba da se ispitaju svi iz „nove vlasti“ i „nove opozicije“ kako bismo imali pravičan sistem i uputili jasnu poruku da niko ne smije da dobije posao samo zato što ga politička partija preporučuje.

„Od nekoga je moralo da počne da se rješava, ali je selektivnost sudstva i tužilaštva velika. Imali smo mnogo javnog iskazivanja da je političko zapošljavanje nezvanični ‘modus operandi’ (šablon) za dobijanje posla u državnoj upravi i oni nisu reagovali“, kazao je Milovac.

Dejan Milovac iz MANS-a smatra da je pravosuđe propustilo priliku da na aferi Snimak pokaže kako partijsko zapošljavanje nije prihvatljivo. Podsjetio je da su nadležni ćutali o tome, dok su ključni akteri te afere ostali nekažnjeni.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz  kaljuže. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme crne rupe su se ponovo aktivirale

 

 

Kako se primiče zatvaranje novih poglavlja sa Evropskom Unijom (EU), koja hrabri i  podstiče inteziviranje pristupnog procesa, sve su uočljivije sile u zemlji u susjedstvu koje nastoje da Crna Gora stane i krene u rikverc. Vlada Crne Gore izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz balkanske kaljuže.

Od kada je Crna Gora dobila pozitivnu ocjenu za privremena mjerila – tzv. IBAR od Evropske komisije (EK) u junu prošle godine i krenula u završnicu, tj. zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine, crne rupe su se ponovo aktivirale. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme i harmonizaciju s tekovinama EU, heterogena vladajuća većina je odmah nakon odluke EK donijela politikantsku rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Formalni inicijator je bio predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ujedno i lider vučićevske Nove srpske demokratije (NSD). Njegovom prijedlogu su se  odmah  pridružile i druge partije u Crnoj Gori (DNP-SNP-UCG) lojalne Prvoj familiji Srbije. Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate su takođe digli glas za tu rezoluciju (uz nekoliko abstinencija) nakon što su partije braće Vučić ucijenile premijera Milojka Spajića izlaskom iz Vlade. PES i Demokrate su malo razvodnili tekst i nazvali ga „Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu“.  Preskočili  su i licitiranje broja žrtava Jasenovca koji velikosrpski krugovi često koriste u propagandističke svrhe iako njihov narativ nema naučno utemeljenje.

Aleksandar Vučić je računao, i ne bez osnova, da će ta rezolucija naškoditi crnogorskom putu ka EU. Iz istog razloga on nije htio ranije istu rezoluciju donijeti u svom parlamentu – da ne „naškodi evropskom putu Srbije“. Hrvatska je nakon nategnutog 41 glasa u crnogorskoj Skupštini proglasila personama non grata lidere Demokrata, NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP) i blokirala zatvaranje poglavlja 31. Rezolucija je takođe pomogla proruskom dijelu HDZ-a bliskog porodici Đukanović i DPS-u da volšebno aktivira i čitav niz drugih problematičnih pitanja koja su nastala u doba miloističke vlasti i za koje se sadašnja Vlada teško može smatrati odgovornom. Međutim, i pored nastojanja PES-a, Demokrata i Bošnjaka  (koji drže vanjske poslove) HDZ-ov šef diplomatije je nastavio za kreiranjem novih uslova o vraćanju otete imovine Hrvata uz morsku obalu. DNP je kao dio Vlade, zauzeo oštar stav da sa Hrvatskom ne može biti nikakvog kompromisa ni oko čega, dok je istovremeno Milan Knežević zatražio od Hrvata da im vrate Đukanovića – kakvog su ga znali 1991.- kao ljutog velikosrbina i slugu Beograda. Sa takvim Đukanovićem bi se DNP ponosio i vjerovatno bi mu pohare Crne Gore bile oproštene, kao i Svetozaru Maroviću čije ime niko od podanika ne smije pomenuti Vučiću kad dođe na poklonjenje u Beograd.

S druge strane, katastrofalni bilans (ne)učinka nereformisanog crnogorskog pravosuđa, koje je i dalje velikim dijelom pod kontrolom porodice Đukanović, je garant da se ništa neće pomjeriti s mrtve tačke. Na sve dođu problemi i s Hrvatskom (ratni zločini i volšebno nestala imovine Bokelja Hrvata i drugih – iza kojih opet stoji vlast Đukanovića) ili borba protiv kriminala i korupcije koji su razorili zemlju opet u doba vladavine iste porodice. Propast istraga i optužnica u aferama Telekom, Tunel, Stanovi, Carine, jalovo suđenje Vesni Medenici i drugim optuženim za teška krivična djela su garant da će i Đukanovići odraditi svoj dio posla u držanju Crne Gore podalje od EU i vladavine prava.

Nakon IBAR-a dolazi do provale istorijskog revizionizma i podsticanja mržnje i podjela u Crnoj Gori iza kojih opet formalno stoje ljudi iz Crne Gore, ovoga puta vladike Srpske crkve (SPC) Joanikije Mićović i Metodije Ostojić. Nereformisano  sudstvo je i tu garant da se ništa neće i ne može preduzeti da bi zemlja konačno ušla u neku normalu.

Parastosi nacističkim kvislinzima i ratnim zločincima, na koje smo navikli još ranijih godina i koje je i DPS podsticao, stvarajući podjele zarad lakšeg vladanja,  prerasli su  u otvoreno veličanje zločinaca i poražene ideologije iz Drugog svjetskog rata. Joanikijev odlazak u Lijevča polje u BiH, gdje je 1945. godine vojnički slomljena crnogorska četnička vojska a njen lider Pavle Đurišić odveden kao zarobljenik u Staru Gradišku, je dolio ulje na vatru podjela. Za Mićovića je Đurišić bio „junak nepobjedivog karaktera“ i uzdignut maltene na nivo sveca.  Metodije je izjednačio  Dražu i Đurišića sa svetima koji su postradali za vjeru. Obojica episkopa i predsjednik Skupštine su se ove godine obreli u Kamniškoj bistrici u Sloveniji na još jedan parastos tamo zarobljenim i strijeljanim četnicima gdje su ponovo veličali velikosrpske fašiste.

Prošle godine je Metodije proširio i parastose i na planinu Krnovo, sada mjesto profitabilnih poslova Mandićevog EPCG-a i porodice Đukanović (kao i u slučaju rekonstrukcije TE Pljevlja). Na Krnovu je u ljeto 1944,  Sedma crnogorska omladinska brigada do nogu potukla u oružanoj borbi Đurišićev Gvozdeni puk koji je u njemačkoj ofanzivi sadejstvovao sa SS jedinicama i ustašama protiv partizana. Metodije je krenuo u drsko izvrtanje činjenica, bez i jednog novog izvora, sa tvrdnjom da je na Krnovu pobijeno nekoliko stotina nenaoružanih mladića bez suda i presude i da su „komunisti svakakve zločine radili”. Metodije je navodno služio pomen „nevino postradaloj mladosti, njihovim čistim dušama, koje nas danas gledaju sa neba”.

Prije pet dana u ponovnom parastosu na Krnovu se Metodiju pridružio i Andrija Mandić. Držana je služba “mladićima stradalim na ovom prostoru, 25. avgusta 1944. godine” Metodijeva eparhija je poslala “jedinstvenu poruku da se na mjestu stradanja na Krnovu podigne spomen-obilježje, hram, da se prikupe sva imena oko 350 ubijenih”. Mandić je objasnio da je položio vijenac „u znak sjećanja na preko 300 golobradih, većinski maloljetnih, mladića…koji su brutalno strijeljani u strašnom ratnom zločinu”. Dodao je i da su stradali “od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka”, samo zbog toga što su “vjerovali u zapadne saveznike i kraljevinu koja je bila njihov dom prije okupacije”.

Na parastosu je besjedio i bivši sekretar Eparhije budimljansko nikšičke i sadašnji paroh tivatski MCP Miajlo Backović. Backović je poznat po raskalašnom življenju, ekstremnim stavovima i veličanju staljinističkog KGB „pravoslavlja“ u Rusiji. Prije šest dana bio i na protestu u Morinju ispred bivšeg logora u kome je postavljenja sporna spomen ploča hrvatskim logorašima za vrijeme ministra odbrane Raška Konjevića. Udruženje boraca ratova 1991-92 i paracrkveni ekstremistički Miholjski zbor su organizovali protest na kome se u svešteničkoj odori pojavio i otac Miajlo. Backović je branio agresiju Miloševića i njegovih crnogorskih satrapa na Hrvatsku 1991. god. koja tada „nije bila međunarodno priznata“ dok je navodno „jedina zvanična i regularna vojska koja je u tom trenutku postojala bila JNA“. Po Backoviću i drugima u Morinju navodno niko nije stradao (i pored dokaza o smrtnim posljedicama ) dok svake sedmice vučićevska propaganda uvećava broj stradalih crnogorskih zarobljenika u Lori kod Splita. Backović je prozvao „sve one koje smo mi zaposlili 30. avgusta“ i „kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo“. U komentaru Vijesti je u citiranju njegove izjave dodato u zagradi i riječ „crkva“ kao podrazumijevano značenje da su oni ti koji su zaposlili sadašnju vlast. Međutim, Mitropolija je prije dva dana izdala saopštenje pod izgovorom dodate riječi „crkva“ u kome se prvi put ogradila od svoga sveštenika. Naime, „sveštenik Backović u Morinju nije imao nikakav mandat da govori u ime Crkve… te riječi (je) mogao da izrekne samo kao jedan od građana ove zemlje“. Joanikijeva Mitropolija dalje navodi da je Backović „uzdržavanjem od govora ili makar drugačijim i jasnijim izborom riječi  mogao i trebalo je da preduprijedi ovakva tumačenja“. Joanikije već neko vrijeme nije na liniji potpune lojalnosti braći Vučić. Proljetos je potpisao sa pet drugih vladika SPC-a otvoreno pismo kojim se osuđuje govor mržnje Vučićevih vladika protiv studenata kao „srpskih ustaša“ i „neprijatelja države“. Ubrzo nakon toga je slijedilo uzdisanje Metodija na nivo „mitropolita“ i postavljenje za člana Sinoda – crkvene vlade. Sada je postao i član istražne komisije SPC-a protiv žičkog vladike Justina kojemu  se de fakto zamjera podrška srpskim studentima i nelojalnost braći Vučić. Ono što „mitropolit“ Metodije postaje u odnosu na Joanikija – omiljeni Vučićev episkop, izgleda da prati i dvojicu svjetovnih lidera „srpskog naroda u CG“ – Kneževića i Mandića. Vrijeme će pokazati koga Prva familija Srbije više voli.

Ako Crna Gora koju su trasirali Đukanović i Vučić uspije ući u EU, njeno članstvo će biti ravno čudu. I uprkos kontra-bajalicama Metodija i Miajla.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šestu godinu zaredom DRI ima ozbiljne primjedbe na način na koji izvršna vlast (ne)raspolaže novcem iz državnog budžeta. Umjesto da pokušaju otkloniti nedostatke koji se ponavljaju iz godine u godinu, iz Ministarstva finasija sve se glasnije ljute. Na revizore i novinare

 

 

Nadležni u Vladi ne računaju baš dobro. Što se tiče poštovanja pravila i propisa tu su još gori, odnosno, da budemo precizni – loši.

To je suština nalaza Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela redovnu finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu. Kako su njihovom Revizijom „utvrđene greške i nepravilnosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj“, DRI je dala uslovno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu prošlogodišnjeg budžeta.

Uočeni nedostaci nijesu iz kategorije bezazlenih, koje bi eventualno mogli pripisati međusobnom rivalitetu računovođa iz Vlade i DRI i nadmetanju na temu ko bolje poznaje i primjenjuje crnogorske zakone i međunarodne računovodstvene standarde. Tako, na primjer, revizori DRI konstatuju da završni račun prošlogodišnjeg državnog budžeta nije matematički tačan.

„Revizijom je utvrđeno da je potrebno uvećati prihode za 3,2 miliona eura, a umanjiti rashode za 38,8 miliona eura“, zaključili su članovi Kolegijuma koji je radio ovu reviziju, senatori DRI Milan Dabović i Siniša Čađenović. Tako bi se i iskazani deficit (razlika između prošlogodišnjih rashoda i prihoda) smanjio sa 247,5 na 205,5 miliona eura. Slijedi još malo računovodstvene matematike i konačno rješenje prošlogodišnjeg budžetskog poslovanja: „Modifikovani gotovinski deficit nakon korekcija iznosi 216,8 miliona eura“.

Revizija DRI potvrđuje ono o čemu bolje upućeni govore još od sredine prošle godine: novac iz budžeta troši se mimo plana, neko dobije više od iznosa planiranih sredstava, a neko ni ono što je predviđeno Zakonom o budžetu. Evidencija o svemu tome nije uredna.

“Ministarstvo finansija nije u cjelosti uskladilo vođenje glavne knjige trezora sa važećim Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, a pojedine potrošačke jedinice su ugovarale obaveze iznad planiranih sredstava. Utvrđeno je da nijesu redovno izmirivane dospjele obaveze, niti su rasknjižene obaveze naplaćene prinudnim izvršenjem”, konstatuje DRI.

Izvršna vlast je neažurna i kada je u pitanju poreska evidencija, ukazali su revizori. „Knjigovodstveno stanje poreskog duga na posljednji dan prošle godine i pretplate koje su evidentirane na individualnim analitičkim računima poreskih obveznika ne predstavljaju stvarni iznos duga“, navodi se u dokumentu DRI. Revizijom je konstatovano da Završni poreski račun za 2024. godinu nije dostavljen u zakonom propisanom roku. „Takođe, utvrđeno je da se račun za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave nije blagovremeno konsolidovao u glavnoj knjizi trezora (GKT), a da je dio sredstava ostao van bilansa“.

U Reviziju se navodi da je država prošle godine vraćala sredstva donirana iz EU fondova koja su nenamjenski potrošena u ranijem periodu (prije njenog formiranja), u ime korisnika čiji je rad pod kontrolom vlade. To, ipak, nije uticalo na ukidanje prakse da se donacije i subvencije dijele mimo procedura i bez obaveze primaoca da izvjesti o načinu na koji ih je iskoristio. Kao primjer, DRI navodi da se  „novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole“.

Pride, DRI konstatuje da se neki troškovi iz državnog budžeta ne prikazuju na pravi način i na pravom mjestu, kako bi ukupna slika o radu Vlade bila ljepša. Tako je naknada za rad Komisije koja treba da predloži rješenje u sporu između Vlade Crne Gore i China Road and Bridge Corporation (nosilac posla izgradnje dionice autoputa Smokovac – Mateševo) kako bi se izbjegla arbitraža na Trgovinskom sudu u Cirihu, prikazana među izdacima za infrastrukturu. A trebala je, prema mišljenju revizora, da se nađe među izdacima po osnovu troškova sudskih postupaka, „s obzirom da se radi o sporu i predsudskoj instanci koja isti rješava“.

Pošto je dokument od skoro 200 stranica dostupan na sajtu DRI, skratimo prepričavanje i vratimo se na osnovne zaključke. „Na osnovu činjeničnog stanja utvrđeno je da su pogrešna prikazivanja, pojedinačno ili zbirno, materijalno značajna u odnosu na postavljene kriterijume za finansijsku reviziju na osnovu čega nadležni Kolegijum izražava uslovno mišljenje“. Revizijom pravilnosti „utvrđeno je da potrošačke jedinice nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori i u skladu sa tim nadležni Kolegijum izražava negativno mišljenje“.

Iz DRI su podsjetili da se slični nalazi ponavljaju, dok Vlada ne pokazuje previše entuzijazma da uočene nepravilnosti ispravi, kako bi državnu kasu dovela u potreban red. Utvrđeno je, navodi se u reviziji, da je Vlada Milojka Spajića u potpunosti realizovala manje od petine (18 odsto) preporuka datih u prošlogodišnjoj reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023. godinu, dok dvije trećine (66 odsto) nijesu realizovane.

Neće, ne umiju ili misle da nijesu dužni da svoj rad usklađuju sa preporukama DRI?

Odgovor se da naslutiti iz ljutite reakcija Ministarstva finansija na objavljenu reviziju. „Uslovno mišljenje DRI iznijeto u okviru finansijske revizije, ne oslikava stvarno stanje, niti počiva na potpunom i pravilnom tumačenju i uvažavanju zakonskih propisa“, ustvrdili su iz resora kojim rukovodi ministar Novica Vuković. U njihovom saopštenju, nakon objašnjenja, slijede optužbe. Prvo na račun DRI: „Ovakav pristup nije samo pogrešan, već dovodi do netačnih i pravno neutemeljenih zaključaka, koji obmanjuju javnost i narušavaju reputaciju institucija“. Onda su na red došli mediji: „Pojedini mediji izvještavali su o ovoj temi na način koji cijelu odgovornost revizije usmjerava na Ministarstvo finansija i ministra Vukovića, iako se brojni nalazi odnose na period prije 2020. godine i na druge institucije. Takav pristup je tendenciozan, netačan i zlonamjeran.“

Tu bi, po mišljenju nadležnih iz Ministarstva finansija, trebalo staviti tačku na priču o završnom računu budžeta za prošlu godinu, odnosno primjedbama koje je Kolegijum DRI dao na taj dokument. Mnogi, međutim, nijesu saglasni sa takvim naumom. Među njima se našla i Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).

„Već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični“, saopštili su iz STEGA. „Državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim v.d. rukovodiocima”.

Građani, makar u teoriji, imaju pravo da znaju na šta se i kako troši njihov novac. U praksi, dovoljno je izgleda ponoviti da se oni prethodni bili još gori. I obećati pokretanje nekoliko milijardi vrijednog  investicionog ciklusa. Ili cirkusa. Pošto je ukupan saldo prethodno izrečenih obećanja na istu temu bio i ostao – nula.

Zoran RADULOVIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost,  da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine, donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud

 

 

Da Ustavni sud neće biti popunjen ove sedmice sa troje novih sudija, bilo je gotovo pa najavljeno od strane paralementarne većine. Iako je premijer Milojko Spajić tokom susreta sa predsjednicom  Evropske komisije (EK) Ursulom Fon der Lajen pozvao parlamentarce da izglasaju sudije i izrazio želju da će to biti učinjeno, više je znakova govorilo  da će se desiti suprotno.

Uoči sjednice u utorak, na kojoj potrebnu podršku nije dobio nijedan od troje kandidata za sudije Ustavnog suda,  održan je sastanak  poslaničkih klubova.  Iz partija parlamentarne većine još su se tada mogle čuti poruke da će sudije Ustavnog suda , ukoliko ne budu  izabrane “sjutra”, biti  sigurno izabrane  “za mjesec dana”.

Sjutra je očekivano donijelo novi propali pokušaj popunjavanja Ustavnog suda. Niko od troje kandidata nije dobio potrebnu podršku. Glasalo se za  dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor – zamjenicu  zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića,  kao i za advokaticu Mirjanu Vučinić, koju je još ranije predložio predsjednik Jakov Milatović.  Za Milatovićevu kandidatkinju poslanici nijesu glasali na sjednici krajem septembra, pošto nijesu izglasali ni dnevni red.  Od tada se uporno, kako iz vlasti tako i iz opozcije, čuju glasovi kritike upućeni predsjedniku, kome se  zamjera što nije obavio konsultacije o kandidatima  sa parlamentarcima.

Odnos prema Milatoviću odrazio se i na ovonedeljnom glasanju.  Za kandidatkinju predsjednika advokaticu Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije – DPS i Socijaldemokrate,  kao i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.  Poslanici vlasti, njih 44, bili su uzdržani.

“ Ako ste smatrali da u okviru konsultacija učestvujem u političkoj trgovini, tu ste se prevarili”, poručio je nakon neizbora njegove kandidatkinje Milatović.

Za drugo dvoje kandidata  poslanici vlasti su glasali, ali oni nijesu dobili neophodnu podršku.  Izbor Jovanovića   podržalo je 45 poslanika većine, pet poslanika Bošnjaške stranke (BS)  bilo je uzdržano, dok je poslanik iz te stranke Admir Adrović  bio protiv.  Za Mirjanu Radović su glasala 44 poslanika većine, i opet – uzdržanih pet poslanika BS, Adrović porotiv. Iz  te stranke su prethodno javno otvorili polemiku tražeći da jedan od kandiata bude pripadnik bošnjačkog naroda.

Opozicija nije glasala za kandidate Ustavnog suda, iako svu krivicu za neizbor svaljuje na vlast, tvrdeći da ona tako koči evropski put.  Opravdanje za to što ne glasaju  za kandidate,  i oni  traže u nedostatku razgovora i konsultacija sa vlašću. Predsjednik DPS  Danijel Živković je saopštio da vlast nije pozvala opoziciju da razgovaraju o kandidatima, te da će njegova stranka glasati za Milatovićevu kandidatkinju Mirjanu Vučinić.  Ti glasovi, imajući u vodu prethodni odnos Milatovića i vlasti u vezi kandidata za Ustavni sud, nijesu mogli rezultirati  izborom Vučinić.

“Pričamo da treba izabrati sudije Ustavnog suda zbog Evropske komisije, odnosno zbog toga što je došla Evropska komesarka Ursula fon der Lajen, pa nam eto to treba, a ne zato što treba popuniti mjesta u Ustavnom sudu jer to nama treba zbog nacionalnih interesa, jer nam treba popunjen Ustavni sud zbog nas ovdje“, kazao je Živković na sjednici Skupštine, na kojoj nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.

Do  komunikacije između vlasti i opozcije je izgleda na kraju ipak došlo. Prema nezvaničnim medijskim najavama, URA bi mogla dati ruku vlasti. Vladajuća većina očekuje da će u drugom krugu obezbijediti izbor dvoje sudija Ustavnog suda, oslanjajući se na moguće glasove Građanskog pokreta URA,  objavile su Vijesti, pozivajući se na neimenovane izvore.

Navodno je uoči rasprave u parlamentu bilo razgovora između Pokreta Evropa sad (PES) i GP URA, pa bi do  glasanja Abazovićeve URE  za kandidate za sudije Ustavnog suda moglo doći ako u Skupštini prođu neki zakoni koje je predložila ta opoziciona partija.  List tvrdi da su minimalne šanse da većina u drugom krugu glasa za Milatovićevu kandidatkinju.

Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina,  odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška poslanika (49). Toliko će glasova biti potrebno u narednom glasanju.  Četiri glasa URA u parlamentu mogla bi biti dovoljna vlastima da poguraju kandidate koje žele.

Akcija za ljudska prava (HRA), koja u kontinuitetu prati izbor sudija u Ustavni sud ali i pravosuđe u cjelini, izrazila je protest zbog toga što nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata  ispunjavala propisane uslove.

“Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus”, kazali su. „U atmosferi u kojoj su i jedan i drugi predlagač forsirali samo ‘svoje’ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni”.

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je crnogorskom parlamentu, nakon što je u septembru  propao pokušaj izbora sudija za Ustavni sud, da u oktobru izabere nedostajuće sudije. Ni  prisustvo Ursule Fon der Lajen u Crnoj Gori tokom posljednjeg pokušaja izbora, međutim, nije pomoglo.  Političke trgovine, ili konsultacije kako ih stranke zovu, moraju biti dovršene. Pa onda Evropa.

Iako su deklarativno i vlast i opozicija za kompletiran i autonoman Ustavni sud, taj sud je  odavno partijski, što se nije promijenilo ni nakon pada DPS-a. Svi izbori za sudije tog suda do sada su se odvijalli kroz  nemilosrdnu  borbu oko partijske prevage u toj instanci. Blokada, odnosno podjednak odnos glasova , za njih je prihvatljivije rješenje od neparnog broja sudija. Ukoliko narednog mjeseca budu izabrana dva, a ne tri kandidata za sudije Ustavnog suda, to će biti još jedan prilog toj tezi.

Kada je krajem 2023. Crna Gora pohvaljena iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije nakon dugih političkih trgovina i opozicije i vlasti, koje ni tada nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda boreći se za prevlast, i Briselu je bilo jasno da je sud možda postao funkcionalan, ali da je i dalje partijski.

Borba za političku kontrolu se nastavila. Krajem prošle godine, uz dimne bombe bačene u parlamentu od strane DPS, Skupština je konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović, a upražnjeno mjesto otvorilo je  novi krug borbe za prevlast. DPS je  penzionisanje Đuranović nazvao “ustavnim pučem”. Parlamentarna većina namjeravala je tada da penzioniše troje sudija Ustavnog suda, nakon što ih  je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje.  Da je to realizovano, ostalo bi  samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović, koji je bio ovlašćen za prijedlog dvoje sudija, tako što je odložio odluku o raspisivanju konkursa, o čemu je Monitor već pisao.  Trenutno ih je četvoro.

Nakon penzionisanja sutkinje Đuranović, DPS je uslovljavao rad parlamenta poništenjem odluke o njenom penzionisanju, što je na kraju rezultiralo traženjem mišljenja Venecijanske komisije o tome da li je zakonito penzionisana. Preporuke VK su odavno tu, ali su i dalje na čekanju. PES je u septembru, kada skupština nije htjela ni da reaspravlja o kandidatkinji Milatovića za sudiju Ustavnog suda, tvrdio da se prije izbora moraju ispoštovati preporuke Venecijanske komisije (VK), što je dio stručne javnosti vidio kao neutemeljen izgovor .

I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost,  da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine,  donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud.

Milena PEROVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo