Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA- KAKO ZAUSTAVITI MIGRACIJE:  Obećanja, obećanja

Objavljeno prije

na

Trend odlazaka mladih porodica posebno je pojačan nakon što je prije nekoliko mjeseci u Njemačkoj usvojen novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada. No baš ranije iseljeni Bihorci kažu da postoji nada da se zaustavi iseljavanje, i da oni u tome mogu pomoći

 

Godinama se iz petnjičkoj kraja masovno odlazi. Prosvjetni radnici svjedoče, da skoro nema dana da neka školska klupa ne ostane prazna. Mladi roditelji svoju djecu odvode sa sobom u svijet.

Ovaj trend je još pojačan, kako pokazuje i zvanična statistika, nakon što je prije nekoliko mjeseci u Njemačkoj usvojen novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada.

“Sada se može sa sigurnošću tvrditi da će, ako se nešto ne učini i pomognu mladi na sjeveru, taj region za deset do petnaest godina imati sto hiljada manje stanovnika i da će čitav sjeverni region imati do sedamdeset hiljada građana, na šta ukazuju i svi zvanični podaci iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja” – saopšteno je iz bjelopoljske nevladine organizacije Euromost.

Nakon što su formirali  opštinu, Pertnjičani su, za sada jedini,  uspostavili lokalnu kancelariju za dijasporu i svake godine okupe veliki broj iseljenika na manifestaciji pod nazivom Dani dijaspore.

Među dijasporom vlada nepodijeljeno mišljenje da u cilju valorizacije potencijala i zaustavljanja migracije stanovništva, Petnjica mora da iskoristi iskustva i znanja svojih iseljenika.

Oni smatraju da humanitarne aktivnosti, koje sprovode Petnjičani u inostranstvu, nijesu dovoljne  i ističu da je neophodno stvarati ambijent za razvoj i  otvaranje radnih mjesta.

“Dobro je to što su se Bihorci koji žive u inostranstvu svih ovih godina pokazivali kao izuzetno humani ljudi i što su preko različitih donacija pomogli svoj zavičaj. To je  dalo dobre impulse za razvoj ovoga kraja, ali za ozbiljniju razvojnu priču treba uvezati i niz drugih činilaca. Prije svega, uz izgradnju kvalitetnih puteva, potrebno je da se otvaraju fabrike i uspostave održiva radna mjesta koja će garantovati dobru zaradu zaposlenima, a samim tim i pristojan život” – smatra  predstavnik Udruženja iseljenika iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini profesor dr Fehim Кorać.

Prema njegovom mišljenju lokalnom stanovništvu u ovom kraju je prije svega potrebna socijalna sigurnost.

“Ako je čovjek zadovoljan životnim uslovima, on  neće tražiti neko drugo mjesto za obezbjeđivanje egzistencije. Neophodno je iskoristiti znanja i iskustva naših ljudi koji žive u inostranstvu i tako stvoriti povoljan ambijent koji bi čovjeka u Bihoru činio srećnim i zadovoljnim” – kaže Korać.

Sa njim se slože i predsjednik Zavičajnog kluba Bihor iz Luksemburga, Esko Halilović, navodeći da su mladi školovani ljudi, koji žive u razvijenim zemljama, kadri da osmisle programe za oživljavanje Bihora.

“Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga zdušno, preko humanitarnih aktivnosti, pomaže zavičaju. Ali,  veoma je važno istaći da, pored toga, imamo mlade ljude iz druge ili treće generacije Petnjičana koji su završili škole na prestižnim evropskim univerzitetima. Oni ulaze na velika vrata luksemburškog društva, kao vrsni stručnjaci i entuzijasti koje tamošnja država vrednuje, i uvažava” – kaže Halilović.

On smatra da je to ogroman potencijal koji  Petnjica i  Crna Gora treba da iskoriste, kako bi dio inostranog kapitala preselili u Bihor, i na osnovu kog bi se otvorila nova radna mjesta.

“Na nama je da animiramo ove mlade ljude, koji govore po nekoliko stranih jezika,  da dobiju emociju koju mi imamo prema zavičaju, a na državi Crnoj Gori je da im da šansu kako bi svojim znanjem i iskustvima dali doprinos da životni standard na ovim prostorima približe standardu razvijenih zemalja” – kaže Halilović.

Halilović ističe da Petnjica raspolaže sa izuzetnim prirodnim potencijalima. „Te potencijale treba iskoristiti za proizvodnju zdrave hrane i punu valorizaciju turističkih resursa. Takođe, treba otvarati mala familijarna preduzeća čiji rad neće puno zavisiti od konkurencije i uvoza, jer u Bihoru mogu da se stvaraju brendirani proizvodi. Mi iz dijaspore smo spremni da dovedemo stručnjake koji će podučavati lokalno stanovništvo da formiraju te porodične zadruge, čime bi se otvorio značajan broj radnih mjesta” – tvrdi Halilović.

Predsjednik Društva Montenegro-Bihor iz Slovenije, Šeki Agović, ističe da otvaranje proizvodnih pogona mora da prati dobra infrastruktura i stručna radna snaga.

“U Sloveniji ima blizu četiri hiljade Bihoraca. Svi oni vole svoj zavučaj“  kaže Agović. Bihorci iz Slovenije pružaju pomoć  svojim zemljacima na različite načine, ali, kako kaže Agović , ta pomoć mora da se upotpuni kroz instaliranje industrijskih i drugih pogona koje prate savremene tehnologije.

“Uporedo, moraju se stvarati stručni kadrovi za rad u tim pogonima, jer ne trebaju nam fabrike ako nemamo odgovarajuću radnu snagu. Bihorci su radni i pametni ljudi samo im treba dati šansu da se dokažu i u zavičaju. Ako to uradimo onda ljudi iz Bihora neće tražiti svoje uhljebljenje u drugim državama, nego će u mjestu svog rođenja prepoznati svoju budućnost” – vjeruje Agović.

U  Petnjici ima nekoliko veoma uspješnih takozvanih porodičnih firmi. Ta opština je postala samostalna prije šest godina. Sada  uz obilatu pomoć državnih vlasti grade infrastrukturu kako bi varošica dobila makar neke urbane odlike.

Da li je Kancelarija za dijasporu i stalni kontakt sa dijasporom dovoljan? Reklo bi se da, ipak, nije. U odnosu na broj stanovnika, čak i prema državnoj statistici, koja ne može biti pravi pokazatelj, iz ove sjeverne opštine samo za prvih devet mjeseci ove godine odselilo se zabrinjavajućih devedeset i pat građana.

Uz izrazito negativan prirodni priraštaj, Petnjičani imaju razlog za brigu. Porazan je podatak da se na području te opštine u prošloj godini rodilo samo petnaest beba. Ali, petnjičani makar čine napor da migracije zaustave.

Ne samo Petnjica, već čitav sjever mora tražiti način da zaustavi migracijski cunami, a to neće moći bez podrške centralnih vlasti i ulaganja u projekte koji će zadržavati mlade. Desetine miliona eura će otići u tri sjeverna grada za izgradnju tri ski centra koji treba da privuku turiste. Koje neće imati ko da sačeka i ugosti, ako se migracije ne zaustave.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo