Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA- KAKO ZAUSTAVITI MIGRACIJE:  Obećanja, obećanja

Objavljeno prije

na

Trend odlazaka mladih porodica posebno je pojačan nakon što je prije nekoliko mjeseci u Njemačkoj usvojen novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada. No baš ranije iseljeni Bihorci kažu da postoji nada da se zaustavi iseljavanje, i da oni u tome mogu pomoći

 

Godinama se iz petnjičkoj kraja masovno odlazi. Prosvjetni radnici svjedoče, da skoro nema dana da neka školska klupa ne ostane prazna. Mladi roditelji svoju djecu odvode sa sobom u svijet.

Ovaj trend je još pojačan, kako pokazuje i zvanična statistika, nakon što je prije nekoliko mjeseci u Njemačkoj usvojen novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada.

“Sada se može sa sigurnošću tvrditi da će, ako se nešto ne učini i pomognu mladi na sjeveru, taj region za deset do petnaest godina imati sto hiljada manje stanovnika i da će čitav sjeverni region imati do sedamdeset hiljada građana, na šta ukazuju i svi zvanični podaci iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja” – saopšteno je iz bjelopoljske nevladine organizacije Euromost.

Nakon što su formirali  opštinu, Pertnjičani su, za sada jedini,  uspostavili lokalnu kancelariju za dijasporu i svake godine okupe veliki broj iseljenika na manifestaciji pod nazivom Dani dijaspore.

Među dijasporom vlada nepodijeljeno mišljenje da u cilju valorizacije potencijala i zaustavljanja migracije stanovništva, Petnjica mora da iskoristi iskustva i znanja svojih iseljenika.

Oni smatraju da humanitarne aktivnosti, koje sprovode Petnjičani u inostranstvu, nijesu dovoljne  i ističu da je neophodno stvarati ambijent za razvoj i  otvaranje radnih mjesta.

“Dobro je to što su se Bihorci koji žive u inostranstvu svih ovih godina pokazivali kao izuzetno humani ljudi i što su preko različitih donacija pomogli svoj zavičaj. To je  dalo dobre impulse za razvoj ovoga kraja, ali za ozbiljniju razvojnu priču treba uvezati i niz drugih činilaca. Prije svega, uz izgradnju kvalitetnih puteva, potrebno je da se otvaraju fabrike i uspostave održiva radna mjesta koja će garantovati dobru zaradu zaposlenima, a samim tim i pristojan život” – smatra  predstavnik Udruženja iseljenika iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini profesor dr Fehim Кorać.

Prema njegovom mišljenju lokalnom stanovništvu u ovom kraju je prije svega potrebna socijalna sigurnost.

“Ako je čovjek zadovoljan životnim uslovima, on  neće tražiti neko drugo mjesto za obezbjeđivanje egzistencije. Neophodno je iskoristiti znanja i iskustva naših ljudi koji žive u inostranstvu i tako stvoriti povoljan ambijent koji bi čovjeka u Bihoru činio srećnim i zadovoljnim” – kaže Korać.

Sa njim se slože i predsjednik Zavičajnog kluba Bihor iz Luksemburga, Esko Halilović, navodeći da su mladi školovani ljudi, koji žive u razvijenim zemljama, kadri da osmisle programe za oživljavanje Bihora.

“Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga zdušno, preko humanitarnih aktivnosti, pomaže zavičaju. Ali,  veoma je važno istaći da, pored toga, imamo mlade ljude iz druge ili treće generacije Petnjičana koji su završili škole na prestižnim evropskim univerzitetima. Oni ulaze na velika vrata luksemburškog društva, kao vrsni stručnjaci i entuzijasti koje tamošnja država vrednuje, i uvažava” – kaže Halilović.

On smatra da je to ogroman potencijal koji  Petnjica i  Crna Gora treba da iskoriste, kako bi dio inostranog kapitala preselili u Bihor, i na osnovu kog bi se otvorila nova radna mjesta.

“Na nama je da animiramo ove mlade ljude, koji govore po nekoliko stranih jezika,  da dobiju emociju koju mi imamo prema zavičaju, a na državi Crnoj Gori je da im da šansu kako bi svojim znanjem i iskustvima dali doprinos da životni standard na ovim prostorima približe standardu razvijenih zemalja” – kaže Halilović.

Halilović ističe da Petnjica raspolaže sa izuzetnim prirodnim potencijalima. „Te potencijale treba iskoristiti za proizvodnju zdrave hrane i punu valorizaciju turističkih resursa. Takođe, treba otvarati mala familijarna preduzeća čiji rad neće puno zavisiti od konkurencije i uvoza, jer u Bihoru mogu da se stvaraju brendirani proizvodi. Mi iz dijaspore smo spremni da dovedemo stručnjake koji će podučavati lokalno stanovništvo da formiraju te porodične zadruge, čime bi se otvorio značajan broj radnih mjesta” – tvrdi Halilović.

Predsjednik Društva Montenegro-Bihor iz Slovenije, Šeki Agović, ističe da otvaranje proizvodnih pogona mora da prati dobra infrastruktura i stručna radna snaga.

“U Sloveniji ima blizu četiri hiljade Bihoraca. Svi oni vole svoj zavučaj“  kaže Agović. Bihorci iz Slovenije pružaju pomoć  svojim zemljacima na različite načine, ali, kako kaže Agović , ta pomoć mora da se upotpuni kroz instaliranje industrijskih i drugih pogona koje prate savremene tehnologije.

“Uporedo, moraju se stvarati stručni kadrovi za rad u tim pogonima, jer ne trebaju nam fabrike ako nemamo odgovarajuću radnu snagu. Bihorci su radni i pametni ljudi samo im treba dati šansu da se dokažu i u zavičaju. Ako to uradimo onda ljudi iz Bihora neće tražiti svoje uhljebljenje u drugim državama, nego će u mjestu svog rođenja prepoznati svoju budućnost” – vjeruje Agović.

U  Petnjici ima nekoliko veoma uspješnih takozvanih porodičnih firmi. Ta opština je postala samostalna prije šest godina. Sada  uz obilatu pomoć državnih vlasti grade infrastrukturu kako bi varošica dobila makar neke urbane odlike.

Da li je Kancelarija za dijasporu i stalni kontakt sa dijasporom dovoljan? Reklo bi se da, ipak, nije. U odnosu na broj stanovnika, čak i prema državnoj statistici, koja ne može biti pravi pokazatelj, iz ove sjeverne opštine samo za prvih devet mjeseci ove godine odselilo se zabrinjavajućih devedeset i pat građana.

Uz izrazito negativan prirodni priraštaj, Petnjičani imaju razlog za brigu. Porazan je podatak da se na području te opštine u prošloj godini rodilo samo petnaest beba. Ali, petnjičani makar čine napor da migracije zaustave.

Ne samo Petnjica, već čitav sjever mora tražiti način da zaustavi migracijski cunami, a to neće moći bez podrške centralnih vlasti i ulaganja u projekte koji će zadržavati mlade. Desetine miliona eura će otići u tri sjeverna grada za izgradnju tri ski centra koji treba da privuku turiste. Koje neće imati ko da sačeka i ugosti, ako se migracije ne zaustave.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo