OKO NAS
PLAN DPS-A ZA GLAVATE U PRČNJU: Betonom i asfaltom na posljednju oazu u Boki

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Opštinski i državni DPS kadrovi već duže od deceniju pokušavaju da zelenilo Glavata zamijene sivilom betona i asfalta. Odavno bi u tome uspjeli da im računicu nije poremetio UNESCO
Znamo priču o tre sorelle i tri prozora, pogledu ka pučini i čekanju dragog do smrti. Palata Tre Sorelle, nekadašnji dvorac porodice Buća iz XV vijeka, jedan je od rijetkih spomenika arhitekture u gotičkom stilu u Bokokotorskom zalivu, nalazi se u jugoistočnom dijelu obale Prčnja, na Glavatima.
Prostor Glavata predstavlja jedini sačuvani dio autentičnog kulturnog pejzaža Prčanja, čije prirodne i kulturne vrijednosti zauzimaju jedno od najistaknutijih mjesta u okviru Područja svjetske baštine Kotora, navodi se u brojnim dokumentima.
Čekaju, duže od deceniju, opštinski i vladini DPS dužnosnici da ovaj jedinstveni prostor „valorizuju“. A evo i kako – gradnjom 237.000 turističkih i stambenih kvadrata.
Šumske površine i zelenilo zauzimaju najveći dio ove teritorije. Sama uvala Glavati (uvala sv. Ane) pokrivena je šumskom vegetacijom i slobodnim zelenim površinama, koje je sačuvalo odlike prvobitnog kulturnog pejzaža obala zaliva, zbog kojih je ovo područje i uvršteno na listu UNESCO-ve svjetske prirodne i kulturne baštine.
U planovima opštinskih i republičkih DPS „vizionara“ prostor Glavata bi se priveo namjeni sječom zelenila. Glavate su isparcelisali, u planovima, u tri bloka. U Bloku 1 u kome se nalazi palata Tre Sorelle, maslinjaci i zelene površine bi se smanjile sa sadašnjih 4.639 kvadrata na samo 597 kvadrata! Za razliku od mediteranskog bilja turistički kapaciteti su na nuli, pa bi, po planu, oni trebali da zauzmu 8.369 kvadrata, plus blizu 10.000 stambenih kvadrata, uz povećanje saobraćajne infrastrukture sa 5.217 na 9.160 kvadrata.
U Bloku 2 se nalazi crkva Sv. Ane iz XII vijeka, građena u romaničkom stilu. Ova crkva značajna je i po tome što prati život poznate prčanjske porodice Sbutega tokom više vjekova. Nalazi se na izolovanom položaju u šumi u okviru imanja Sbutega. Uz crkvu se nalazi palata Sbutega, u ruševinama. U ovom bloku planirano je da površine za turizam sa 0 skoče na 40.758 kvadrata, saobraćajne sa 2.911 na 7.140 kvadrata, dok bi se šumske površine smanjile sa 36.556 na 9.896 kvadrata!
U Bloku 3 neznatno bi se povećali turistički objekti, ali bi zato bilo sagrađeno 10.000 kvadrata za stanovanje, saobraćajna infrastruktura bi porasla za duplo, sa 5.932 na 10.960 kvadrata. Površina šume bi se, naravno, drastično smanjila – od 12.553 kvadrata šume planirano je da pretekne samo 2.884 kvadrata.
U cilju napretka i sveukupnog turističkog razvoja, u kome lasno uživamo tokom ove turističke sezone, ovi planovi bi se davno ostvarili da nije jedne krupnice – UNESCO.
U studiji slučaja Glavati, koji je uradila NVO ANIMA iz Kotora jasno se vidi kako se po volji investitora i politike „tokom procesa izrade i donošenja plana, kontradiktorno mijenjala namjena prostora u uvali sv. Ane od zelene površine do građevinske površine turističke namjene“. Sve ove kontradiktornosti su se odvijale za vrijeme vladavine DPS kadrova iako je nedavno u predizbornom žaru premijer Duško Marković optužio opoziciju da je ona uništila Kotor u svom kratkotrajnom mandatu.
Iako je UNESCO još 2003. upozorio na opasnost od pretjerane urbanizacije područja u Zalivu, opštinska DPS vlast se uporno trudi da prenamijeni Glavate u površinu za turizam.
Na zahtjev investitora, bez izjašnjavanja SO Kotor, a na osnovu odluke predsjednice Opštine Marije Ćatović, 2008. pristupa se izradi Lokalne studije lokacije (LSL) Glavati.
Nacrt plana LSL Glavati iz 2009. kao namjenu za ovaj prostor predviđa površine za turizam, zaštitne šume, poljoprivredno zemljište, a na višim kotama planirana je trasa nove saobraćajnice. Na ovaj plan Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture daje negativno mišljenje. „Planiranom trasom lokalne saobraćajnice kao i planiranom gradnjom objekata bila bi narušena cjelovitost neizgrađenog prostora izuzetnih prirodnih vrijednosti, čije su osnovne karakteristike sačuvane i do danas i koje se kao dio kulturnog pejzaža Kotora mora sačuvati od bilo kakve gradnje“, navodi se u mišljenju Zavoda.
Nakon što je iz plana isključena mogućnost gradnje, Zavod daje pozitivno mišljenje na korigovani Nacrt plana. Na javnoj raspravi 2011. godine je plan koji predviđa samo zelene površine različite klasifikacije. Tokom javne rasprave investitori, najglasnija je kompanija Premia doo Kotor, traže da se planira izgradnja turističkog naselja. To se odbija i utvrđuje se Prijedlog Plana i ovaj lokalitet je i dalje zelene površine različite klasifikacije.
Šest dana prije parlamentarnih izbora 2012. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na čijem čelu je tada Predrag Sekulić, traži urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju hotelskog naselja u uvali Glavati iako LSL Glavati nije donesen.
Početkom 2013. namjena Glavate se ponovo mijenja u korist turizma. Nakon izbora na čelu MORT-a je Branimir Gvozdenović, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbija da da saglasnost na UTU za gradnju hotela koje je dostavio MORT.
Gvozdenovićev MORT ekspresno upozorava Upravu, sve po svome tumačeći zakone, da je u skladu sa politikom Vlade CG i resornog Ministarstva afirmacija i realizacija ekskluzivnih turističkih zona!
UNESCO je morao opet reagovati pa se, u martu 2013. Vlada upozorava „da se zaustave projekti gradnje u vrijednim zonama zaštićenog područja Morinju, Kostanjici i Glavatima“.
Početkom 2014. Uprava za zaštitu kulturnih dobara opet daje negativno mišljenja na LSL Glavati–Prčanj do donošenja PUP-a Kotor. Opština Kotor negoduje i polemiše sa Upravom. UNESCO na zasijedanju u Dohi ponovo upozorava.
I tako sve ukrug, dok direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović, članica DPS-a, ne prelomi i u maju 2015. da zeleno svjetlo za gradnju. Sadržaj ovog mišljenja je drugačiji i suprotan je sadržajima svih prethodnih mišljenja Regionalnog zavoda i Uprave. Raritet je i to što ovaj dokument potpisuje samo direktorica, a ne navodi se ko su stručni obrađivači, što je bila praksa u svim prethodnim odlukama Uprave. Odobrenje je zavijeno u oblandu sugestije da se za prostor namijenjen turizmu raspiše međunarodni tender, a da se saobraćajnica preispita kroz Prostorno-urbanistički plan Kotora.
Ubrzo, SO Kotor usvaja LSL Glavati – Prčanj po kojem je ova lokacija namijenjena za turizam. Početkom 2016. dostavljeni su UTU investitoru Premia. Sredinom te godine UNESCO na zasijedanju u Istanbulu zahtijeva izradu nezavisne Procjene uticaja na baštinu – HIA: „Sa procjenom uticaja na baštinu za kulturna dobra sa liste Svjetske baštine, za turistički objekat na lokalitetu Glavati – Prčanj za koji je usvojena Lokalna studija lokacije, kao i za sve planirane, odobrene i započete razvojne projekte, kako bi se procijenili njihovi uticaji na Izuzetnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra i njegove karakteristike“.
Iako je Vlada, početkom 2017. donijela „Akcioni plan za realizaciju Odluka koje se odnose na Područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. od strane Komiteta UNESCO“, i planirala „Stavljanje van snage postojeće planske dokumentacije na teritoriji opštine KO“, investitor Premia traži raspisivanje međunarodnog javnog konkursa za turističko naselje Glavati.
Direktorica Miranović traži smjernice od Ministarstva kulture, sastaje se sa nadležnima u MORT-u, kako bi se našao način da se nekako ublaži kontradiktornost odluka sa brojnim dokumentima, međunarodnim i domaćim.
Opština Kotor, ekspresno, raspisuje međunarodni konkurs za idejno rješenje turističkog kompleksa. Konkurs je raspisan u vrijeme kada je gradonačelnik Kotora bio Vladimir Jokić iz Demokrata.
U avgustu 2017. gotova je Procjena uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko Područje Kotora, u kome se navodi da će uticaj gradnje biti tek „zanemarljiva promjena, a generalno će to čak biti pozitivno“. Iz UNESCO-a odgovaraju: „Ova procjena je fundamentalno pogrešna“. Tokom 2018. iz UNESCO-a ponovo upozoravaju „da bi predložena gradnja imala veoma negativan uticaj na jedinstvene univerzalne vrijednosti ove lokacije“.
Najnoviji Nacrt PUP-a Kotora, koji je na javnoj raspravi bio u martu ove godine, neizgrađeni prostor uvale Sv. Ane definiše kao površinu za pejzažno uređenje ali istovremeno dopušta i „moguće adaptacija za projekte javnog interesa“. Iz prethodnog se jasno može zaključiti da je ostavljen prostor za nastavak manipulacije jer je dokazano što za partijske vojnike predstavlja „javni interes“.
Iz NVO ANIMA koja je izradila ovu studiji slučaja naglašavaju „nedosljednost u planiranju prostora – od zaštićene zelene površine do totalno izgrađene turističke površine pri čemu je nejasna stručna procjena na osnovu koje je donijeta odluka o promjeni namjena“. Navode da je ovdje evidentna „nedovoljna odbrana opšteg interesa ispred privatnog – u ovom procesu je želja i namjera investitora da gradi, što predstavlja legitiman zahtjev, stavljena ispred potrebe da se ovaj prostor zaštiti kako sa aspekta očuvanja zaštićenog područja Kotora što je dobrobit kompletne zajednice“.
Da nije bilo UNESCO-vih upozorenja i urgencija, Glavati bi umjesto u zeleno odavno bili obojeni sivilom betona i asfalta. Po mjeri estetike i interesa opštinskih i državnih partijskih valorizatora.
Predrag NIKOLIĆ
foto: Martin KMET
Komentari
Izdvojeno
IZGRADNJA GARAŽE U CENTRU ŽABLJAKA: Parking na jedinoj zelenoj površini

Objavljeno prije
6 danana
25 Aprila, 2025
Planirana izgradnja javne garaže u centru Žabljaka izazvala je tenzije između lokalne vlasti i građana. Oko 240 stanovnika potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva da se odustane od planiranog projekta za koji tvrde da bi donio više štete nego koristi
Na mjestu gdje je starijim planskim dokumentima bila planirana zelena površina, aktuelna žabljačka vlast sada namjerava da gradi garažu. Taj objekat, kako je planirano, izgradiće se između stare zgrade Opštine i škole. Riječ je o investiciji na parceli od 1.892 kvadratna metra, sa dvije podzemne i jednom nadzemnom etažom, kapaciteta 85 parking mjesta, sa dvosmjernim ulazima, odnosno izlazima, sa gradskog trga i iz Ulice Božidara Žugića.
Iz Opštine tvrde da drugu lokaciju nemaju, te da je mjesto garaže predviđeno Detaljnim urbanističkim planom (DUP) prije sedam godina. Lokalna uprava je raspisala tender za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta garaže. Prema tom projektu, garaža će koštati oko tri miliona eura, a visini cijene doprinosi i problematičan teren na kojem se gradi. Riječ je, kako objašnjavaju iz Opštine, o lošem geodetskom stanju, jer se na parceli nalaze cjevovodi koje će biti neophodno izmjestiti.
Navodno, izgradnja garaže je neophodna jer će, nakon rekonstrukcije Trga durmitorskih ratnika u centru grada, Žabljak ostati bez značajnog broja parking mjesta. Za garažu je iz opštinskog budžeta opredijeljeno 200.000 eura, ali će se za početak radova čekati dodatna sredstva države.Da je moglo i bolje i jeftinije, tvrde predstavnici potpisnika peticije. Lokaciju buduće garaže ranije su problematizovali i predstavnici žabljačkih gradskih škola. Tvrde da blizina tog objekta školama na više načina ugrožava djecu. Ulaz i izlaz iz garaže, prema planu, trebalo bi da budu upravo naspram kapije školskog dvorišta i neposredno uz školsku zgradu.
„Naša zabrinutost je opravdana činjenicom da se lokacija predviđena za izgradnju auto-garaže (ulaz/izlaz sa gornje strane) nalazi preko puta kapije školskog dvorišta, u Ulici Božidara Žugića, koja je i bez garaže opterećena saobraćajem, pa se čeka i po 15 minuta da se stigne do škole ili vrtića. Ista je situacija i sa donje strane, gdje je preko puta školskog restorana Duga, tako da na oba mjesta postoji mogućnost ugrožavanja bezbjednosti učenika. Restoran Duga je otvorenog tipa i služi kao kabinet za obavljanje praktične nastave“, piše u obrazloženju peticije.
Kako tvrde potpisnici, postavljanje tog objekta, „koji sa sobom nosi veliku cirkulaciju saobraćaja, buku i visoku koncentraciju izduvnih gasova“, dovodi u pitanje opstanak ugostiteljske škole u gradu, u kome je turizam glavna privredna grana.Podsjećaju da se u okolini mjesta gdje je planirana gradnja nalaze brojni ugostiteljski objekti, u kojima je u toku turističke sezone velika cirkulacija gostiju, „koji očekuju mir i čist vazduh“.
„To neće moći dobiti ako se ovaj projekat sprovede u djelo. Gosti hotela Gorske oči su često stariji i bolesni ljudi, čija bi sigurnost bila ugrožena saobraćajnim gužvama prouzrokovanim korišćenjem ove garaže. Sa istim poteškoćama bili bi suočeni i stanari okolnih zgrada, koji bi u potpunosti izgubili već djelimično narušen mir. Takođe, na istoj lokaciji, uz samu garažu, nalazi se i zgrada Stare opštine, koja je na listi zaštićenih dobara“, navode u obrazloženju.
Podsjećaju da je Žabljak ekološka prijestonica Crne Gore, a da se u njenom najužem centru grada jedina zelena površina žrtvuje kako bi nikao „zagađivač vazduha – azotnim oksidima (benzin, ulje, gume), kao i bukom motora“. Zbog toga, tvrde, planirani projekat donosi više štete nego koristi. Podsjećaju i da je DUP-om Žabljak u zoni C predviđen prostor koji se može organizovati kao parking garaža sa mnogo većim kapacitetom u odnosu na trenutno planirani, uz manja ulaganja i bez značajnih negativnih posljedica.
Dio odbornika lokalnog parlamenta takođe je izrazio rezerve prema ekonomskoj isplativosti projekta. Smatraju da za isti novac mogu biti obezbijeđena duplo veća kapacitetska rješenja na pristupačnijim lokacijama. Za tri miliona eura moguće je, ocjenjuju, obezbijediti duplo više parking mjesta.
Na teritoriji Opštine Žabljak je 2022. godine završena izgradnja jedne javne garaže u centru grada. Objekat površine 3.600 m² raspoređen je na tri nivoa i ima kapacitet od 140 parking mjesta, uključujući i mjesta za osobe sa invaliditetom. Garaža je opremljena savremenim automatskim sistemom i video-nadzorom. Finansirana je iz budžeta opštine i koštala je oko 1,09 miliona eura.
Međutim, izgradnja tog objekta nije prošla bez kontroverzi. Nekoliko mjeseci nakon završetka, građani su ukazali na brojne nedostatke, uključujući pukotine na konstrukciji i neadekvatnu zaštitu od snijega tokom zime. Neki smatraju da je kvalitet izgradnje ispod očekivanog, dok lokalna vlast tvrdi da su svi problemi u fazi sanacije. Preduzeće „Parking servis Žabljak“ upravlja sa više parking lokacija u centru grada, uključujući i ovu garažu sa tri sprata.
Sa svakom novom turističkom sezonom, sve više dolazi do izražaja hronični nedostatak parking prostora u toj varoši. Taj problem pogađa kako mještane, tako i turiste. Ulice Žabljaka tokom ljeta i zime, kada je posjećenost najveća, često su zakrčene automobilima. Slobodna parking mjesta gotovo da ne postoje, a vozači su nerijetko primorani da parkiraju na trotoarima, zelenim površinama i uz kolovoz, čime se ugrožava bezbjednost pješaka i otežava saobraćajna prohodnost.
Prema Elaboratu kontrole i upravljanja parkiranjem u Žabljaku, koji je rađen prošle godine, u široj gradskoj zoni ukupno je tek nešto više od 250 parking mjesta. U dokumentu je konstatovano da „dugo traganje za slobodnim mjestom i veliki broj parkiranih vozila na površinama koje za to nijesu predviđene ometa funkcionisanje ostalih transportnih podsistema (dinamički saobraćaj, pješačenje…). To, kako piše, stvara utisak urbanog haosa, degradira životnu sredinu i narušava kvalitet života u gradu i kvalitet usluge koju Žabljak kao turistička destinacija nudi. Problem je, objašnjeno je, posebno izražen u centralnoj zoni naselja, kao i na prilazu Crnom jezeru.“
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
OKO NAS
ROŽAJE, NAKON HAPŠENJA BIVŠEG OPERATIVCA ANB: Decenije opasnih svjedočenja

Objavljeno prije
6 danana
25 Aprila, 2025
Dobro obaviješteni sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova tvrdi da je uhapšeni Rožajac Mujo Mujović bio glavni čovjek državnog programa za šverc cigareta prema Kosovu i Srbiji
Nekoliko akcija koje su izvedene u Rožajama od strane Specijalnih policijskih jedinica, okončane su hapšenjem nekadašnjeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Muja Mujevića 10. aprila ove godine
Dobro obaviješteni sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova tvrdi da je Mujović bio glavni čovjek državnog programa za šverc cigareta prema Kosovu i Srbiji. On je ocijenio da je to vrh piramide, a da je preostalo da se sada “hapse šverceri za policijskim značkama“.
„Kao bivši službenik ANB Mujević je praktično rukovodio bezbjednosim sektorom u Rožajama. On je bio taj koji je mijenjao i postavljao komandire Odjeljenja bezbjednosti u tom gradu“, kaže on za Monitor.
Rožaje je dugo bilo u centru dešavanja kada se radi o švercu cigareta, narkotika i svih mogućih akciznih roba.
Policajci iz ovog grada su nakon svjedočenja o švercu cigareta preko planine Hajle do Kosova, ostali bez posla. Oni su još prije petnaest godina svjedočili da je taj šverc bio državni projekat. Kada su prijetnje njima i njihovim porodicama postale previše opasne – otišli su u inostranstvo. Vratili su se svi, osim Envera Dacića, koji je ostao u Luksemburgu ne povjerovavši u priče da se nešto promijenilo u Rožajama i Crnoj Gori.
O švercu cigareta u Rožajama svjedočio je i Muharem Fejzić . Specijalno tužilaštvo do danas nije identifikovalo lica sa snimka o švercu cigareta, kao ni autentičnost video-materijala koji je Fejzić dostavio .Fejzić je, baveći se lovom, gotovo tri godine snimao grupu švercera koja iz Besnika kod Rožaja krijumčari cigarete na Kosovo. Na snimcima koje je dostavio tužilaštvu zabilježeno je kako jedan od švercera vadi pakete sa cigaretama iz džipa i slaže ih pored automobila.
On je javno saopštio imena tadašnjih službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova koji učestvuju u švercu cigareta, među njima i Muja Mujevića.
Viši sud, umjesto istrage o švercu cigareta, 2015. godine kaznio je Fejzića sa 14 hiljada eura jer je, navodno, saopštio imena bez dokaza, odnosno “oklevetao nedužne ugledne ljude”. I ovaj Rožajac, poslije torture kroz koju je prošao, otmice i mučenja, našao je utočište u inostranstvu, krijući se od crnogorskih pravosudnih organa.
Nakon hapšenja Mujevića, Fejzić se ponudio preko društvenih mreža da se vrati i bude zaštićeni svjedok, i ubrzo potom saopštio kako je zbog toga dobio prijetnje. Rekao je da je uprkos tome spreman na poziv policije da dođe u Crnu Goru. Nije otkrio odakle.
Vlasti su ranije sve učinile da prikažu kako je Fejzić fingirao svoju otmicu, kada je tvrdio da je mučen.
Ovaj slučaj samo je potvrdio ono što je pisano mnogo ranije, kada je penzionisani šef rožajske policije Šemso Dedeić izjavio da državni šverc duvana preko Crne Gore nikada nije prestajao. Dedeić je još tada izrazio uvjerenje da borba protiv duvanskog šverca ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima.
On je ukazao na to da kriminal i šverc, osim graničnih prelaza, funkcionišu i duž porozne granice, na ilegalnim šumskim putevima, kojih samo prema Kosovu ima desetak, a nekima od njih granični prelaz Kula mogu zaobići i šleperi.
Više se gotovo niko ne sjeća takozvane afere “nafta”. Osim anonimnih, insajderi i u ovom slučaju bili su neki od bivših policajaca iz Rožaja, koji su utvrdili da su za vrijeme fiktivnog izvoza nafte neki službenici napunili džepove sa čak dva miliona eura.
Slučaj je, kako je tada saopšteno, preuzelo tužilaštvo, ali, kao i u duvanskoj aferi, nikada ništa nije riješeno.
Tvrdnje graničara o enormnom švercu nafte, koja nikada nije stigla do benzinskih pumpi na Kosovu, već su na Kuli samo ovjeravani papiri o izvozu, a nafta potom ilegalno prodavana u Crnoj Gori bez plaćanja akcize, zvanično je potvrdilo Ministarstvo finansija Kosova.
Ono je tako dalo gotovo neoboriv dokument Vrhovnom državnom tužiocu da stavi u proceduru crnogorske “šeike” ali i njihovu logistiku.
Jednostavnim matematičkim operacijama bilo je lako utvrditi da je državna kasa na taj način zakinuta za oko dvadeset miliona eura.
Fiktivni izvoz nafte smijenio je, zapravo, unosni biznis sa benzinskim pumpama na Kuli, gdje je, na divlje, poslovalo njih desetak. Od toga, makar polovina bila je u vlasništvu jednog poznatog bezbjednosno interesantnog lica iz Rožaja.
Na njima se gorivo točilo po znatno nižim cijenama od zvaničnih, a vlasnici su im, osim ovog lica, bili i drugi ljudi sumnjivih biografija, bliski tadašnjem režimu.
Kada su novinari u Beranama nekom prilikom “pritegli” Filipa Vujanovića sa pitanjima o tom biznisu, on im je odgovorio da je to urađeno “u cilju poboljšanja turističke ponude Crne Gore”.
Godinama su se u ovom sjevernom gradu ukrštali putevi heroina koji je dolazio sa dalekog istoka, i kokaina koji je u Evropu stizao iz Južne Amerike. Kraljevi heriona i kokaina bili su iz Rožaja i Pljevalja. Sklopili su i kumstva. Nije zaboravljen snimak svadbe Safeta Kalića na kojoj se vidi i tadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Dok se prao nelegalno stečeni novac, u Rožajama je niklo mnogo velelepnih građevina.
Jedna od takvih, fabrika i čitav uslužni kompleks na ulazu u grad, je u vlasništvu je nedavno uhapšenog bišeg operativca ANB Muja Mujevića.
Mujević je prema nekim procjenama “težak” oko dvadeset miliona eura. Farma sa sedamdeset krava i mljekara učinili su ga uglednim biznismenom koji je često istican kao primjer dobrog investitora. Niko nije pitao odakle operativcu ANB sa skromnim prihodima takva imperija.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTESTI CETINJANA: Odgovori i odgovornost i dalje izostaju

Objavljeno prije
2 sedmicena
18 Aprila, 2025
Cetinjani ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta i odgovornosti za dva masovna ubistva u tom gradu. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću
Cetinjani i malobrojni građani drugih gradova već tri mjeseca po kiši i snijegu blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica – Cetinje noseći transparente na kojima su ispisana imena nedužno ubijenih Cetinjana, ali i poruke – „Ne tražimo osvetu, tražimo odgovore“, „Markov i Mašanov zakon, štit a ne prazna obećanja“, „Da nam đeca žive bezbjedno“… Traže odgovore zbog masovnog ubistva koje je prvog januarskog dana počinio njihov sugrađanin Aco Martinović ubivši 11 osoba prije nego je presudio sebi, ali i zbog zločina koji je dvije i po godine ranije na Cetinju počinio Vuk Borilović kada je u monstruoznom pohodu ubio desetoro. U oba masovna ubistva stradala su i djeca – na Medovini su ubijena dva dječaka Marko i Mašan, a krvavog prvog januarskog dana Janko i Vukan.
Protestanti ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću.
„Nijesmo ođe da ćutimo. Ođe smo jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta i 1. januara. Boli jer između ta dva masakra ništa nije urađeno da bismo mi živjeli bezbjednije. Naši protesti su i vapaj. Za pravdu, za istinu, za odgovornost. Naši zahtjevi su odavno svima poznati. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od onih koji su morali da reaguju. Makar jednim saopštenjem – pojašnjenjem šta se zapravo desilo. Je li zakazalo zdravstvo, tužilaštvo, sudstvo, policija, ili su u pitanju neki propusti u komandnoj odgovornosti? Samo huk tišine – to doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To vrijeđa žrtve ova dva masakra – poručio je Bajko Stanojević.
Prije tri dana građani Cetinja uputili su otvoreno pismo čelnicima cetinjske opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima. Pismom su zatražili istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da Martinović i Borilović „slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba“.
„ Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo – Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu, navodi se u pismu.
Naglašavaju da tri mjeseca odgovora sa državnog nivoa nema, što, kako navode, manje boli od činjenice da na blokadama nema ni odbornika koje su birali . Pozvali su ih da se u nedjelju kao sugrađani pridruže protestu.
„Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo – Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestonice, sve odbornike Prijestonice, preśednika i potpreśednike Prijestolnice“, poručili su.
Nekoliko dana ranije, prošlog petka, u Prijestonici je odražna vanredna sjednica Skupštine na kojoj joj je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se dobiju odgovori na nezamislive tragedije.
„Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru – poručio je Đurašković.
On je podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi.
„Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje“, kazao je Đurašković.
Za skoro tri godine, od prvog masovnog ubistva na Cetinju uslijedio je samo jedan optužni prijedlog. Sredinom marta, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić i to zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina. Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. Istog dana Krivokapić je podnijela krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva.
– Optužni predlog je neosnovan – što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled – navela je Krivokapić.
Sredinom januara premijer Milojko Spajić putem društvenih mreža objavio je informaciju da se sastao i razgovarao sa Majom Ljiljanić Popović, inicijatorkom “Markovog i Mašanovog zakona”, o važnim izmjenama u regulisanju posjedovanja oružja – strožim uslovima i kontrolama i kraćem trajanju dozvola, rigoroznijim kaznama za nelegalno oružje.
Spajić je rekao i da su kontaktirani američki partneri, kako bi im FBI napravio analizu obje tragedije na Cetinju i da su dobili pozitivan odgovor sa političkog nivoa. Da li je urađena analiza i šta se u njoj navodi nije poznato.
Uslijedilo je raspisavanje, javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji Markov i Mašanov zakon, koji je trajao do 24. februara. „Novi zakon stupa na snagu gdje će držanje, a posebno nošenje neobilježenog oružja biti najdrakonskije kažnjeno u Evropi, najavio je Spajić sa konferencije odražne 4. januara i poručio da prema tim ljudima neće biti milosti.
Početkom aprila objelodanjeno je da drakonske kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, koje je Vlada obećala nakon masakra na Cetinju kada je ubijeno 13 ljudi, ipak neće biti toliko oštre.
Umjesto plana da za nedozvoljeno držanje oružja kazna bude godinu zatvora, to biti pola godine, dok za neovlašćeno nošenje oružja umjesto predloženih od tri do 10 godina, kazna biti od dvije do osam godina.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


PARLAMENT USVOJIO SPORAZUME SA UAE: Šta bi rekao Ustavni sud da nije partijski

SRPSKI PATRIJARH I USKRS SRPSKO – RUSKOG SVETA U KREMLJU: Za vrh SPC-a Crna Gora je otvoreno pitanje

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Otvorena je Pandorina kutija
Izdvajamo
-
IN ENGLISH3 sedmice
Government Summons Ambassadors for Consultations and Instructions: A Foreign Policy Tightrope
-
IN ENGLISH3 sedmice
TWILIGHT OF MONTENEGRIN INTERESTS IN AMERICA: Prayer Breakfast Instead of Real Diplomacy
-
DRUŠTVO4 sedmice
MUKE TRETMANA OTPADNIH VODA: Projekti koje prate predrasude i loša iskustva
-
INTERVJU3 sedmice
SANJA RAONIĆ, SLIKARKA: Događanje umjetnosti kao čin otpora
-
SVIJET4 sedmice
SLUČAJ MARIN LE PEN: Za desnije sjutra
-
INTERVJU2 sedmice
SANJA DAMJANOVIĆ, NAUČNICA, BIVŠA MINISTARKA NAUKE: Šansa koja ne smije biti izgubljena
-
DRUŠTVO3 sedmice
SJEVER I ULAGANJA IZ UAE: Kolašin nudi Bjelasicu i Sinjavinu
-
FOKUS4 sedmice
ZARADE U PRAVOSUĐU: Vrh i preko četiri hiljade, ostali duplo manje