Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PODGORICA UOČI IZBORA: Šminkaju ulice i parkove, a ključne probleme ne pominju

Objavljeno prije

na

Ovogodišnji budžet Glavnog grada je u rekordnom deficitu od 32 miliona eura, a iz Glavnog grada nijesu odgovorili gdje će naći novac za završetak najavljenih projekata

 

Graditeljske ambicije podgoričkog gradonačelnika Ivana Vukovića značajno su intenzivirane od raspisivanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Prema sajtu Glavnog grada, uprava Podgorice je od 20. juna započela, završila ili najavila preko pedeset projekata. Gotovo polovina projekata je završena u periodu kampanje, a uglavnom je riječ o rekonstrukcijama ulica, parkova, izgradnji biciklističkih staza, novoj ili obnovljenoj rasvjeti…

Glavni grad ne zaostaje ni sa najavama novih projekata velikih vrijednosti. Tako su raspisani konkursi za idejna rješenja glavnog gradskog trga (Trg nezavisnosti) i istočne tribine gradskog stadiona. Takođe su, praćene 3D prikazima projekata, najavljena uređenja mnogih javnih površina – parkova i prostora između zgrada.

Postavlja se pitanje od kojih će se para realizovati svi ovi projekti s obzirom na to da nam, kako najavljuju eksperti sa svih strana, slijedi ekonomska kriza usljed pandemije virusa COVID-19. Ali i bez pandemije, ovogodišnji budžet Glavnog grada je u rekordnom deficitu od 32 miliona eura, a samo u ovoj godini građani Podgorice vraćaju dugove od 5,4 miliona. Iz Glavnog grada nijesu željeli da pojasne ovu situaciju.

Međutim, iako se uprava grada pred izbore razmeće, čini se, nerealnim projektima, niko ne pominje ogromnu rupu između Kliničkog centra i Televizije Crne Gore. Rupa Bolići, kako je popularno nazivaju Podgoričani, u martu je napunila 14 godina. Glavni grad i italijanska kompanija Bolići invest trebalo je tu da grade hotel sa šest spratova. Ugovor o  njegovoj izgradnji sklopljen je krajem 2005. godine, u prisustvu tadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše, ali je u martu naredne godine iskopana samo rupa za temelj i tu se stalo. Od tada je Podgorica promijenila dva gradonačelnika, ali nijedan od njih nije pominjao tu rupu. Tokom 2016. godine je objavljena informacija da će hotel graditi kompanija Žarka Burića Normal Company, ali se na rupi i dalje ništa ne radi.

Slična rupa zjapila je ispod brda Ljubović na Zabjelu, ali je Vuković početkom avgusta (u toku predizborne kampanje) obećao da će rupa biti zatrpana i izgraditi zelena površina. Međutim, iz njegove uprave nijesu  odgovorili na pitanja Monitora da li Opština uopšte ima plan šta će se raditi sa rupom Bolići.

Sadašnja uprava Glavnog grada, kao i prethodna, takođe izbjegavaju temu Ulice Vojislavljevića ili raskrsnicu kod Vezirovog mosta prema Zagoriču, gdje se više od deceniju stvaraju ogromne saobraćajne gužve. O tim saobraćajnicama Vukovićeva uprava nije željela da govori ni za Monitor. Oni novinaru našeg nedjeljnika nijesu pojasnili ni kriterijume po kojima su najavljeni projekti prioritet u odnosu rupu u biznis zoni grada ili na problematične saobraćajnice.

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Luka Rakčević (URA) nema dilemu da najveći dio projekata koje je

najavila podgorička uprava ne mogu biti realizovani ni za nekoliko godina, a ne za nekolikor mjeseci kako to najavljuju iz  Glavnog  grada. On je istakao da je svaki od navedenih projekata važan i da će ti projekti bez sumnje biti realizovani u nekom dugoročnom periodu.

„Sada je, izgleda, mnogo važnije štancati 3D rendere projekata i zamajavati javnost nepostojećim planovima, za čiju realizaciju Grad nema  novca, kako bi se uoči izbora stvorila percepcija da se ’nešto (g)radi’ i da ne bi bilo toliko strašno zaokružiti kriminalni DPS“, kazao je Rakčević za Monitor.

On smatra da zbog ogromnog minusa, u kome se nalaze gradske finansije i ogromnog duga, nije realno da bilo šta od krupnijih projekata bude realizovano u narednih nekoliko godina. Kaže da je Demokratska partija socijalista na takav način rukovodila gradom, gradskim preduzećima i službama, da gotovo nijedan projekat više ne mogu realizovati iz sopstvenih sredstava, dok za svaku ozbiljniju investiciju čekaju Vladu ili dodatno zadužuju gradski budžet.

„S obzirom na to da smo konačno, nakon više decenija, započeli rješavanje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV)… postoji mnogo važnih infrastrukturnih ili tehničkih pitanja koje je neophodno rješavati. U smislu infrastrukture, neophodno je pripremati teren za rekonstrukciju Ulice Vojislavljevića i izgradnju bulevara u tom dijelu grada, jer se eksproprijacija zemljišta ne može riješiti odmah, već fazno. Neophodno je zatrpati i rupu čuvenog projekta Bolići, kako u centralnom dijelu grada ne bi zjapila ogromna rupa, već kako bi i taj prostor bio drugačije uređen. Još važnije, potrebno je uložiti novac u kupovinu novih autobusa gradskog i prigradskog saobraćaja, uz (re)osnivanje gradskog preduzeća koje bi obavljalo te poslove, kako bi se smanjile saobraćajne gužve i stvorili preduslovi za funkiconisanje pješačkih zona, kako u strogom centru Podgorice, tako i u drugim djelovima grada“, kaže Rakčević.

S obzirom na to da uprava Glavnog grada ćuti na sva pitanja i dileme, ostaje nejasno šta će se dogoditi sa svim najavljenim i započetim projektima nakon 30. avgusta. Koliko dugo ćemo još trpjeti razne rupe, kako u gradu, tako i u budžetu?

 

Predizborne građevinske aktivnosti

Luka Rakčević smatra da su predizborna obećanja i građevinski radovi širom grada „paradni i predizborni“. Tvrdi da je gradonačelnik Vuković „duboko uvjeren da je mjera uspješnosti njegove gradske uprave proporcionalna njihovoj sposobnosti da obmanu građane“.

„Gradonačelnik se ne ustručava od svakodnevnih neistina da će krupni kapitalni projekti biti gotovi kroz nekoliko mjeseci, a nije mu muka ni da obilazi svako parče izlivenog asfalta, što su inače redovne aktivnosti gradskih preduzeća i službi, samo radi fotografije i nove promocije. Kada već toliko vjerno prati rad gradskog preduzeća ’Putevi’, očekujemo da istu pažnju posveti i radu drugih gradskih preduzeća, pa da naredne fotografije budu sa njegovog obilaženja zamjene vodomjera u sklopu aktivnosti ’Vodovoda’, pražnjenja i transporta kontejnera u sklopu rada ’Čistoće’, rasada sadnica u ’Zelenilu’ i čišćenju sanitarnih kada ’Deponija’“, poručio je Rakčević.

On smatra da će Vukovićevo fotografisanje imati smisla tek kada prestane sa masovnim partijskim zapošljavanjima u gradskim preduzećima, kada racionalizuje ogromnu javnu potrošnju i vrati dugove Grada, kada povede računa o upravljanju gradskim resursima i prestane da klima glavom svakom privilegovanom investitoru. Do tada, tvrdi, sve ovo ostaje u domenu najjeftinijih predizbornih priča i jednokratnih promocija, koje nemaju nikakvog značenja, niti smisla.

 

Vukoviću smetaju „zli mediji“

Gradonačelnik Ivan Vuković je nedavno, prilikom otvaranja Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, kazao da rade uprkos „nekorektnim interpretacijama medija i određenih pojedinaca koji zlonamjerno pokušavaju da diskredituju ono što su vrijedni napori Glavnog grada u cilju poboljšanja kvaliteta života u Podgorici“.

Kazao je da takve pojave „iskreno ljudski prezire“, ali da mu je žao zbog kolega koji teško rade na terenu.

,,Dok mi izuzetno vrijedno radimo, neki ljudi, neke organizacije, neki mediji u glavnom gradu se vrlo maliciozno, nekorektno, čak bih rekao na momente i degutantno, odnose prema tome šta su naši zajednički napori usmjereni ka tome da Podgorica postane ljepše mjesto za život“, kazao je Vuković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo