Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PODGORICA UOČI IZBORA: Šminkaju ulice i parkove, a ključne probleme ne pominju

Objavljeno prije

na

Ovogodišnji budžet Glavnog grada je u rekordnom deficitu od 32 miliona eura, a iz Glavnog grada nijesu odgovorili gdje će naći novac za završetak najavljenih projekata

 

Graditeljske ambicije podgoričkog gradonačelnika Ivana Vukovića značajno su intenzivirane od raspisivanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Prema sajtu Glavnog grada, uprava Podgorice je od 20. juna započela, završila ili najavila preko pedeset projekata. Gotovo polovina projekata je završena u periodu kampanje, a uglavnom je riječ o rekonstrukcijama ulica, parkova, izgradnji biciklističkih staza, novoj ili obnovljenoj rasvjeti…

Glavni grad ne zaostaje ni sa najavama novih projekata velikih vrijednosti. Tako su raspisani konkursi za idejna rješenja glavnog gradskog trga (Trg nezavisnosti) i istočne tribine gradskog stadiona. Takođe su, praćene 3D prikazima projekata, najavljena uređenja mnogih javnih površina – parkova i prostora između zgrada.

Postavlja se pitanje od kojih će se para realizovati svi ovi projekti s obzirom na to da nam, kako najavljuju eksperti sa svih strana, slijedi ekonomska kriza usljed pandemije virusa COVID-19. Ali i bez pandemije, ovogodišnji budžet Glavnog grada je u rekordnom deficitu od 32 miliona eura, a samo u ovoj godini građani Podgorice vraćaju dugove od 5,4 miliona. Iz Glavnog grada nijesu željeli da pojasne ovu situaciju.

Međutim, iako se uprava grada pred izbore razmeće, čini se, nerealnim projektima, niko ne pominje ogromnu rupu između Kliničkog centra i Televizije Crne Gore. Rupa Bolići, kako je popularno nazivaju Podgoričani, u martu je napunila 14 godina. Glavni grad i italijanska kompanija Bolići invest trebalo je tu da grade hotel sa šest spratova. Ugovor o  njegovoj izgradnji sklopljen je krajem 2005. godine, u prisustvu tadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše, ali je u martu naredne godine iskopana samo rupa za temelj i tu se stalo. Od tada je Podgorica promijenila dva gradonačelnika, ali nijedan od njih nije pominjao tu rupu. Tokom 2016. godine je objavljena informacija da će hotel graditi kompanija Žarka Burića Normal Company, ali se na rupi i dalje ništa ne radi.

Slična rupa zjapila je ispod brda Ljubović na Zabjelu, ali je Vuković početkom avgusta (u toku predizborne kampanje) obećao da će rupa biti zatrpana i izgraditi zelena površina. Međutim, iz njegove uprave nijesu  odgovorili na pitanja Monitora da li Opština uopšte ima plan šta će se raditi sa rupom Bolići.

Sadašnja uprava Glavnog grada, kao i prethodna, takođe izbjegavaju temu Ulice Vojislavljevića ili raskrsnicu kod Vezirovog mosta prema Zagoriču, gdje se više od deceniju stvaraju ogromne saobraćajne gužve. O tim saobraćajnicama Vukovićeva uprava nije željela da govori ni za Monitor. Oni novinaru našeg nedjeljnika nijesu pojasnili ni kriterijume po kojima su najavljeni projekti prioritet u odnosu rupu u biznis zoni grada ili na problematične saobraćajnice.

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Luka Rakčević (URA) nema dilemu da najveći dio projekata koje je

najavila podgorička uprava ne mogu biti realizovani ni za nekoliko godina, a ne za nekolikor mjeseci kako to najavljuju iz  Glavnog  grada. On je istakao da je svaki od navedenih projekata važan i da će ti projekti bez sumnje biti realizovani u nekom dugoročnom periodu.

„Sada je, izgleda, mnogo važnije štancati 3D rendere projekata i zamajavati javnost nepostojećim planovima, za čiju realizaciju Grad nema  novca, kako bi se uoči izbora stvorila percepcija da se ’nešto (g)radi’ i da ne bi bilo toliko strašno zaokružiti kriminalni DPS“, kazao je Rakčević za Monitor.

On smatra da zbog ogromnog minusa, u kome se nalaze gradske finansije i ogromnog duga, nije realno da bilo šta od krupnijih projekata bude realizovano u narednih nekoliko godina. Kaže da je Demokratska partija socijalista na takav način rukovodila gradom, gradskim preduzećima i službama, da gotovo nijedan projekat više ne mogu realizovati iz sopstvenih sredstava, dok za svaku ozbiljniju investiciju čekaju Vladu ili dodatno zadužuju gradski budžet.

„S obzirom na to da smo konačno, nakon više decenija, započeli rješavanje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV)… postoji mnogo važnih infrastrukturnih ili tehničkih pitanja koje je neophodno rješavati. U smislu infrastrukture, neophodno je pripremati teren za rekonstrukciju Ulice Vojislavljevića i izgradnju bulevara u tom dijelu grada, jer se eksproprijacija zemljišta ne može riješiti odmah, već fazno. Neophodno je zatrpati i rupu čuvenog projekta Bolići, kako u centralnom dijelu grada ne bi zjapila ogromna rupa, već kako bi i taj prostor bio drugačije uređen. Još važnije, potrebno je uložiti novac u kupovinu novih autobusa gradskog i prigradskog saobraćaja, uz (re)osnivanje gradskog preduzeća koje bi obavljalo te poslove, kako bi se smanjile saobraćajne gužve i stvorili preduslovi za funkiconisanje pješačkih zona, kako u strogom centru Podgorice, tako i u drugim djelovima grada“, kaže Rakčević.

S obzirom na to da uprava Glavnog grada ćuti na sva pitanja i dileme, ostaje nejasno šta će se dogoditi sa svim najavljenim i započetim projektima nakon 30. avgusta. Koliko dugo ćemo još trpjeti razne rupe, kako u gradu, tako i u budžetu?

 

Predizborne građevinske aktivnosti

Luka Rakčević smatra da su predizborna obećanja i građevinski radovi širom grada „paradni i predizborni“. Tvrdi da je gradonačelnik Vuković „duboko uvjeren da je mjera uspješnosti njegove gradske uprave proporcionalna njihovoj sposobnosti da obmanu građane“.

„Gradonačelnik se ne ustručava od svakodnevnih neistina da će krupni kapitalni projekti biti gotovi kroz nekoliko mjeseci, a nije mu muka ni da obilazi svako parče izlivenog asfalta, što su inače redovne aktivnosti gradskih preduzeća i službi, samo radi fotografije i nove promocije. Kada već toliko vjerno prati rad gradskog preduzeća ’Putevi’, očekujemo da istu pažnju posveti i radu drugih gradskih preduzeća, pa da naredne fotografije budu sa njegovog obilaženja zamjene vodomjera u sklopu aktivnosti ’Vodovoda’, pražnjenja i transporta kontejnera u sklopu rada ’Čistoće’, rasada sadnica u ’Zelenilu’ i čišćenju sanitarnih kada ’Deponija’“, poručio je Rakčević.

On smatra da će Vukovićevo fotografisanje imati smisla tek kada prestane sa masovnim partijskim zapošljavanjima u gradskim preduzećima, kada racionalizuje ogromnu javnu potrošnju i vrati dugove Grada, kada povede računa o upravljanju gradskim resursima i prestane da klima glavom svakom privilegovanom investitoru. Do tada, tvrdi, sve ovo ostaje u domenu najjeftinijih predizbornih priča i jednokratnih promocija, koje nemaju nikakvog značenja, niti smisla.

 

Vukoviću smetaju „zli mediji“

Gradonačelnik Ivan Vuković je nedavno, prilikom otvaranja Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, kazao da rade uprkos „nekorektnim interpretacijama medija i određenih pojedinaca koji zlonamjerno pokušavaju da diskredituju ono što su vrijedni napori Glavnog grada u cilju poboljšanja kvaliteta života u Podgorici“.

Kazao je da takve pojave „iskreno ljudski prezire“, ali da mu je žao zbog kolega koji teško rade na terenu.

,,Dok mi izuzetno vrijedno radimo, neki ljudi, neke organizacije, neki mediji u glavnom gradu se vrlo maliciozno, nekorektno, čak bih rekao na momente i degutantno, odnose prema tome šta su naši zajednički napori usmjereni ka tome da Podgorica postane ljepše mjesto za život“, kazao je Vuković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo